Čakavsko vrimeslovje

Čakavsko vrimeslovje (meteorološko-klimatski nazivi i pučke prognoze kvarnerskih čakavaca): Ova izvorna studia se kao javni članak, dozvolom auktora može slobodno kopirati uz citat bez izmjena, A.Ž. Lovrić: Čakavsko nazivlje i tradicije iz meteorologije i oceanografije na Kvarnerskim otocima. -- reprinted in Pomorska meteorologija 52: 21 - 34, Split 2007. (Ova studia je sastavni dio podprojekta: Bodulski Cakavizam na Kvarneru, 2005).

• Sažetak: Čakavski pučki nazivi za pojmove iz pomorske meteorologie i oceanografie donedavna su bili slabo poznati i zanemareni, osobito iz Kvarnera jer se dosad vjerovalo da kao kopneni Slaveni za to nemamo izvornih izraza izim kasnih mletačkih posudjenica. Nedavno je ipak popisano oko 790 čakavskih pomorsko-vremenskih naziva iz otoka Krka i Raba, koji su tu tek dielom romanski i slavenski, a niz inih osobitih su neromansko-predslavenski arhaizmi tj. autohtona baština od antičkih pomorskih Liburna. Takodjer se navode kvarnerske pučke tradicie u najavi kiše i bure, uz dvadesetak s tim povezanih poslovica i izreka.
• Ključne rieči: Jadran, čakavci, nazivlje, poslovice, otoci, kiše, bura.

Abstract

Chakavian meteorology (weather terms of Adriatic islanders): The Chakavian vernacular terms of Adriatic islanders from marine meteorology and oceanography, so far were few known and neglected, especially in northeastern Adriatic because formerly one considered that Adriatic islanders immigrated there as continental Slavs from Carpathians, and cannot have original marine terms except the Venetian loanwords. However 790 original terms of marine meteorology and oceanography from the harbours of Rab and Baška are listed here; they are partly inherited from the ancient Liburnian navigators in this area.

• Keywords: Adriatic, Chakavians, terms, proverbs, islands, rains, Bora storms.

Tradicie o vremenu Kvarnera

Dva su stalna životna problema koja su oduvijek zaokupljala domaće pomorce i ribare na kvarnerskim otocima. Jedan kratkoročni je sigurnost plovidbe na moru i predvidjanje mogućih nevera, a posebno najopasnijih provala olujne bure između Baške i Raba, dok je jugo tu blaže, sporije i razmjerno manje opasno za pomorce negoli južnije u Dalmaciji. Drugi dugoročni problem bitan za vodoopskrbu i poljoprivredu je tu bilo ljetno očekivanje kiše. Iako je na razmjerno svježijem Kvarneru, stalna suša bez oborina u prosjeku kraća negoli južnije u Dalmaciji (većinom tek 1 do 2 mjeseca), ipak su tu sušne štete na vegetaciji još dodatno pojačane čestim puhanjem suhe bure s niskom zračnom vlagom i popratnom posolicom – što zajedno uzrokuje pojačano presušivanje tla, lokava i uvenuće osjetljivog bilja brže, negoli za mirne ljetne žege. Zato su otočni starosjedioci na Kvarneru još od svojih ranih predaka upoznali niz praktičnih pokazatelja (navodýla) za predviđanje skorih provala bure, kao i za ljetne najave kiše (vidi niže).

Na Kvarneru se predvidjanje (najava) vremena čakavski kaže “zvat vrime”: arhaični genitiv + plural = vrimjà (ne "vrimena"), pa su i pripadne složenice vrimeslôvje (meteorologia-klimatologia) i vrimeslôv (meteorolog-prognostičar). Slično kao na većem dijelu istočnojadranske obale i otočja, tako i na Kvarneru postoje razne tradicijske izreke i pučke poslovice o vremenskim i morskim pojavama baštinjene iz prošlosti prije razvitka meteorologie i oceanografie. Dosad su takve vremenske fraze objavljene iz zapadne obale Krka (Sijerković 1996), pa nedavno iz Raba i Baške (Yošamya 2005). Ako se te kvarnerske izreke i poslovice o vremenu uzporede s onima južnije iz Dalmacije (Božanić 1996, Hodžić 2006), vidi se kako su ove iz Kvarnera po sadržaju većinom različite jer obuhvaćaju druge vremenske pojave. Nadalje su ove kvarnerske po trajanju pretežno kratkoročne i manje “ambiciozne” u dosegu, a povrh toga su tu simbolička “numerološka” proročanstva po određenom datumu puno rjeđa. Uzroci tih razlika su višestruki, zbog geografskih, vremenskih i povijesnih razlika Kvarnera od Dalmacije:

• a) Na Kvarneru je glavni vremenski problem česta i nagla velebitska bura koja se često mijenja iz sata u sat, pa su tu dugoročna nagadjanja već i domaćim laicima očito besmislena i iluzorna. Naprotiv je tu jugo razmjerno rjedje i slabije, a razvija se sporije pa su u vezi juga i kiše južnije u Dalmaciji bila privlačna dugoročna proricanja. Još odavno prije egzaktne meteorologie su na tom burnom Kvarneru zbog sigurnosti bila bezuvjetno nužna brza, realna i što sigurnija kratkoročna predvidjanja. Stoga je većina onih, koji su tu bili skloniji dugoročnim fantazijama i “numerološkim” proročanstvima, pri realnoj buri su nesmiljenom prirodnom selekcijom ostavili kosti na dnu Kvarnera, a takva su podmorska groblja ovdje najčešća podno Senjskih vrata izmedju Krka i Raba.

• b) Tzv. “numerološka” proricanja vremena kroz neko simbolično razdoblje nakon značajnog blagdana, na Kvarneru su dosta rijetka pa se tu tradicijski spominje samo Sv. Šime kao mogući predznak zime, pa Božić kao simbolični vrhunac zime i potom Svijećnica kao približni početak proljeća. Zbog ovdašnje prevrtljive klime s naglim provalama bure, starosjedioci kvarnerskih otoka se rijetko upuštaju u vremenska predvidjanja duža od dva do sedam dana, a dugoročne proročanske ambicije tu pokazuju samo neiskusni kasniji doseljenici iz drugačijih vremenskih uvjeta.

• c) Izim za namjenske potrebe noćnog ribolova “pod sviću”, u kvarnerskoj pomorskoj tradiciji Mjesec ima daleko manju važnost negoli npr. na srednjojadranskim otocima (Božanić 1983, 1996), gdje je uobičajeno iz mjesečevih faza proricati buduće vremensko stanje i na duža razdoblja (npr. “mina setembrina”). Skoro jedini nebeski objekt koji se i na Kvarneru ranije simbolično rabio za dugoročne “astro-meteorološke” najave je planet Jupiter (Plavušýca) – vidi niže.

• d) Konačno i glavna metodička razlika: zbog tisućljetnog niza iskustava i stalnog opreza spram česte bure i oluja (nevêre), kod iskusnih starosjedilaca na kvarnerskim otocima se za veću sigurnost, domaće kratkoročno predvidjanje vremena većinom paralelno slaže iz više raznih usporednih “navodýla” (vremenskih predznaka). Tako se npr. kratkoročna i brza provala jake bure tu smatra zamalo sigurnom ako se zajedno ili uzastopno pojave: noćno sijevanje (lampâda) iza sjevernog gorja + vrlo niska oseka (šekâda) + visoki lećasti oblaci (lignjûni) + oblačna kapa u velebitskim sedlima, dok se pojava tek ponekog od ovih predznaka tu smatra samo nesigurnim pokazateljem moguće blaže bure.

Slično se i ljetni dolazak kiše za idućih par dana tu smatra vrlo vjerojatnim tek kada se zajedno ili uzastopce vide: mutno nebo s aureolom-halo (kolumbãr) oko Sunca i Mjeseca + noću bez mjesečine nisu vidljive maglice u Orionu (Šparnàć) i Andromedi (Mátja) + noćna rosa uz obalu (šmogôrje) + previsoka plima (kulma) + odsjev munja iza južnog horizonta. Ako je vidljiv tek poneki od tih “kišnih” predznaka, slaba kiša na istočnom Kvarneru se smatra mogućom ali manje vjerojatnom.

Predviđanje velebitske bure

Česta i nagla velebitska bura je glavni i najopasniji vremenski problem Kvarnera, pa se u pučkoj tradiciji Kvarnerskih otoka odavna razlikuju rani predznaci buduće bure i njezini neposredni pokazatelji kasnijeg razvitka nakon što već počne. Izim najčešće prave bure koja je tu moguća cijele godine, izmedju Krka i Raba (tzv. Senjska Vrata) je još veći problem tzv. bura-levantâra, tj. najjači orkanski iztočnjak izmedju bure i juga često praćen tučom, ili zimi sniježnim mećavama uz zaledjivanje obala, a o toj kvarnerskoj levantari su dostupni stručni podaci dosta oskudni (opis niže pod j). Iz višegodišnjih svakodnevnih zapisa (1968.- 1971.) na bivšem svjetioniku Prvić-Stražica u Senjskim Vratima, slijedi da je tu levantara najjači vjetar koji u hladno doba lokalno puše oko 72 dana godišnje, ali zbog ukidanja svjetionika ta terenska istraživanja nisu nastavljena. Neposredni predznak brze provale bure istog dana je pojava oblačne “kape” nalegle na Velebitu, a raniji mogući predznaci uoči bure bili bi idući:

• a) Lignjûni tj. plosnato-lećasti oblaci (altocumulus lenticularis) se tu najmanje cijene kao predznak, jer su nad Kvarnerom tek ponekad vidljivi i nerijetko izostaju iako potom počne bura. Gomoljasti nizovi visinskih oblaka (altocumulus castellanus) su po tradiciji rani predznak (arya-zlevânta) istočnoga orkanskog vjetra (levantâra) na istočnom Kvarneru.
• b) Šekâda tj. iznimno niska oseka kad izrone plića dna s algama (zbog porasta zračnog tlaka), takodjer ne završi uvijek s burom, ali je ona bar vjerojatna.
• c) Noćni odsjevi dalekih munja (lampâda) iza sjevernog gorja (Risnjak, Bitoraj, Senjsko Bilo) već se tu smatraju razmjerno sigurnim predznakom provale bure do kraja idućeg dana.

• d) Poznate su i neke promjene u ponašanju morskih ptica uoči bure – ali to nisu poznati galebovi (čak. kalùb - Larus) niti čigre (tunàrica - Sterna), za koje u Dalmaciji vjeruju da navodno uoči južnog nevremena visoko lete (Božanić 1996). Naprotiv je kroz desetak godina statistički registrirano ponašanje brojnih galebova oko njihovih gnjezdišta na Kvarneru, ali nisu nadjene neke odredjene pravilnosti ponašanja spram vremena. U stručnoj ornitologiji to nije ni za očekivati, jer su galebovi svežderi koji gutaju svašta: od ribe, povrća i kruha do smeća, pa se lako snadju u raznim uvjetima – ali su takve promjene zbog vremena znanstveno poznate kod inih usko specializiranih ptica. Zato se na Kvarneru kao mogući loš predznak jake bure smatra prelijet rjedjih ptica: zovoj (artýnka – Puffinus) i osobito kaukãl (Calonectris diomedea), koje se inače za lijepog vremena skiću širom jadranske pučine u potrazi za ribom, dok uoči olujne bure dolete nisko nad morem oko otočića i kamenih školjeva uz Velebitski kanal gdje se i gnijezde.

• e) Dnevno vrijeme početka bure pod Velebitom bi navodno upućivalo na kasniji tip bure, što je slabiji pokazatelj negoli izgled oblačne kape (vidi niže): ako bura počne u zoru ili dopodne, tada bi trebala biti kraća i obična vedrog tipa, ali kad provali popodne ili predvečer, onda je vjerojatnije duža i oblačna bura.
• – Oblačna kapa tj. kondenzacijski stojni oblak na Velebitu je tradicijski najpoznatiji vidljivi pratilac bure, ali je ta kapa od male praktične koristi kao neki rani predznak, jer čim se pojavi na Velebitu – bura će neposredno provaliti na susjedne istočnokvarnerske otoke, gdje često hara punom snagom već kojih pola sata nakon pojave te kape, pa barke jedva stignu pobjeći u prvu uvalu. Ipak se izgled te kape smatra kao mogući korisni pokazatelj za dalji razvitak tipa i trajanja bure.

• f) Ako je ta kapa izprekidana tj. ulegla poput odvojenih jastuka (kušîni) samo u nižim velebitskim sedlima (Vratnik, Oltari, Alan itd.), tada je vjerojatnije da bi puhala tek umjerena i kraća bura po 1 do 2 dana, što je najčešći slučaj ljeti.
• g) Kad je ta kapa cjelovita uzduž velebitskog grebena, a ozgora je ravna i sjajnobijele boje, trebalo bi očekivati tipičnu, suhu i sunčanu buru ("šćetabùra") dužeg trajanja i do tjedan dana.
• h) Ako je ta cjelovita kapa gledana s Kvarnera, ozgora tamnije olovnosive boje i vidljivom brzinom klizi duž velebitskog grebena od sjevera na jugoistok – tada bi trebalo očekivati oblačnu buru s kišnom rosikom (škurabùra) i veće snage rafalnih udara oko 7 do 11 Beauforta.

• j) Ako pri pogledu iz Kvarnera, ta mračna kapa juri obratno duž Velebita velikom brzinom od jugoistoka na sjeverozapad i podjednaka je ili još veće debljine od samog Velebita ispod nje, a na gornjem rubu je grubo pilasto nazubljena dok iz nje sijeva niz munja i gromova – tada se može očekivati najstrašniji kvarnerski orkan “bura-levantâra”: ogromne snage i preko 12 Beauforta (sionšyûn) uz orkansku tutnjavu (urýn) i velike valove (kulapýna) koji skaču preko rtova i školjeva (valomèt), a oluja s mora poteže uvis visoke zavjese pjene (slapi). Levantaru zimi prate sniježne mećave (šnigòvina) i oledba mora na obali (baršýna), ili u toplije doba jeseni i proljeća je olujna tuča (soldãn) uz koju slijedi najjača posolica preko otočnih vrhova Raba (408 m) i Krka (475 m), pa su pri levantari brdsko tlo i grmlje potom bijeli od soli. Pri levantari je nebo većinom sivo-oblačno, osim vedre orkanske rupe Šyunske-oký (= "orkanske oči") oko Senjskih Vrata iymedju Krka i Raba, pa tada uy orkan na Prviću i Golom otoku bliješti sunce, a preko njih velikom brzinom kao mlažnjaci jurišaju krpasti oblačići od iztoka na zapad. Još raniji zlokobni predznak uoči najgorjeg orkana levantare bili bi visinski oblaci tipa altocumulus castellanus, kao spojeni gomoljasti nizovi koji iz zaledja preko Velebita klize na jugozapad.

Pučke najave ljetne kiše

Pučki predznaci za nadolazak ljetnih kiša u tradiciji kvarnerskih otočana su još brojniji i zbog suše životno važniji negoli za buru, a tu su nabrojeni s pripadnim domaćim nazivima. Napomena: uz iduće predznake na srednjem i zapadnom Kvarneru na vanjskim otocima (Lošinj-Dugi) često zapuše kišno jugo, dok je u Velebitskom kanalu jugo slabije i tu nerijetko padne kiša bez jačeg vjetra.

• a) Kulma: to je nenormalni porast previsoke plime iznad prosječne dnevne oscilacie – što je povezano s jačim padom zračnog tlaka zbog nadolaska ciklone, pa je nakon toga moguća i kiša.
• b) Šmogôrje: noćna rosa na priobalnom kamenju, lučkim bitvama ili na gornjim dijelovima brodica i mokre palube, posljedica je porasta zračne vlage većinom zbog nadolaska ciklone s kišom.
• c) Kolumbâre: velike prstenaste aureole kao 'svetački' halo oko Sunca i Mjeseca upućuju na zamućenost vlažnije atmosfere, većinom zbog budućeg nadolaska ciklone s vjerojatnom kišom idućih dana.
• d) Jutarnja tišina (bunàca) bez burîna: Duž Velebita do istočnokvarnerskih otoka ljeti zamalo svakoga lijepog jutra pri stabilnom vremenu (bez oblaka na Velebitu) zapuše lagani termički burýn (od rusko-mongolskog: burân) koji tu obično prestane nakon 10h. Ako je tu ujutro more nenormalno posve tiho i ravno (bunàca), ovo se obično smatra lošim predznakom promjene vremena s mogućom kišom idućih dana.

• e) Matje (svemirske maglice i zvjezdane grupe): iskusni domaći starosjedioci kvarnerskih otoka praktično poznaju i noću promatraju vidljive svemirske maglice Šparnàć (Orionova maglica) i Mićamàtja (Andromedina maglica – M31), pa guste zvjezdane skupove Vlahýtje (Pleiades), Malýtje (Hyades) i Plenýce (Praesepe). Kada su te maglice i skupovi za vedrih noći vidljivi, to bi bio predznak stabilnoga, vedrog i suhog vremena idućih dana. Ako se po mrkloj noći bez mjesečine te maglice i skupovi ne vide, to je loši znak mutne i vlažne atmosfere što bi najavljivalo pogoršanje i kišu idućih dana.

• f) Žmigàvica (prejako titranje zvijezda) se tu smatra manje sigurnim znakom promjene negoli vidljivost maglica. Kada zvijezde nadprosječno jako titraju (zbog veće vlage), to bi mogao biti predznak nadolaska ciklone s kišom, a ako je to titranje slabije i jedva vidljivo, moglo bi se ubuduće očekivati stabilno, suho i vedro vrijeme.

• g) Obzòvo zvicèron (horizont u suton) se takodjer smatra manje sigurnim i tek približnim predznakom. Ako je pri sunčanom zalazu zapadno nebo uz horizont jednoliko živo obojeno grimiznocrvene boje koja u sumrak prelazi do ljubičaste, moglo bi se očekivati idućih dana stabilno i suho vrijeme. Naprotiv kad je sunčev suton razmjerno bljedunjav bez jasnog horizonta, a nakon zalaza pred sumrak se još vide i razdvojeni mlazovi sunčanih zraka (zbog njihova proboja kroz daleke oblake iza obzorja) – tada je moguće očekivati promjenu vremena i pogoršanje s kišom.

• h) Kondenzacijski stojni oblak (kušýn) kao jastuk za vedroga sparnog dana, ponekad zbog porasta vlage lebdi nad najvišim otočnim vrhom Lošinja (Osoršćica) i Cresa (Gorice), što najavljuje mogući dolazak ciklone s kišom – ali se ti vršni oblaci nad Kvarnerskim otocima ne razviju uvijek izpred ciklone.

• i) Zjaby krehâju (kreket žaba): U presahlim otočnim lokvama i povremenim potocima, žabe ljeti šute i odlaze u mirovanje (sušni san), pa se danju redovno zavuku u preostali mulj ili u svježije duboke škrape, a samo ponekad se zbog gladi probude tek oko ponoći u kraćoj potrazi za hranom (kukci, crvi itd.). Naprotiv, ako u sunčano vrelo popodne ili sparnu ljetnu predvečer, cijeli zbor žaba bez povoda bučno počne kreketati u presahloj lokvi ili koritu suhog potoka, to se na Kvarnerskim otocima smatra jačim predznakom sutrašnje kiše i naoblake. I u zoologiji je potvrdjeno kako žabe (Ranidae) dišu i transpiriraju izravno kroz poroznu kožu, pa kao “živi higrometar” jasno osjećaju nama nevidljive promjene zračne vlage i zato bučno reagiraju na budući nailazak kiše.

• j) Čaplje i ždralovi su močvarne ptice koje se najviše hrane žabama i glistama, pa ljeti ne borave na našim sušnim otocima, nego uglavnom na kopnenom primorju uz rječna ušća i močvarne lagune gdje stalno imaju dovoljno hrane i vode. Naprotiv, ako i na Kvarnerske otoke ljeti ipak doleti poneka čaplja (capja – Ardea) ili ždral (výntja – Grus) u lov na žabe, to se ovdje smatra mogućim predznakom kiše, jer su bez kiše kvarnerske otočne žabe nevidljive i neuhvatljive. Zato se još od davnih prapovjesnih vremena ždralovi na cijelom Sredozemlju tradicijski smatraju za svete ptice - kao simbol plodnih polja.

• k) Navala komaraca: Zbog manjka vode za množenje, kopneni slatkovodni komarci na našim sušnim otocima uglavnom izostaju, nadasve ljeti. Ipak se i tu ponekad nadje posebni lagunski komarac (Aedes mariae), čije se ličinke kote i razviju u brakičnoj vodi poluslanih lokvica uz more. Za vrijeme suše i bure, ti primorski komarci drijemaju u svježim pećinama i dubljim škrapama, pa tek uz porast vlage uoči ciklone s kišom izlijeću iz ovih zaklona i predvečer napadaju ljude u okolici. Ta pojava otočnih komaraca je takodjer mogući, ali dosta nesiguran pučki pokazatelj nadolazka ljetne kiše.

Dugoročne najave kišnosti

Gornje pučke najave vremenskih promjena su uglavnom kratkoročne i pružaju se tek na par idućih dana (najduže koji tjedan), a ove ili slične su bar dielom kod starijih domaćih pomoraca i ribara poznate još na nekim inim dalmatinskim otocima i na kopnenoj obali. Naprotiv su dugoročne, mjesečne i sezonske prognoze na Kvarneru razmjerno rietke i uglavnom se ne shvaćaju odviše ozbiljno, jer tu česte i nagle provale uzastopne velebitske bure već i domaćim laicima dokazuju svu bezmislenost i iluzornost nekih dužih vremenskih najava.

U ta duža vremenska proročanstva na Kvarneru vjeruju uglavnom samo kasniji kopneni doseljenici (štokavci i Taliani), koji su ovamo prenesli i nakalemili neprikladne vremenske tradicie iz svoga ranijeg zavičaja s drugačijom klimom. Naprotiv su južnije u Dalmaciji pučka dugoročna proročanstva o budućem vremenu razmjerno češća, a većinom se izvode “numerološkim” metodama preko simboličnog broja dana ili čak više tjedana od odredjenog blagdana ili od Mjesečevih faza, npr. poznata “mina setembrina”. Povijesno-kulturološki uzroci tih maštovitih proročanstava su višestruki, a većinom se svode na uvoz iz drugih kulturnih i klimatskih sredina izvan jadranskih otoka:

• a) U ranijim stoljećima pod mletačkom vlasti i dijelom u Austrougarskoj, gospodarsko-politički je kod nas na Jadranu prestižan jezik bio talianski, pa su se zato na jadranskim otocima uvriežile romanske vremenske poslovice i izreke nastale u drugačijim kulturnim i klimatskim uvjetima Apeninskog poluotoka, koje su ovdje na istočnom Jadranu većinom neprikladne i bezmislene.

• b) Također i u doba turskih provala su na čakavsko primorje i bliže nutarnje otoke dijelom doselili brojni izbjeglice, što su ovamo sa sobom donesli kopnene vremenske tradicie iz dinarskog zaledja, koje su bar dijelom neprikladne i bezmislene na obali i otocima, ali se po inerciji još uvijek održavaju kod doseljenika.

• c) U novije doba taj neprikladni prienos kopnenih vremenskih sjećanja iz zaledja još je pojačan u 20. st. zbog turizma doselidbom s kopna štokavskih useljenika na obali i otocima.

• d) Bar dijelom su ove “astrometeorološke” tradicie na istočnom Jadranu i ranijega predslavenskog izkona iz antike, a najviše dugoročni izvodi fiktivnih vremenskih prilika iz mjesečevih faza: u rimskoj Dalmaciji su već stari Iliri (Delmati) po antičkim zapisima iznimno štovali Mjesec i po njegovim su fazama ravnali sveukupni svoj život, a krajnje strahopoštovanje su imali i spram inih nebeskih tijela (Mužić 1998). Na kvarnerskim otocima slična “numerološka” proročanstva uglavnom ne postoje, a kada su i unesena sa strane, domaći starosjedioci ih iz iskustva ne shvaćaju ozbiljno.

• Zamalo jedini slučaj sezonskoga dugoročnog predvidjanja (preko tjedan dana), za koji je uočeno kako ga otočni starosjedioci smatraju dosta realnim, bila je osebujna kvarnerska najava ljetne suše ili kišovitosti prama višegodišnjim fazama kruženja planeta Jupiter (svitlýca Plavušýca) oko Sunca, koja je nepoznata južnije u Dalmaciji. Za razliku od većine Hrvata koji sva prirodna svjetla na nebu šablonski zovu “zvijezde” (osim sunca i mjeseca), kvarnerski otočani zbog pomorske orientacie jasno razlikuju do 53 prave nepomočne 'zveždý' i pored njih još pomične švitlýce (planeti), feralýtje (meteori), zveždýni (komete) i mátje (svemirske maglice + gusti zvjezdani rojevi). Njihovo detaljno imenovanje 127 nebeskih objekata i ambiciozno pučko predvidjanje kišovitosti po Jupiteru, vjerojatno je baština iz pradavnih vremenskih izkustava antičkih pomorskih Liburna, a njegov ishod je imao ključno značenje za buduće godišnje preživljavanje, prehranu i vodoobskrbu kvarnerskih otočana.

Ukratko, to dugoročno kvarnersko predvidjanje kišovitosti, jedinstveno kod nas i u Sredozemlju glasi: kada je Jupiter najveći i sjajan svjetloplave boje, tada sliede kišna ljeta s punim cisternama i obilnim urodom koji se ne razprodaje nego čuva za kasnije suhe godine (poslovica: Vela Plavušýca zovê dazdyê tar ubýdnu godýzbu). Naprotiv ako je Jupiter sitniji i tamnomodre boje – onda slijede “gladne” godine sa sušnijim ljetima, praznim cisternama i mršavim urodom (Mića Plavušýca zovê sušàc tar alšète godýstje): zato se tu na pojavu sitnoga tamnijeg Jupitera panično spremalo zalihe kao da slijedi neki rat i opća glad, pa je trebalo unaprijed nabaviti dio hrane iz plodnijeg kopna.

Ipak su te višegodišnje oscilacie ljetnih oborina bar dielom realne, ali dakako nemaju posebnu vezu s planetom Jupiter, nego s periodičnim oscilaciama sunčeve aktivnosti,- koje se tek slučajno preklapaju s kruženjem Jupitera (što je našim kvarnerskim otočanima nepoznato). Naime, kruženje Jupitera oko Sunca traje blizu 11 godina, a približno toliko traju i prosječne oscilacie sunčeve djelatnosti: kad je Sunce u fazi najjačeg zračenja s mnoštvom protuberanca, na Sredozemlju su većinom najvruća duža ljeta s vrlo oskudnom kišom, a ako je ono u stanju slabijeg zračenja s malo protuberanca, mediteranska ljeta su razmjerno kraća i svježija uz više oborina. Zato ovo preklapanje sunčane aktivnosti i kruženja Jupitera može donekle poslužiti kao neki približni pokazatelj za dugoročne pripreme otočnog gospodarstva i vodoobskrbe, kako su to spretno izkoristili naši kvarnerski “Boduli”, tj. najvjerojatnie već njihovi predhodnici Liburni.

Vremenske izreke i poslovice

Na kraju se, kao frazeološki primjer uporabe vremenskih pojmova, navodi dvadesetak domaćih čakavskih izreka i poslovica, od kojih su većina u arhaičnom izgovoru iz jugoiztočnog Krka i grada Raba. One su poredane u 3 skupine: a) neutralne konstatacie, b) realne najave i c) neka problematična predvidjanja, a iza izvornika slijedi približan Vukov prijevod (s dodatnim komentarom u zagradi gdje je potrebno).

Neutralne konstatacie:

• Zmocen koti rebàc = Pokisao kao vrabac (ili: mokar kao miš od kiše).
• Bokân koti šenýg = Bijel kao snijeg (čisto bijele boje bez mrlja).
• Myšecýna koti dan = Mjesečina kao dan (svjetlo punog mjeseca pri uštapu).
• Ma zibrý, šesno vryme za ugànj = Kad zavija bura, lijepo je uz naloženu vatru.
• Polnôc te tušćãn mat iskàt = Od ponoći će zečić tražiti majku (stiže ledena noć s mrazom).
• Spram vrymjâ tejadràmo = Plovit ćemo u skladu s vremenom (ne riskirati).

Realno moguće najave:

• Lampâda zi tohôra buru zovê = Sijevanje od sjevera javlja buru (noćni odsjev munja iza sjevernog gorja je približavanje hladne fronte i donosi buru).
• Bliscàva ud sorýna dazdyê zovê = Odsjevi s juga najavljuju kišu (uoči dolazka ciklone na Kvarneru je čest daleki odsjev munja iza južnog obzorja).
• Šmogõr nizkrâje dazdyê zovê = Rosa duž obale najavljuje kišu (pri nadolazu ciklone raste zračna vlaga, pa se u zoru iznad obale i na mokrim brodskim palubama vidi kondenzira rosa).
• Vela šekâda buru zovê = Iznimno niska oseka javlja buru (uoči suhe i vedre bure zračni tlak raste pa tad uz jaku oseku često izrone plića dna zarasla algama).
• Kolumbâr nebêšni grubo vryme zovê = Prstenasta aureola na nebu najavljuje pogoršanje (s porastom vlage uoči ciklone, na zamućenom nebu nastaju svjetli prsteni oko Sunca i Mjeseca).
• Kandalôra – žyma fora = Od Svijećnice je zimi kraj (odonda na Kvarneru većinom prestaju mogući mrazovi i snijeg).
• Do kraja maja sedarzý kraja = Do kraja svibnja plovi uz obalu (jer su još moguće provale jake bure: tek u lipnju i srpnju je bura na Kvarneru razmjerno rjedja i slabija).

Dvojbene-nerealne uzrečice

• Slovo Šalamunòvo kuntra šyûna = Šestokraka zviezda je obrana od orkana (po ovdašnjoj tradiciji se na brodski jarbol i kućni nadvratnik ucrta šestokraka zviezda koja bi navodno trebala spriečiti olujno potapanje broda, ili uništenje kuće od orkanske bure).
• Ko zvicèru petèh piva, vryme tese prominît = Ako pijevac navečer zapjeva, vrijeme će se promieniti (razni su poremećaji zbog kojih pijevac kukuriče navečer: ciklonalni pad tlaka, neka kokošja bolest, bliski predosjećaj potresa itd.- a često dodje ciklona i bez njegova kukurikanja).
• Ca vysje roštâ, šlabýe dazdý = Što više grmi, manje pada kiša (na Kvarneru nema jasne korelacije izmedju grmljavine i količine oborine: ako nema bure tad s grmljavinom pada i kiša, ali na otocima pod Velebitom često uz jaku grmljavinu naglo provali bura koja brzo raznese oblake bez kiše, od čega je ta poslovica).
• Marac vartoglàvac = Prevrtljivi ožujak (na Kvarneru nakon zime od ožujka započinje promjenjivo toplije vrieme, ali su tu vremenski još razmjerno promjenjivi i travanj, rujan itd.).

• Dobrýe ašte kaška vaý, leh marcàno šancê špecê = Bolje neka te ugrize zmija, nego te sprži ožujsko sunce (to je pretjerana poredba, ali nakon zime je tu sunce u ožujku već dosta jako, pa uz još svježi zrak može zavarati i uzrokovati opekline slične kao ljeti).
• Do Bozýtja med, po Bozýtju led = Do Božića je dobro vrijeme, a od Božića ledeno (to je dvojbena generalizacia jer pri oštrijoj zimi pod Velebitom obalni mraz sa susnježicom može početi već krajem studenoga, a u blažim zimama toga nema ni do proljeća, pa Božić tu nije neka razlučnica).
• Šti’Šime snygom syba, škida yadrâ, ražbý timûn = Sv. Šimun udara snijegom, pokida jedra i razbije kormilo (slično kao i gornja poslovica o Božiću: na Kvarnerskim otocima je krajem listopada snijeg dosta nevjerojatan – izim na Velebitu, dok uzastopne olujne bure počinju već ranije od kraja kolovoza i obično prestaju tek u svibnju).

Čakavsko meteo-nazivlje

Iz čakavske pomorske baštine u Hrvatskoj donedavna su bili zapisani uglavnom samo poneki utilitarni pojmovi tj. brodski dijelovi i imena jestivih riba, jer su to skoro jedine pomorske teme dostupne i zanimljive kopnenim laicima i jezikoslovcima (Vidović 1984, Vinja 2000-2004). O domaćem nazivlju inih prirodnih pojmova na moru, gdje je potrebno prirodoslovno znanje, nije objavljeno ništa suvislo, pa je čakavsko nazivlje iz meteorologie i oceanografie donedavna bilo jedva poznato i zanemareno bez sustavnih pregleda, izim donekle za srednju Dalmaciu. Dosad se ono tek malo spominje u obćemu pomorskom rječniku (Vidović 1984, 1977-1993) i najviše u monografskom popisu iz Komiže (Božanić 1983, 1996).

Tek nedavno je još veće bogatstvo i raznolikost osobitoga pomorskog nazivlja iz otoka Krka i grada Raba nadjeno pri objavi dosad najvećeg čakavskog rječnika iztočnog Kvarnera (Yošamya 2005), od čega su već povliže razradjeni domaći nazivi morskih alga (Lovrić i sur. 2002) - vidi ovdje Hrvatska imena algi, ter čakavska imena brojnih zviezda u pomorskoj orijentaciji (Lovrić 1998)- vidi Čakavsko zvizdoslovje. Zato je sada iz tog rječnika od 28.700 čakavskih riječi na Kvarneru, tu tematski odabrano oko 790 naziva za razne pojmove iz pomorske meteorologie i oceanografie: Navode se npr. vremenske pojave na moru, oblici dna i obala, a nisu ubrojeni već poznati tehničko-brodograđevni detalji koji ne pripadaju meteorologiji, pa su već poznati iz ranijih utilitarnih popisa. U donjem popisu ima šezdesetak jedinstvenih domaćih naziva za meteorološko-oceanografske pojmove (oznaka: ● ), za koje ni u stručno-književnom obliku dosad kod nas još nije bilo nikakvih posebnih naziva, izim tek približnih višečlanih opisa.

Ovdje se navode samo najbogatiji takvi nazivi s Raba i Krka, dok su u inim Kvarnera otocima i kopnenoj obali primorja slične pomorske istoznačnice siromašniji tek za neke glavne pojmove. Za pomorski Lošinj dosad još ni nema podrobnog rječnika domaćeg bodulskog cakavizma, kakav već postoji za grad Pag (Kustić 2003) gdje su govor i pomorsko nazivlje dosta različiti od Kvarnera tj. bliži su dalmatinskim otocima pa tu nisu uvršteni.

Poljodjelsko-pastirska naselja bez ranijih pomoraca, na našim otocima uglavnom govore polučakavski sa štokavskim primjesama kasnijih kopnenih doseljenika, npr. Malinska, Barbat na Rabu, Povljana i Diniška (Pag), Pašman, Sumartin, Sućuraj, Lastovo i Mljet. Naprotiv za stara pomorsko-ribarska mjesta na otocima s bogatim pomorskim nazivljem od sjeverne Baške, preko grada Lošinja, Raba, Paga i Hvara do Visa i Komiže, jezično je tipičan Bodulski cakavizam. Njegove su glavne značajke spram inih palatalnih polučakavaca i štokavaca: umjesto č je c (ca = što), umjesto ć, š i ž je umekšano prijelazno tj, sj i zj, palatali đ i lj se većinom govore nejotirani kao obično j, vokalno r se većinom izgovara ar ili ri, dugi jat (umjesto ije) često je kao muklo y (= ü), naglasak je često oksitoni na kraju riječi (kao francuski).

Uz te glasovne razlike bodulskog cakavizma, za pripadni domaći rječnik ovih otočnih pomoraca (Baška, Rab, Vis, Komiža) visoki udjel neslavenskih rieči od 1/3 do 1/2 rječnika, što su većinom sredozemni romanizmi iz talianskog, latinskog, grčkog itd. (Boerio 1971, Miotto 1991). U osebujnom otočnom rječniku Baške i grada Raba značajan je podpuni izostanak balkanskih turcizama i magjarizama, a uz visoki udjel od 1/4 (23 %) još imaju izvaneuropski arhaizmi indoiranskog i akadsko-mezopotamskog izkona (Gelb 1957, Lambton 1977, Monier-Williams 1997, Peterson 1995).

Pomorsko-meteorološki nazivi

Sliedi čakavsko nazivlje iz kvarnerske klime i oceanografie, većinom na bodulskom cakavizmu grada Raba i jugoiztočnog Krka: navode se samo prirodni pojmovi (već bolje poznati tehničko-brogradjevni nisu uvršteni).

• Oznake: prvo se navodi uži naziv iz Kvarnera (pa u zagradi širji istočnojadranski), * = talianski romanizmi, bold = naglašeni slog (otočno-čakavski naglas je većinom na kraju rieči ili bar na predzadnjem slogu - a nikada napried ni na proklitici).
• znak: ● = jedini naši nazivi za pomorske i sredozemne pojmove, koji u kopnenom književnom standardu imaju samo približan višečlani opis (bez posebnog naziva kao ini pomorski jezici Sredozemlja).
• Arhaizmi iz poredbenih antičkih jezika: lat.- latinski, grč.- starogrčki (helenistički), etr.- etruščanski, kelt.- keltski, gots.- gotski (starogermanski), perz.- staroperzijski, ved.- indovedski, aves.- Avesta (ranoarijski), hetit.- hetitski (praindoeuropski), hebr.- starohebrejski (Biblia), akad.- akadsko-babilonski (mezopotamski).

---

• abyš, -ši (badanj)= klisurasto dno, podmorska strmina: grč. abyssos
• aldura, -re* = noćno svjetlucanje mora (plankton)
• aliga, -e* (halyga, -e) = morska trava, Posidonia: grč. halykos
• ankora, -re = veće sidro: indoved. ankura
• arta, -te (punta) = rt: perz. arta, lat. punctum
• artyna, -ni,-ah (artine, -yn) = poluotok, veći rt
• artyca, -ce,-ah (puntica, -e,-ic) = rtić: perz. artek
• arija, -e (harya)= zrak, atmosfera: indoved. haria
• arya-nocun, arye-nocun = noćna tišina
• arya-zlevanta ! = stiže orkan s istoka !
• arya-spulenta ! = stiže oluja od zapada !
• ašpryn, -ni (tvardyna)= ● kameno dno: grč. aspron
• ašten, -ni = ostenjak, morska stijena: aves. aseno
• babje-leto = jesenje vrućine (rujan-listopad)
• babul, -li* (kogulyca, -ce) = valutica na žalu
• baćigat, -an* = ● puhati promjenjivim smjerom
• badanj, badnji (abyš, -ši) = podmorska strmina
• balancada, -de* = oscilacija, balansiranje
• balometar, -tri = barometar, aneroid
• banak, banki = nasip, plićina: perz. banka
• bandašvyta, bande-švyta = strana svijeta
• banj, -i (banjol, -la)* = kupalište
• banjada, -de* = kupanje
• barka, -ke = brodica: egipt. baris, perz. barkaš
• barlavento* (spuhotyna, -ne) = vjetrometina
• barša, -še,-ah = mraz, smrzavica: perz. barš
• baršit, -yn = smrznuti, slediti: perz. baršiden
• baršytje (baršić)= pršić, sitan snijeg: per. baršek
• baršyn, -ni (baršina, -ne)= led
• baršadyn, -ne = ledenjak, santa: perz. baršadan
• baršanav, -vi = ledolomac: perz. barš-navi
• barzanav, -i (motoškaf*)= brzoplovka, hidrogliser
• baulnav, -vi,-ih = ● kontejnerski - teretni brod
• bava, bave = blagi vjetrić, lahor: perz. bav
• bavada, -e = pirkanje, popuhivanje: per. baviden
• bavat, bavan, -al = pirkati: perz. baviden
• bavica, -ce,-ic = lahorić, ćuh: perz. bavek
• bliscat, -an,-al (lampat*) = sijevati munje
• bliscava, -ve (lampada*) = blijesak munje
• bocat, -ta,-to (boćati) = poluslan: perz. botlač
• bodul, -li (ižulan*) = otočanin: avest. bodyul
• bodulyca, -ce,-yc (ižulanka, -e*) = otočanka
• bozyluk, -ki = šarena duga na nebu
• brivada, -de* = ubrzanje broda, jurnjava po moru
• bunaca* (taraca)= mirno more: indoved. taranta
• bujmer, -ri = obalni izvor, vrelo: akad. buranum
• bujmeryna, -ni = ● povremeni-presahli izvor
• buka, -ke = tjesnac, morska vrata: lat. bucca
• bura, -e = jaki sjeveroistočnjak: avest. buryaš
• bura-levantara, -re = najjači orkanski istočnjak
• buraškada, -de* = nalet oluje s jakom tučom
• burdižat, -an* (sintamat) = ploviti cikcak protiv vjetra
• buryn, -ni = svježi jutarnji vjetrić: mong. buran
• buymer, -ere = obalni izvor, vrelo: akad. buranum
• bužnut, -nen, -ul = roniti, gnjurati
• cedan, -na,-ne (marky, -ko) = taman, mračan
• capat-školj* = domoći se otoka (u oluji)
• črnjavina, -e (ublakyna) = ● prijeteći crni oblak
• ćifnata, -e (vrutja)= obalni izvor, vrulja: gr. sifonata
• dazd, dazdy (daž) = kiša: perz. duzd, slav. dežd
• dazdenyk, -ki (dažnik)= kišomjer; kanta za kišnicu
• dazdevje, -jeh (dažje) = oborine, padaline
• dazdevka, -ke (dažjevka) = voda kišnica
• dazdevni, -na,-ne (dažjevni, -no) = kišni, kišovit
• dazdit, -dyn,-del (daždit, -in)= kišiti: perz. duzden
• dazdyak, -ki = kišno jugo: perz. duzdek
• dazdyć, -itje (kropac) = kišica, rosika
• dazdyna, -ni (naliv) = pljusak, prolom oblaka
• dne, dneva, dny, dnevah (dan, -ni) = dan
• dnevun = danju, po danu
• dragar = ratni brod: got. drakkar, grč. drakoforos
• dumbok, -ka,-ko (galboki, -ke) = dubok (more)
• dviletni, -na,-no = dvogodišnji
• dvyć-mriže (šayat-nyli) = izvući mreže iz mora
• fangac, -ci (fang, -gi)* = muljevito morsko dno
• feral, -ali,-ih = svjetionik: hebr. fera, etrur. phera
• feralyna, -ni = ● ugašen stari svjetionik
• feralytje, -eh (feralići)= svjetleći noćni plankton
• ferša, -še = mjera, mjerna jedinica: etrur. fersu
• fortunal, -li,-ih = oluja, vihor: perz. firtune
• friška-arya, -e* = zahlađenje, osvježenje
• friškat, -an,-al (rinfreškat)* = zahladiti, osvježiti
• fundać, -ći* = talog, sediment
• fuškada, -de,-ad* = zamagljenost, zamućenje: lat. fuscata
• fuzići (huzytje) = ● obalne sluzave mikroalge
• fyola, -le* (šnigovina) = snježna oluja, mećava
• galboki, galboke (dumbok, -ko)= dubok (more)
• galbyna, -ne,-yn = dubina mora
• garbyn, -ni (lebić*)= jugozapadnjak: perz. gharbi
• garbinada, -de (lebićada*) = oluja s jugozapada
• garma =● obalna špilja, morska pećina: perz. ghar
• garmac, -aci = ● klisurasti strmi rt
• garmada, -de = obalne klisurine, golemi klifovi
• garmyna, -ne (zavratnica)= klisurasta uska uvala
• get, geti, -ih = obalni klanac, kanjonska uvala
• gnylo-vryme = bljuzgavo kišovito vrijeme
• granutje, -ja (švitay, -aje) = zora, svitanje
• grego, -ga* = sjeveroistok, NE
• grota, -e* (ašten, -ni) = ostenjak, stijena u moru
• grotyna (grotam*)=● hridinasta nedostupna obala
• grubo-vryme = nevrijeme, pogoršanje, ciklona
• gruh, -hi = obalni odron, kamena survina
• gruna, -ne = gruda snijega
• gryp, -pi,-ah = ● klisurasta uvala, abrazivni klif
• halyga, -e (aliga*) = morska trava: grč. halykos
• havarje, -jeh = brodolom: perz. havar
• hlajni, -na,-no (maržly, -lo) = hladan
• hlandovyna, -e = hrskavične ribe, Chondrychthyes
• huzavica, -ce,-ic (fuzajka)= klizavica, poledica
• huzytje, -eh (fuzići)= ● obalne sluzave mikroalge
• ižula, -le (skopal, skopje) = otok: latin. insula
• ižulan, -ni (bodul) = otočanin: latin. insulanus
• ižulanka,-e,-nk* (bodulyca)= otočanka: lat. insulana
• jadra, -ah (mihyre, -eh) = jedra, -ilje
• jadrenyca, -ce,-yc = manja jedrilica (barka)
• jadrylac, -lci (mihyrun, -une)= jedrenjak, -ača
• jambur, -ri = klokot mora, šum vala: perz. zambor
• jamburni, -na,-ne = klokotan, bučan (more)
• janci, janac (yance) = pjenušavi valovi s krestama
• jata, -e (šotovento*)= ● zaklon, zavjetrina: veds. yata
• jugo, -ga = vlažno-topli južnjak, jugovina
• jugyna, -ne = ● slabije "mrtvo" jugo pri kraju
• jutroski, -ka,-ke = sutrašnji
• južyn, -ni (južinet) = početno slabo jugo, jugić
• ka-arya ? * = kakvo je vrijeme ?
• kalac, kalcy (kalić)= mlaka, lokva iza kiše
• kalada, -de = naoblaka, oblačnost: indoved. calatva
• kaldura, -re,-ur* = vrućina, sparina, zapara
• kalma, -me = ● ravno more kao ulje: lat. calmus
• kalub, -ubi,-ih (kaleb)= galeb (Larus cachinnans)
• kalić, -ći (kalac)= lokvica iza kiše: perz. kališ
• kalyg, -goj,-ov (magla, -le) = magla: lat. caligo
• kampyun, -ni* (muštra, -re,-tar) = uzorak
• kandalot, -ti* (mušur, -rje) = siga, ledenica
• kapa, -e = stojni oblak pri buri duž Velebita
• kapnica, -ce = manje vrelce, nakapnica
• kašnji, -a,-e (kasniji) = kasniji, potonji
• kenjara, -re = ● otpadni izljev kanala u more
• kjari, -ra,-ro (ćari)* = vedar, bez oblaka
• kjonkat, kjonkan, -al* = bućkati, klokotati voda
• kogul, -li = obalni kamen, gromada: akad. kagalu
• kogulitje, -jeh = obalni šljunak, kamenčići
• kogulyca, -ce (babul, -li*) = valutica na žalu
• kogulyna, -ni = odvaljena stijena, gromada na žalu
• kolumbar, -ri = svijetla aureola (halo) uz Sunce i Mjesec
• košonder, -dri (škandaj, -aje)* = dubinomjer
• krajan, krajane (krajanin, -ni) = primorac
• kraye, krayeh (kraj) = priobalje, primorje
• krayna, -ne (telaferma*) = kopno, kontinent
• kraynski, -ka,-ko = kopneni, kontinentalni
• krećyna, -ne,-ah = morske alge, resine
• krklant, -ti* (zaglav, -vi) = ● široki zaobljen rt
• kropac, -pci (dazdyć, -ytje)= rosulja, sitna kišica
• krupac, krupci (soldan, -ne)* = tuča, krupa
• kukur, -ri (palit)* = slana laguna: mong. kukunur
• kukurje, -jeh = rječna delta, slane močvare
• kukurni, -ne = lagunski, barovit: mong. kuku
• kulap, -pi (ocean) = ocean, pučina: grč. kolpos
• kulapje, -jeh = ● olujno valovlje: grč. kolpoi
• kulapni, -na,-ne = oceanski, pučinski
• kulapyna, -ni = ● olujna pučina, golemi valovi
• kulma, -me = najviša plima: latin. culmus
• kulpada, -e* (valomet, -i)= mlatanje, udar vala
• kurent, -ti* = strujanje, morska struja: lat. currens
• ladjad, -di (navje, -eh)* = mornarica, flota
• lampada, -de (bliscava) = sijevanje munja
• lampat, -an (bliscat) = sijevati: grč. lampein
• lanterna, -ne (feral) = svjetionik, grč. lampter
• lebić, -ći* (garbyn) = topli jugozapadnjak
• letodan, letadni = godišnje, cijele godine
• levant, -ta* (zihod) = istok, E
• levantara, -re* = olujni vlažno-hladni istočnjak
• levantyn, -ini* = slabiji istočni vjetrić
• levantski, -ko* (zihodni, -ne) = istočni
• lignjun, -ni = altocumulus lenticularis pred buru
• lipo vrime (šesnovryme)= lijepo vrijeme, anticiklona
• magla, -le (kalyg) = magla: latin. caligo
• maglyna, -ne (sionkalyg) = gusta magla, magluština
• majstralyć, -ći = slabi zapadnjak, maestral
• majštralun, -ni* = pojačani olujni maestral
• mandrać, -ći (portić)* = lučica: grč. mandrakion
• mapa, -pe = karta (geografska, vremenska itd.)
• marcani, -o (marčeni)*= ožujski, početkom proljeća
• mareta, -te* (kulapje)= uzburkanost, bibavica
• marjan, -ni = morski "vuk": indoved. maryah
• marjakyr, -re (amiralj) = admiral: avest. marjaka
• markyna, -ne (markenta) = tamni obalni rub
• martve-mori = valovlje bez vjetra
• martvyna, -e = ● oblačno * tiho more: ved. martavya
• maržly, maržla, -lo = vrlo hladan, mrazni
• mayštral, -li* = zmorac, topli popodnevni vjetar
• mejšnyg, -gi = susnježica, bljuzgavica
• mejtemba, -be = polumrak, sumrak
• melo, -a (mel) = sitni obalni pijesak na žalu
• melura, -re (milura) = pjeskovito morsko dno
• metrologišt, -ti = meteorolog, klimatolog
• mezdryn, -ni* = vlaknasti oblak, cirrostratus
• mihyrani, -ih = jedrenje brodom, plovidba
• mihyrat, -an,-al (jadrat, -an) = jedriti
• mihyre, -eh (jadra, -ah) = veća brodska jedra, jedrilje
• mihyrun, -ne (jadrilac) = veći jedrenjak, -ača
• mirat, -ti* = motritelj, promatrač: latin. admiratus
• mirytva, -ve = mjerenje, izmjera
• misečina, -ne (mišecyna) = mjesečina
• modryna, -ne = plavetnilo (neba, mora)
• mokryna, -ne (umideca*) = veća vlaga, vlažnost
• molajtyn, -ni* = ● maglovita tišina na moru
• mori, mora, -ah (more) = more: kelt. mori
• morni, -na,-ne (morski, -ko) = morski, na moru
• moryna, -e (kulapyna)= ● neplovno olujno more
• motoškaf, -fi* (barzanav) = gliser, brzoplovka
• mrizja, -je (● nyla, nyli, -lah) = ribarska mreža
• mul, muli = pristan, molo: etrur. mula
• muštra, -re,-tar (kampyun, -ni*) = uzorak
• mušur,-rje (kandalot*)= siga, ledenica: akad. mušuru
• mušurat, -ran = zalediti, smrznuti: akad. mušuruna
• myšecdan (misec dana)= mjesečno, cijeli mjesec
• mišecyna, -ne (misečina) = mjesečina
• napaljen, -na,-no (zorov, -ve) = užaren, usijan
• narav, -ve (natura)= priroda: ved. narah, lat. natura
• naravje, -jeh = prirodoslovlje: indoved. naravat
• naravski (naturalski) = prirodan: lat. naturalis
• naturyšt, -ti* = prirodoslovac
• nava, -ve (noav, navi) = veći brod: ved. nava
• navakirni, -na,-ne = pomorski: veds. naucarna
• navakyr, -re,-eh = pomorac: indoved. navacara
• navazje, -eh (škver) = lučki navoz: perz. navaza
• navigat, -gan,-al = ploviti: perz. naviden
• navje, -eh (ladjad)= flota: perz. navya, avest. navaja
• navodylo, -la = pokazatelj, indikator
• navyg, -goj = plovidba: perz. navi
• nebešni, -na,-ne = nebeski, na nebu
• nepristajni, -na,-no = neprekidan, dugotrajan
• nine-vryme = nije dobro vrijeme (za ...)
• nivera, -re (nevera)* = nevrijeme, pogoršanje
• niveryn, -ni (neverin)* = kraće nevrijeme
• noav, navi = veći brod: perz. navi, grč. naus
• nocun = sinoć, prošle noći
• norytva, -ve, -av = ronjenje, ronilaštvo
• ● nyla, nyli, -lah (mrizja, -je)= ribarska mreža
• nylova, -ve (peškarya)* = ribolov, ribarenje
• nylovac, -vci (pošta)* = riblja pošta, ribolovište
• obzovo, -va = horizont, obzorje
• objužit, -in (ubjuzit, -yn) = ● početi jugo
• odkrovit, -in (udkrovat) = odlediti, rastopiti
• odurba, -be = zagađenje, onečišćenje (voda)
• odurit, -in,-il (gnjusit) = zagaditi, onečistiti
• okolyš, okolišje = okolica, okruženje
• opadna, -ne (šajavica, -e) = strma obalna padina
• orca, orce* = koso jedrenje protiv vjetra i valova
• osor, -ri (usoj, -je) = zasjena, osoj
• osorni, -na,-ne (usojni, -no) = zasjenjen, osojni
• oštrun, -ni = toplo-suhi istočnjak, velebitski fen
• ovcice, -yc = bijeli oblačići, altokumuli
• ozym, -ma,-mo = jednogodišnji, sezonski
• pahyć, -itje (pahić, -ći) = sniježna pahuljica
• palit, -ti (kukur)= močvara, laguna: latin. palus
• palme (poalmi)= perasti oblak, cirrus: lat. palmae
• paludyna, -ne* = magloviti oblak, altostratus
• peran, -ne (belašt) = svjetli, sjajan: ved. perana
• pištyca, -ce (curak, -rki) = nakapnica, vrelce
• pjovadura, -re* = ● kišna zavjesa iz daljih oblaka
• pjuskat, -an,-al (šumprehat)* = pljuštati, lijevati
• plitvac, -ci = obalni plićak: perz. pičak
• plitvy, -va,-ve (plitjav, -ava,-vo)= plitak
• podzimi (spodžimy) = ● prvi mraz, rana zima
• pojutroski, -ka,-ke = preksutrašnji
• pokropit, -yn,-il (porosit) = ● pasti slaba kišica
• polnebje, -ja = tropi, ekvatorske zemlje
• potlezutra = prekosutra, za 2 dana
• povodanj, -dnji = poplava, kišurine, pljusak
• pritisnutje, -ja (turjacyna, -ne) = tlak, pritisak
• prolićni, -na,-no = proljetni
• prosyk, -iki = prosjek, srednja vrijednost
• protuleti = proljetos, u proljeće
• protuletje (prolići) = proljeće
• provyn, -ni* = termometar, toplomjer
• pulent, -ta* (semera) = zapad, W: akad. šimeru
• pulentac, -ci* = slabiji zapadni vjetrić
• pulentada, -de* = pojačan olujni zapadnjak
• pulentski, -o* (semerni)= zapadni: akad. šimeruni
• puntica, -ce* (artyca) = rtić: perz. artek
• raganj, -i (šyun) = orkan: hetit. šiun, avest. siuni
• rapost, -ti* = bezdan, ponor, velika dubina
• reful, -li* = zapuh, ćuh vjetra
• refulada, -de* = ● mahoviti vjetar na udare
• rinfreškat, -an,-al* (friškat) = zahladiti, osvježiti
• rosa, -se (šmogor, -rje) = jutarnja rosa
• rosit, -yn,-il (pokropit) = padati sitna kišica
• rošt, rošty, -ih = grom (gromovi)
• roštat, -an,-al (garmit, -yn) = grmjeti, tutnjati
• roštyna, -ne,-yn = grmljavina, jeka groma
• rozekreći, -ih = ● crvene alge (Rhodophyta)
• rudane (raki) = rakovi, Crustacea: perz. rud, rudejan
• rykva, -ve,-av (rika, -ke) = rijeka, vodotok
• sajdne = svakodnevno, svaki dan
• scyga (šćiga) = poplava mora, preljev plime
• scigac, -i (šćigac)= polijevanje obale, mlatanje valova
• scigat, -gan,-al (šćigat) = prskati, mlatiti (val)
• seburit, -yn,-il = ● sprema se - nailazi bura
• sedat-vadazd, sedal- = sprema se - stiže kiša
• sednevit, -yn,-il (zdanit) = svanuti
• segjutra = jutros
• sejuzit, -yn (se-južit)= ● sprema se - stiže jugo
• semera, -re (pulent) = zapad, W: akad. šimeru
• semerni (pulentski) = zapadni: akad. šimeruni
• sepinit, -in,-il (škorupat, -an) = pjeniti se more
• seunemori = ● duboko more, oceansko dno
• sezablacit, -in,-il = naoblačiti se (nebo)
• sidrišće, -ća,-šć (švidryna, -ne,-yn) = sidrište
• sika (syka)= hrid: perz. sika, ved. sikha, akad. sikka
• sikica = grebenčić, kamen u moru: perz. sikek
• sikuro vrime (šiguro-vryme) = stabilno vrijeme
• sinjan, -na,-o = označen, markiran: ved. sinjana
• sinjavyna = trag planktona, meteora: ved. sinjalata
• Sinjemori, Sinjemora (Adriansko more) = Jadran
• sinjemorni, -na,-ne (adrianski, -ko) = jadranski
• sinjašt, -to (kolur-neba) = svjetloplav kao nebo
• sinji, -a,-e = modrosiv (kao more): perz. sinay
• sintamat, -an (burdižat*) = ● jedriti cikcak protiv vjetra
• siondazd, -di = sve oborine, kišovitost
• sionferal, -li (lanterna)* = ● veliki svjetionik s posadom
• sionkalyg (maglyna) = magluština, gusta magla
• sionkogul, -li = ● golema odvaljena stijena u moru
• sionreful, -li = ● udarni nalet orkana
• sionšnyg, -goj = sniježni nanos, zamet
• sionšyun (raganj)= tornado, tajfun: hetit. siu-šiun
• sipun, -ni = obalna dina, pješčana sipina uz more
• siveryn, -ni (tramuntana)* = sjeverac, sjevernjak
• skopal (ižula*)= otok, školj: grč. skopelos
• skopje, -jeh (ižule)= otočje, arhipelag: grč. skopeloi
• slap, -pi,-ih = mlaz pjene uzdignut olujom
• snig, -gi (šenyg, šnygoj, -ov) = snijeg
• sopot, -ti,-ih = žamor kiše, žubor vode
• sopelni, -na,-ne = žuborni, šuman: etrur. suplu
• soldan, -ne,-eh* (krupac) = tuča, krupa
• solyna, -ne (šlatina) = slanuša, slana močvara
• spodžimy (podzimi) = ● prvi mraz, rana zima
• spravytba, -be,-ah = aparatura, tehnička oprema
• spuhotyna (barlavento*) = vjetrometina, burište
• stajun, -ni (štajon)* = godišnje doba, sezona
• steplit, -yn,-il = zagrijati, zatopliti
• stidje, -ja (štydje) = studen, hladnoća
• strila, -le (štryla) = munja
• šumprehada, -de* = pljusak, prolom oblaka
• šumprehat, -han,-al (pjuskat) = pljuštati, lijevati
• sušac, sušcy (šuša, -e)= suša, suhoća
• syka (sika)= hrid: aves. sika, ved. sikha, ak. sikka
• sylac, -ci (šilac, -lcy) = ● olujno jako jugo
• šajavcyna, -ne = ● obalni odron golemog stijenja
• šanceni, -na,-ne = sunčan, osunčan
• šayat, -an,-al (potezat) = ● izvući iz mora
• šayat-nyli (dvyć-mriže) = izvući mreže
• šćeta-bura = prava suha bura s vedrim nebom
• šćiga (scyga) = ● poplava mora, preljev plime
• šćigac, -ci (scigac)= prelijevanje, mlatanje valova
• šćigat, -an (scigat) = prskati, mlatiti (val)
• šekada, -de* = ● suho dno, duboka oseka
• šenigat, -gan,-al = sniježiti, pasti snijeg
• šenigav, -ava,-ve = sniježan, zasnježen
• šenyg, šnigoj, -ov (snig) = snijeg: kelt. snigyd
• šesnovryme (lipo vrime)= lijepo vrijeme, anticiklona
• šiguro-vryme (sikuro vrime) = stabilno vrijeme
• šijun, -ni (šyun) = orkan: hetit. šiun, avest. siuni
• šijunski, -ko (šyunski, -ke)= orkanski: aves. siuni
• šilac, -lcy (sylac) = ● olujno jako jugo
• škandaj, -aje,-eh (košonder)* = dubinomjer
• škardun, -ni (krasina) = škrapasta obala, kršina
• školj, -i* (skopal, skopje)= otočić: grč. skopelos
• školjera, -re* = valobran, nasip od stijenja
• škontadura* = nagli obrat vjetra uz grmljavinu
• škorup, škorupi (pina, -e) = morska pjena
• škorupan, -ana,-no = zapjenjen, pjenušav
• škorupat, -pan,-al (sepinit, -in) = pjeniti se more
• škraca, -ce,-ah (krasa, -se)= obalne škrape
• škura-bura = oblačna bura s kišnom rosikom
• škureca, -ce* (temba, -be) = mrak, tama
• škuri, -ra,-ro = taman, mračan: gots. skura
• škuryn, -ni = suton, sumrak: gots. skuran
• šlanylo, -la = slanoća, salinitet
• šlana, -ne = posolica, zračna solnica
• šlatina, -ne (solina, -ne)= slana močvara
• šmogor, -rje,-eh (rosa, -se) = jutarnja rosa
• šnigovina, -ne (fyola)* = sniježna oluja, mećava
• šotovento* (zayatje, -ja) = zavjetrina, zaklon
• šparnać, -ći* = olujni oblak, nimbus
• špramlety = ● početkom ljeta
• šprydacera (prekćera) = prekjučer, pred 2 dana
• štajon, -ni (stajun)* = godišnje doba, sezona
• štajunski, -ska,-ko = sezonski
• štarpanac, -nci = olujna vjetroizvala drveća
• štrambo-vryme = olujno nevrijeme
• štryla, -li,-ah (strila, -le) = udarac munje
• štydje, -ja (stidje) = studen, hladnoća
• šurgavento, -ti* = ● sidrenje po jakom vjetru
• šuša, šuše (sušac, sušcy) = suša, suhoća
• šveltyna, -ne (žvelteca*) = brzina: etrur. svalthas
• švydro, -ra,-ah (sidro, -a,-ar)= sidro: grč. sideros
• švidryna, -ne,-yn (sidrišće, -ća,-šć) = sidrište
• švitaj, -aje (granutje, -ja) = zora, svitanje
• švytlava, -ve = svjetlost, osvjetljenje
• šyun (šijun)= orkan, vihor: hetit. šiun, aves. siuni
• šyunada, -de = ● nalet orkana, orkansko razaranje
• šyunat, -an = ● kovitlati oluja, pustošiti orkanom
• šyunera, -re = vjetrolomi, orkanske ruševine
• Šyunske-oky = vedra rupa pri orkanskoj levantari
• šyunski, -a,-e (šijunski) = orkanski: avest. siuni
• taraca (bunaca*) = tiho more: indoved. taranta
• telaferma, -e* (krayna, -e) = kopno, kontinent: lat. terra firma
• telaruša, -še* (šupela) = crvenica, terra-rossa
• teply, -la,-lo (tepal) = topao, vruć
• teplyna, -ne = toplina, vrućina
• teryn, -ini* = kopnenjak, večernji vjetrić s obale
• tihotja, -je (kalma*) = tišina bez vjetra
• tjarny, -na,-e (črni) = crn, mračan: perz. taren
• tjedma, -me (šetemana*) = tjedan, sedmica
• tjedmevni, -na,-ne = tjedni, sedmični
• tohor, tohora (tramontana) = sjever: gots. Thor
• tohorni, -na,-ne = sjeverni
• Tohornica (Tramontana)* = zvijezda Sjevernjača
• tramontana* = sjeverac (ne bura): lat. transmontana
• tretjaki, -ak (troydi) = ● tri uzastopna vala
• trisak = udar groma: perz. trusk, bask. trisk
• triskat, -an,-al = grmiti, udari groma: bask. triskatu
• tromba, -be* = morska pijavica, vrtložni veća vihor
• troydi, -ih (tretjaki) = ● tri uzastopna vala
• turjacyna, -e (pritisnutje) = tlak, pritisak: hetit. turiya
• tvardyna, -e (ašpryn) = ● kamenito morsko dno
• ubjuzit, -zyn (objužit) = puhnuti (početi) jugo
• ublacni, -na,-ne = oblačan, naoblačen
• ublakyna, -ne (črnjavina) = prijeteći crni oblak
• ubzeha, -he,-eh (obzeha) = jeka, odjek (groma itd.)
• ubzehat, -an,-al = odjekivati, oriti se
• udkrovat, -van (odkrovit) = odlediti, raztopiti
• umideca, -ce* (mokryna) = vlaga, vlažnost
• umidni, -na,-no = vlažan: lat. humidus
• uplimat, -man,-al = poplaviti, natopiti
• upliman, -no (zaplavni) = poplavljen, natopljen
• uryn, urinoj, -ov = ● tutnjava orkana: perz. urin
• urinat, urinan, urinal = ● tutnjati orkan
• usoj, -je (osor, -ri) = zasjena, osoj
• usojni, -na,-no (osorni, -ne) = zasjenjen, osojni
• utoka, -ke (jata, -e) = zaklon, zaštićena uvala
• užba, -be = uštap, puni mjesec
• valada, -de (valanta)* = zaton, velika uvala
• valeti = ljeti, ljetos
• valomet, -ti (kulpada*) = ● mlatanje - udari vala
• vamori, vamorah = podmorje, dno, bentos
• vamorni, -na,-e (udmora) = podmorski, pridneni
• vaškuryn = predvečer, u suton
• vazgalyna, -ne (užgalina) = jaka žega, sparina
• Velemori, Velemora (Mediteran) = Sredozemlje
• velemorni, -na,-ne (mediteranski) = sredozemni
• vičerni,-na,-no (zvicerni, -ne) = večernji
• vihyr, vihyrje, -jeh = vihor, vrtlog: perz. vi’ir
• vihyrni, -na,-ne (viharni, -no) = buran, olujni
• vodni, -na,-no = vodeni, navodnjen
• vodyna, -ne = ● prljava voda, otpadni izljev
• voletni, -na, -no = ljetošnji, ovogodišnji
• vrime, -ena (vryme, vrymja) = vrijeme
• vrutat, vrutan, vrutal = izvirati, vrijeti
• vrutja, -je (ćifnata*) = vrulja, podmorsko vrelo
• vrymja, -ah = podneblje, klima
• yesenski, -ka,-ko = jesenji
• yance, -eh (janci)= pjenušavi valovi s krestama
• zabužnut, -nen,-ul = potopiti, uroniti
• zagarmit, -myn, -mel (zaroštat, -an) = zagrmjeti
• zahoj, -oje = zalaz sunca
• zajatje, -ja (šotovento*)= zavjetrina: ved. ze-yata
• zala, -ah (plad, -di) = žalo, plaža: grč. plaga
• zaplavni, -no (upliman) = poplavljen, natopljen
• zapolne = popodne, poslije podne
• zaroštat, -tan,-al (zagarmit, -yn) = zagrmjeti
• zbibat, -an,-al = uzburkati, namreškati (more)
• zbunacat, -can,-al = smiriti more
• zburinat, -nan,-al = ● puhnuti - početi bura
• zdanit, -in (sednevit, -yn) = svanuti
• zdolne-vryme = razvedravanje od zapada
• zibrit, -ryn,-il = hujati, fijukati: lat. sibillare
• zibryna, -ne = ● ledena zimska noć s burom
• zibrytva, -tve,-tav = hukanje, fijuk vjetra
• zibušje, -ja = smog, zagađen zrak: perz. zibah
• zibušni, -na,-ne = zagađen, smradni (zrak)
• zićarat, -ran,-al* = razvedriti se, razbistriti nebo
• zihod, -da (levant) = istok, E
• zihodni, -na,-ne (levantski, -ko) = istočni
• zimni, -na,-no (žimny, -ne) = zimski
• zimocit, -cyn,-il (zmočit)= pokisnuti, biti mokar
• zjutron = ujutro, dopodne
• zlamenyk, -ki = skala mjernog aparata
• zmirit, -in,-il = izmjeriti
• zmocen, -na, -no = mokar, natopljen
• zmorašni, -na,-no = priobalni, primorski
• zniverat, -ran,-al = ● pogoršati vrijeme, doći oluja
• znocy (zinoći) = noću, po noći
• zornyk, -iki (mirat, -ti*) = motritelj, promatrač
• zvat-vryme, zval- = predviđati – najaviti vrijeme
• zvicerni, -na,-ne (vičerni, -no) = večernji
• zvicerun = navečer, uvečer
• ždraka, -ke = zraka, trak svjetla (u tami)
• ždrakat, -kan,-al = sijati, zračiti
• ždrakatva, -ve,-tav = sijanje, zračenje
• ždraknut, -nen,-ul = bljesnuti, ozračiti
• žima, žime (zima) = zima, hladnoća
• žimny, -na,-ne (zimni, -no) = zimski
• žimomorni, -no = zimogrozan: indoved. hima-mor
• žimun (zimi) = zimus, po zimi: hetit. himant
• žimyna, -ne = ● duga zima, jaka hladnoća
• žmigat, -an,-al = svjetlucati, treperiti
• žmigavica, -ce = svjetlucanje, treptaj zvijezda
• žvampit, -yn,-il* = ispariti, hlapiti
• žvelteca, -ce* (šveltyna) = brzina (vjetra, broda)

Zaključni rezultati

Iz poredbe niza čakavskih rječnika i izravnih terenskih uvida širom istočnog Jadrana od 1968. do danas, najbogatije i arhaično domaće pomorsko nazivlje kod nas je nadjeno u starim pomorskim naseljima na istočnokvarnerskim i srednjojadranskim otocima, a nadasve je osobito i raznoliko na jugoistočnom Krku, Rabu, Pagu, Dugom otoku, zapadnom Hvaru i Visu. Skromnija osrednja raznolikost uz dominaciu romanskih morskih naziva nalazi se npr. na Cresu, Ugljanu, Murteru, Zlarinu, Šolti, Braču i Korčuli, a po pomorskom nazivlju su medju jadranskim otocima razmjerno najsiromašniji Pašman, Vrgada, Lastovo i Mljet na kojima je u domaćem govoru najviše vidljiv štokavski utjecaj kontinentalnih doseljenika. Duž kopnenih obala iztočnog Jadrana, pomorsko nazivlje je razmjerno najbogatije u srednjoj Dalmaciji, osobito na čakavskoj obali izmedju Vinišća i donjih Poljica, a spram sjeverozapada i jugoiztoka je sve siromašnije. Izrazito najskromnije domaće nazivlje tek za malobrojne pomorske pojmove, kod nas uz Jadran postoji na štokavskim obalama izmedju Senja i Zadra, pa južnije od Cavtata do Ulcinja.

Nažalost, baš zbog tih pomorski siromašnih obala i otoka koji su 'najslavenskiji' tj. najbliži Vukovom srbohrvatskom jugojeziku, naši ideologizirani jugoslavisti i dialektolozi (Skok 1950, Šimunović 1986) u javnosti su nam nametnuli lažni idejni zaključak kako je hrvatsko pomorsko nazivlje na Sredozemlju razmjerno najsiromašnije i tek novije, jer su otočni Hrvati po kopnenom iskonu karpatski Slaveni, pa zato nemaju svoje pomorske pojmove koje bi uglavnom naučili tek nakon mletačke vlasti (14.-17. stoljeće). Da se to idejno potvrdi, kod nas ovi navodno oskudni pomorski nazivi (uz rijetke iznimke) većinom nisu ni popisivani, nego su ciljano prepušteni izumiranju i zaboravu tj. podpunoj balkanizaciji hrvatskog Jadrana.

Takodjer i ovaj pomorski popis kao i ini slični (za alge, zviezde itd.) ponovo nam dokazuju kako su čakavski pučki nazivi iz meteorologie i oceanografie mnogostruko bogatiji i puno raznovrsniji od inih Slavena tj. medju najbogatijima na europskim obalama: Nadasve su tu kod nas raznoliki i osebujni domaći nazivi za razne pojave obalnoga vapnenačkog krasa, najjačih vjetrova i burnog mora, za koje u inim jezicima većinom postoje tek približni višečlani opisi. Iako jaka bura uz Jadran puše na više mjesta od Trsta do Omiša, njezina ukupna učestalost i trajanje su razmjerno najduži oko Velebitskog kanala, pa zato tu iz praktične nužde postoji naše (i europsko) najbogatije domaće nazivlje za orkanske vjetrove i olujno more.

Za ovakve suprotnosti izmedju starih predrasuda naše jugoslavistike i dialektologie spram novijih popisa neočekivano bogatog pomorskog nazivlja na čakavskim otocima čak sa 760 naziva iz pomorske meteorologie i ocenanografie, pa još ini brojni za alge i 127 zviezda (najviše u Europi), logičnu objasnidbu daju najnoviji biokemijski nalazi iz genetike hrvatskog pučanstva (Semino i sur. 2000) i napose takvi nalazi iz jadranskih otoka (Barač i sur. 2003). Te nove biokemijske analize pokazuju kako u Hrvatskoj, uz dielom nazočan slavenski genom sličan kao u istočnoj Europi (I-2 / Eu19), još puno veći udjel imaju genetski potomci inih neslavena tj. antičkih starosjedilaca i drugačijih doseljenika iz Starog Iztoka. Osobito na dosad genetski proučenim jadranskim otocima i u Hercegovini, slavenski genetski udjel je svugdje izpod 1/4 domaćeg pučanstva, a na Hvaru i u zapadnoj Hercegovini je krajnje nizak.

Stoga je logično što je navedeno iznimno bogatstvo prastarog domaćeg pomorskog nazivlja na Kvarneru za meteorologiu, oceanologiu, alge, zviezde i ine (još neobjavljene) morske teme, velikim dielom fizički baštinjeno preko slaviziranih genetskih potomaka od antičkih pomorskih Liburna. Ovi su zaplovili Jadranom još prije 3 tisućljeća (bar od 10. st. pr. Krista) i u klasičnomu Rimskom carstvu su potom bili službeno priznati kao vrhunski pomorci antičkog Sredozemlja (Libyrnike Thalassokratia). Zato su romanizirani Liburni postali glavnim brodograditeljima rimske carske armade pod glasovitim nazivom “Naves Liburnae”.

Kao njihov zadnji kulturni odjek u našoj slaviziranoj svakodnevici su preostali bogati i raznoliki čakavski nazivi iz pomorske tematike na starim liburnijskim otocima od Krka do Dugog otoka. Zamalo svi ini kulturni narodi na europskim obalama, dosad većinom službeno rabe izvorne pomorske nazive iz svoje zemlje gdjegod oni postoje, pa npr. pri izostanku inih izraza Britanci dielom posudjuju keltsko-irske nazive o moru, a Francuzi domaće bretonske i provansalske, itd. Jedino kod nas na primitivnom Balkanu je to izvorno domaće nazivlje pomorskih čakavaca uglavnom izbačeno i prognano u Vukovu ideološku ropotarnicu jugo-zaborava, a umjesto njih se u kopnenom ozračju izmišljaju suvišne novokovanice i strane prevedenice, pa se sad još uvode i gotovi engleski izrazi. Stoga je možda bolje neka nestanemo i razplinemo se u globalne zombije, kad smo već toliko priglupi Balkanci.

Literatura

• Barač, L. i sur. (10 koautora), 2003: Y-chromosomal heritage of Croatian population and its island isolates. Eur. J. Human. Genet. 11: 535-542
• Boerio, G. 1971: Dizionario del dialetto veneziano. Ed. Aldo Martello, Milano.
• Božanić, J. 1983: Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič 11: 83-181, Split.
• Božanić, J. 1996: Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič 24: 7-94, Split.
• Kustić, N. 2003: Cakavski govor grada Paga s rječnikom. Društvo Pažana, Zagreb, 431str.
• Kušar, M. 1894: Rapski dijalekat. Rad JAZU 118: 1 - 54, Zagreb.
• Lambton, A.K.S. 1977: Persian vocabulary. Cambridge University Press, 394 p.
• Lovrić A.Ž., Lovrić M. 1998: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište, 9: 224 - 247 + 3 karte, Karlovac - Zagreb.
• Lovrić M., Lovrić A.Ž. 1998a: Podrijetlo Liburna i njihovo etnokulturno naslijedje u Hrvata. Ognjište, 9: 175 - 187, Karlovac - Zagreb.
• Lovrić A. Ž., Rac M., Mileković M.H. 2002: Diversity of Old-Croatian names for Seaweeds and maritime nature in the Adriatic islands. Natura Croatica 11(4): 455-477, Nat. Hist. Mus. Zagreb.
• Miotto, L. 1991: Vocabolario del dialetto veneto-dalmata, ed. 2. Lint, Trieste, 247 p.
• Monier-Williams, M. 1997: Sanskrit-English dictionary. Motilal Banarsidas, Delhi, 14ed. 1333 p.
• Mužić, I. 1998: Hrvati i autohtonost na teritoriju rimske Dalmacije. Dominović, Zagreb 582 str.
• Peterson, J.H. 1995: Dictionary of common Avesta words. Zoroastrian Archives, Internet.
• Roki-Fortunato, A. 1977: Lîbar vĩškiga jazìka. Libar Publ. Toronto, 607 p.
• Ryan, D.C. 2003: Etruscan glossary. Geocities 2803, Internet.
• Semino, O. et al. (21 koautor), 2000: The genetic legacy of Paleolithic Homo sapiens in extant Europeans (Y chromosome perspective). Science 290: 1155-1159.
• Skok, P. 1950: Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I - II. JAZU, Zagreb.
• Šimunović P., Olesch R. 1979-1983: Čakavisch-Deutsches Lexikon, I-III. Böhlau, Köln-Wien
• Šimunović, P. 1986: Istočnojadranska toponimija. Logos, Split, 306 str.
• Vidović, R. 1977-1993: Pomorska terminologija i pomorske tradicije (rječnik I – III.). Čakavska rič 7/2: 99-156, 10: 145-180, 21/1: 23-41, Književni krug, Split.
• Vidović, R. 1984: Pomorski rječnik. Logos, 589 str., Split.
• Vinja, V. 2000-2004: Jadranske etimologije, I - III. HAZU i Školska knjiga, Zagreb.
• Yošamya Mitjel i sur. 2005: Gan-Veyãn oscè Bascânski besidãr. Ranohrvatski srednjovjeki pradialekti, knj. 1: 1224 str., Znanstveno društvo za proučavanje etnogeneze, Zagreb.

Poveznice

• Čakavica
• Bodulski cakavizam
• Ekologija bure
• Ekologija juga

Reference

Adapted and condensed study for sub-project Bodulski Cakavizam from the database ADRZ (1995): if quoted free for copying and distribution without changes. (Dobavljeno iz "http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/%C4%8Cakavska_meteorologija")