Velezviezde
Velezviezde (zveždÿne): - divovske zvijezde, eng. giant stars, njem. Riesensterne, sloven. orjakinje, čakav. zveždÿne. Velezviezde su ogromne divovske zviezde s višestruko većim promjerom od našeg Sunca i nadprosječnog sjaja, pa su ove u našoj galaktiki često i glavne zviezde (oznaka: α - alfa) unutar pripadnih zvieždja na noćnomu nebeskom svodu.
Napomena: uz službena medjunarodna imena velezviezda su niže u zaporkama dodana još i njihova pomorsko-čakavska (jadranska) imena, koja su kod nas zamalo jedina izvorno domaća i starija već kroz niz stoljeća (ali su ih u Jugoslaviji kroz 20.st. unitaristički vukovci napustili i odbacili), iako ih jadranski pomorski otočani bar dielom znaju i do danas: vidi još pobliže Čakavsko zvizdoslovje.
Sadržaj
Postanak i tipovi
Velezviezde (divovske zviezde) se rjedje nalaze, a iztiču se nadprosječnim promjerom mnogostruko većim od Sunca tj. većinom u razponu od 10X do 100X spram mase Sunca. Superdiv je rjedja velezviezda iz skupine najvećih i najsvjetlijih poznatih zviezda, npr. Antares (čakav. Ćarmãl) u zvieždju Škorpiona. Superdivovi mogu biti čak i do 500 puta većeg promjera od Sunca, ter su po nekoliko tisuća puta svietliji. Superdivovi mogu biti svih spektralnih tipova, a najčešće krajem svog razvitka eksplodiraju kao najjače supernove.
Velezviezde nastaju daljom evoluciom iz prosječnih zviezda glavnog niza i obično nastaju u kasnije doba zvjezdanog razvitka. Ovisno o spektralnom tipu velezviezde tj. o njezinoj glavnoj boji se ove divovske zviezde dalje diele na biele divove (A-tip), žute divove (G-tip), crvene divove (M-tip) i plave divove (B-tip). Poznatije su velezviezde vidljive kod nas na sjevernomu i ekvatorskom dielu neba npr. Miraceti, Kapela, Arktur, Aldebaran, itd.- (vidi još niže).
Crvene velezviezde
Crveni div je velezviezda blizu pred gašenjem, tj. koja se nalazi pri kraju svojega zvjezdanog razvitka (evolucije). Zviezde u fazi crvenog diva više ne fuzioniraju elemente u jezgri nego u ljuskama oko jezgre. Tvari u jezgri su lišene elektrona i gusto su zbijene, dok su joj vanjski slojevi atmosfere prošireni i razriedjeni. Zbog toga promjer i obujam crvenih velezviezda poraste, a površinska toplina opada izpod 5,000 K.
Boja crvenih velezviezda može biti od žuto-narančaste do crvene, pa obuhvaća zviezde spektralnih tipova K, M i S, kao i većinu karbonskih zvijezda. Promjer crvenih velezviezda je po par stotina puta veći od promjera Sunca. Crveni divovi nastaju kasnije razvitkom iz prosječnih zviezda glavnog niza, čija je masa između 0,4 i 6 sunčevih masa.
Plave velezviezde
Plave velezviezde su povećanog obujma kao i crveni divovi, ali su ipak gušće gradjene i puno veće mase približno kao desetak do 50 masa našeg Sunca. Dok crvene velezviezde dosežu najveći obseg tek pred kraj svojeg razvitka iz prosječnih običnih zviezda, plave velezviezde su nadprosječno velike većinom od početka. Tu povećana zvjezdana masa već rano prouzročuje u središtu visoku toplinu i veće gustoće plinova, što ubrzava nutarnje reakcie u zviezdi.
Iz toga nastala energija uvjetuje i nadprosječno povišene temperature pri zviezdinoj površini, koja je zato po 20.000º do 30.000 stupnjeva viša negoli na površini Sunca. Zbog toga je takodjer maksimum najjačeg zvjezdanog sjaja kod tih plavih velezviezda pretežno u modroljubičastom i ultravioletnom dielu spektra (koji je ljudskom oku dielom nevidljiv).
Dok većina manje masivnih tj. prosječnih zviezda poredbeno imaju životni viek po više miliardi godina (npr. naše Sunce oko 10 miliardi godina), dotle modre velezviezde zbog vrlo ubrzanih energetskih reakcija u unutrašnjosti, većinom potroše dostupnu energiju već kroz nekoliko miliuna godina. Zatim se takve modre velezviezde pri kraju svog razvitka napuhnu u crvene super-divove i napokon eksplodiraju u jakom bliesku kao supernove (tip-II), tada vidljive i usred sunčanog dana.
Poznatije velezviezde
Ovdje se na kraju navode neke najpoznatije velezviezde, koje su dosad bolje proučene:
Miraceti u Kitu
MiraCeti (ο Ceti, čakav. Orkulÿna) - ova je vjerojatno najpoznatija i najljepša velezviezda, kao crveni div M-tipa u zvieždju Kita (čakav. Orkùli). To je promjenjiva i dvojna crvena velezviezda pri završnoj fazi razpada (pred skorom eksplozijom), s manjim bielim pratiocem.
Superdiv Antares
Ogromni superdiv Antares - od grčkog Αντάρης (α Scorpii, čakav. Ćarmãl) - iz zviježdja Štipavca (čak. Škraplũn), jedna je od par navećih poznatih zviezda u našoj galaktiki (Mliečni Put - Via Lactea, srb. 'Kumova Slama', čakav. Gospina Kruna, kajk. Marijina Koruna).
Po prividnoj veličini je tamnocrveni Antares petnajsta zviezda noćnog neba, ali je po stvarnom promjeru jedna od par najvećih u našoj galaktiki, tj. masom je čak 883 puta veći od Sunca. Stoga je sama superzviezda Antares toliko ogromna, skoro kao većina Sunčevog sustava približno do putanje Saturna.
Aldebaran,Alcyone
U zvieždju Bika (Taurus) se nalaze dvie važnije i poznate velezviezde, Albebaran i Alcyone:
- Aldebaran (α Tauri, čakav. Vlahÿnica) - ovo je narančasta velezviezda tipa K5, promjerom 43 puta veća od Sunca i najsjajnija u zvieždju Bika (čak. Bakodlâk). To je inače dvojna zviezda koju prati crveni patuljak. Aldebaran se postupno udaljava od Sunca i prividno se smanjuje.
- Alcyone (η Tauri, čak. Mikùla) - to je svietloplava velezviezda B-tipa u zvieždju Bika i najsjajnija usred roja Vlašići (Pleiades - čakav. Vlahÿtje). Promjerom je oko 10 puta veća od našeg Sunca, s vrlo brzom rotaciom koja stvara plonoviti disk oko te zviezde, a sastavom je ovo trojna zviezda s manjim bielim pratiocima.
Betelgeuse / Orion
Betelgeuse (α Orionis, čak. Šćapÿna), - to je vatrenocrvena velezviezda nasred Oriona (čakav. Šćapi). Daljina od Sunca je 427 svj. godina, a promjer te zviezde je 900 miliuna km tj. oko 650 puta veći je od Sunca (kao do putanje Jupitera).
Capella u Liri
Capella (čakav. Kozàla) - ova je takodjer poznata žutobiela velezviezda G-tipa i glavna zviezda Lire (čakav. Kozlÿtje). To je dvojna zviezda čije su obje sastavnice izgledom nalik Suncu, ali mnogo veće, dok oko ovih još kruže i 2 crvena patuljka.
Pollux / Blizanci
Pollux (β Geminorum, čakav. Vardÿna) - to je narančasta velezviezda K-tipa i najsjajnija u zvieždju Blizanci (kajk. Dvojčeki, čakav. Vardice). Oko nje kruži veliki planet Polideuk-B (β Gem-b) s masom 2,3x većom od Jupitera, u pravilnoj kružnoj putanji oko Poluksa što traje 1,5 naše godine.
Deneb u Labudu
Deneb (α Cygni, čak. Križnÿca) - to je svjetloplava velezviezda u zvieždju Labuda (čak. Križevâli). Masom je 25 puta veći od Sunca i promjerom oko 110x. Izim Antaresa je to jedna od najkrupnijih velezviezda naše galaktike, ali zbog velike udaljenosti od 1.425 svj. godina izgleda manji.
Thuban u Zmaju
Thuban (α Draconis, čakav. Baršÿna) - ova je biela velezviezda A-tipa i najsjajnija je u zvieždju Zmaja (Draco, kajk. Pozoj, čakav. Žmÿn). Zbog poviesnog pomaka ekliptike je uz ovu u mezopotamskoj prapoviesti bio nebeski sjeverni pol (umjesto današnje Sjevernjače-Polaris). Zbog veće udaljenosti nam ova krupna velezviezda izgleda sitnijom (tek 3.7), a ima sitnog pratioca u brzom kruženju kroz naših 51 dana.
Summary
A giant star (superstar) is a star with much larger radius and luminosity than a main-sequence star of the same surface temperature. Giant stars are up to a few hundred times the diameter of the Sun and between 10 and a few thousand times brighter than the Sun. They don't last as long as most main sequence stars.
Stars still more luminous than giants are referred to as supergiants and hypergiants. A hot, luminous main-sequence star may also be referred to as a giant. There are a wide range of giant class stars, and sub-divisions are often used to identify particular types. Astronomers use such terms as: sub-giants, bright giants, red giants, yellow giants and blue giants.
Literatura
- Hollis R. Johnson, 1989: Evolution of peculiar red giant stars. Cambridge University Press. ISBN 0-521-36617-8
- Harm J. Habing, 2004: Asymptotic giant branch stars. Springer, New York. ISBN 0-387-00880-2
- Robin Ciardullo: Giants and Post-Giants. Astronomy 534, Penn State University.
Poveznice
Referenca
Condensed translation adapted partly from German and English Wikipedias by GNU license (Croatian star names added from Čakavsko zvizdoslovje).
