Zambia

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Zambija)
Skoči na: orijentacija, traži
Zambia
250px
LocationZambia.png
Nazivlje i obilježja
Geslo One Zambia, One Nation
(eng.: Jedna Zambia, jedan narod)
Državna himna Stand and Sing of Zambia, Proud and Free
Zemljopis
Glavni grad Lusaka
Površina 752,618 km2
Politika
Oblik vlasti Republika
Pučanstvo
Pučanstvo 13,092,666 (2010.)
Gustoća 17,2/km2
Narodi 22% Bemba
11% Tonga
5.2% Lozi
5.1% Nsenga
4.3% Tumbuka
3.8%i Ngoni i dr.
Službeni jezik englezki
Povijesni razvitak države
Gospodarstvo
Novčana jedinica Zambijska kvača (100 ngweea) ()
Vrijeme i promet
Pozivni broj +260
Strana vožnje lijeva

Zambia (Zambija) je država u južnoj Africi. Nalazi se izmedju DR Konga (duljina granice 1930 km) i Tanzanie (338 km) na sjeveru, Malavija (837 km) na istoku, Mozambika (419 km), Zimbabvea (797 km) i Namibije (233 km) na jugu i Angole (1110 km) na zapadu.

Zemljopisna obilježja

Zambia se sastoji od visokoga ravnjaka (1000 do 1200 m), gradjenoga pretežito od starih kristaličnih stijena koje su na zapadu prekrivene mlađim pješčanim naslagama. Zapadni je dio zemlje znatno jednoličniji od istočnoga, u kojem se s ravnjaka izdižu osamljene uzvisine ili planinski lanci visine od 1800 do više od 2100 m (Muchinga usporedno s dolinom rijeke Luangwe, Mafinga Hills i ravnjak Nyika na istoku). Klima je tropska, modificirana apsolutnom visinom. U sjevernom dijelu Zambie prevladava savana sa svijetlim šumama, a u južnom, s dolinama Zambezija i Luangwe, savana s trnovitim žbunjem i drvećem baobaba. Medju mnogim nacionalnim parkovima iztiču se Luangwa i Kafue.[1]

Poviest

Prvi tragovi naseljenosti na zambijskom području mogu se pratiti od paleolitika. Mnogobrojni nalazi, posebno s arheol. nalazišta u rudniku u gradu Broken Hill (danas Kabwe), gdje su 1921. otkriveni ostatci pračovjeka (lubanja odrasloga čovjeka), svjedoče o ranoj nastanjenosti današnjega zambijskoga teritorija. Prvotne starosjedioce Bušmane i Hotentote prije 2000 godina istisnuli su nadolazeći Bantu narodi. U 8. stoljeću na području gornjeg Zambezija ustanovio je narod Barotse državu Barotseland, a sjeverno od nje formirao se plemenski savez naroda Bemba. Glavnina doseljavanja započela je u 15. stoljeću s dolaskom naroda Luba i Lunda iz susjednog Konga i Angole. Narod Nguni, koji potječe s juga, pridružio im se u 19. stoljeću.

Osim malobrojnih portugalskih istraživača Europljani nisu došli u dodir s teritorijem Zambije sve do sredine 19. stoljeća kada na ovo područje prodiru zapadni istraživači, misionari i trgovci. Tako godine 1855. engleski istraživač David Livingstone za Europu otkriva slapove na rijeci Zambezi i naziva ih po kraljici Viktoriji. Godine 1888. Cecil Rhodes, predstavnik britanskih trgovačkih i političkih interesa, dobio je od ovdašnjih poglavica koncesiju za iskorištavanje rudnih bogatstava, a još iste godine Sjeverna i Južna Rodezija (sadašnji Zimbabve) proglašene su za područja britanske interesne sfere. Upravljanje protektoratom Sjeverne Rodezije godine 1924. prebačeno je na Britanski kolonijalni ured.

Godine 1953. dvije Rodezije zajedno s Nyasom (današnji Malavi) oblikuju Federaciju Rodezije i Nyase. Sjeverna je Rodezija u to vrijeme poprište nemira, što uzrokuje krizu upravljanja Federacijom. Crna većina zahtjeva veće sudjelovanje u vladi, što dovodi u listopadu i prosincu 1962. do raspisivanja izbora za Zakonodavno vijeće. Pobjedjuju Udružena narodna stranka neovisnosti - UNIP i Afrički narodni kongres Zambije - ZANC, koji u koaliciji ne surađuju osobito složno. Vijeće zahtjeva odcjepljenje Sjeverne Rodezije od Federacije i potpunu samoupravu utemeljenu na novom ustavu i širim demokratskim pravima. Po raspadu Federacije 31. prosinca 1963. nastaje dana 24. listopada 1964. neovisna Republika Zambija. Prvi predsjednik bio je Kenneth Kaunda.

Pučanstvo

U Zambiji živi 13,092,666 st. prema popisu iz 2010., odnosno 14,309,466 st. prema procjeni iz 2012. Prosječna je gustoća naseljenosti 17,2 st./km², dok je 1969. iznosila samo 5,4 st./km2. Razlike naseljenosti unutar zemlje su velike. Iako se udjel gradskog pučanstva smanjio s 38% u 1990. na 35% u 2000., Zambia se ubraja medju urbaniziranije države subsaharske Afrike. Glavni je i najveći grad Lusaka[2], a veliki su gradovi još i Ndola, Kitwe, Kabwe, Chingola i dr.

Gospodarstvo

Iako je velika većina stanovnika zemlje zaposlena u poljoprivredi, glavni je pokretač zambijskog gospodarstva rudarstvo. Zemlja ima velika nalazišta bakra, a vadi se i kobalt. U postkolonijalnom razdoblju zambijsko je gospodarstvo uglavnom stagniralo ili nazadovalo, dijelom i zbog nacionalizacije rudarske industrije i posljedičnog lošeg upravljanja, a dijelom i zbog nepovoljnog svjetskog tržišta bakra, glavnog izvoznog proizvoda. U posljednjih nekoliko godina program privatizacije i liberalizacije te rast cijena bakra na svjetskom tržištu pomogli su gospodarskom oporavku zemlje. Izvozi se i značajna količina struje dobivene u hidroelektranama.

Promet

Željeznička mreža koja se proteže kroz Zambiju duga je 2173 km (2005), a cestovna 91 440 km (2001), od čega je asfaltirano 22%. Zbog unutrašnjega kopnenog smještaja Zambija je orijentirana na luke susjednih zemalja kao što su Tanzanija, Angola, Mozambik, Južnoafrička Republika. Dva su željeznička pravca: središnjim dijelom prostire se pruga iz DR Konga kroz Ndolu, Kapiri Mposhi, Lusaku, Livingstone i dalje u Zimbabve, a od Kapiri Mposhija odvaja se pruga za Tanzaniju. Smjer i količina robnoga prometa pojedinim pravcima često su ovisili o političkom stanju u susjednim zemljama (rat u Angoli i dr.). Rafinerija nafte u Ndoli naftovodom je povezana s Dar es Salaamom (Tanzanija). Na jezerima (Tanganyka i dr.) odvija se lokalni promet.

Izvori

  1. http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66800 Prirodna obilježja Zambie, pristupljeno 31. kolovoza 2014.
  2. http://www.wish.hr/2011/09/zambija/ Glavni i najveći grad, pristupljeno 31. kolovoza 2014.