Žirajsko otočje

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

- PROVIZORNO U IZRADBI -

( - engl. prievod u tieku - )

Žirajsko otočje (kultura i priroda vanjskih pučinskih otoka pred Šibenikom): Žirajski otoci - ova skupina od tridesetak vanjskih otoka, otočića i manjih hridi leži na pučini Jadrana jugozapadno od Šibenika i reljefno je jugoistočni nastavak od Kornatskog otočja u smjeru Rogoznice. Od sjevernijeg otoka Kaprije odvaja ih Žirajski kanal sa 7 otočića. Sadrže ukupno 18 otoka i otočića uz još dvadesetak sitnih 'školjića' tj. golih kamenih hridi bez vegetacije. Glavni i najveći je naseljeni otok Žirje, drugi po veličini i visini na jugoistoku je šumovita Mažirina, a ostalo su sitniji kameniti otočići (školji) obrasli samo zeljastim halofitima s gnijezdima galebova. Od tih otočića je desetak uz obale oko samog Žirja, a ostali su izdvojeni južnije na pučini do najjužnije Blitvenice. Jezična napomena: izvorno-čakavski stanovnici Žirja se zovu Žirajci i pridjev je žirajski (a ne jugo-vukovske novokovanice "Žirjani - Žirjevci" niti pridjevi "žirjanski - žirjevski").

Podmorska i otočna flora Žirja i okolnih otočića na srednjem Jadranu donedavna je bila slabo poznata, tj. tek desetak alga i 4 kopnene vrste, a zonacija fitocenoza je bila uglavnom neistražena. Stoga je ovo prvi cjeloviti pregled zonacije morskih alga i obalnih halofita oko Žirja i susjednih otočića, kao rezultat naših istraživanja od 1974-1999. Vegetacija Žirja je većinom slična susjednim Kornatima, dok je morski fitobentos tu najsličniji vanjskim pučinskim otocima srednjeg Jadrana. Na Žirju i susjednom otoku Mažirina većinom prevladava južna vegetacija termomediteranskog pojasa (Oleo-Ceratonion), a obične sredozemne makije su samo na vrhu Žirja i sjevernoj padini.

Na okolnim otočićima i obali Žirja rastu 72 vrste obalnih halofita, od čega su njih 16 rijetke južne vrste pučinskih otoka koje izostaju na samom Žirju. Stoga ukupna kopnena flora Žirja zajedno s tim obalnim halofitima broji ukupno 485 vaskularnih vrsta. U podmorju oko Žirja je sada poznato ukupno 253 vrsta morskih alga: 145 crvenih alga, 60 smedjih, 45 zelenih alga i 3 morske cvjetnice. Na plićinama obalnih uvala i izmedju bližih otočića prevladavaju morske livade posidonije, a na stjenovitim dnima oko vanjskih južnih otočića je bujni koraligen ovapnjelih alga, osobito na velikim podmorskim klisurinama uz pučinsku Blitvenicu spram Jabučke kotline.

  • Ključne riječi: Jadran, otoci, Žirje, alge, makija, fitonimi.

Flora Žirja (alge i halofiti): Ova originalna studija se kao otvoreni izvornik, dozvolom auktora može slobodno kopirati uz citat bez izmjena.

REFERENCE:

  • WikiFLORA ADRIATICA: dr. A.-Z. Lovric,- Žirje & Blitvenica (vegetation), Herbarium Adriaticum - ADRZ 2001, Selcina 10, Zagreb-Sesvete, HR-10360, Croatia
  • M. Rac & A.Ž. Lovrić: Algal and halophytic vegetation of Žirje, Blitvenica and near islets in Middle Adriatic; reprinted in: Periodicum Biologorum 105 / 4: 429-438, Zagreb 2003

Summary

Žirje's isles (culture and nature in offshore isles at port Šibenik): This is a group of thirty offshore isles and reefs in middle Adriatic, 22 – 25 km southwards of port Šibenik. The major vegetated islands are Žirje and Mažirina covered by the Mediterranean evergreen maquis, and main Žirje is the unique populated one with two villages of 780 inhabitants. Žirje is composed of 2 parallel rocky ridges with a fertile alluvial field in between. Its insular karst includes 8 caves, and one Gradina has a subterranean lake. Other islets are almost a bare rocky Karst with halophytes and nesting gulls, terns, and cormorans. The southernmost one remote in deeper offing is Blitvenica with a major lighthouse.

The marine and island flora of Žirje and of adjacent islets in Middle Adriatic formerly was scarcely known including a dozen algae and 4 terrestrial plants only, but any zoning of their phytocenoses was unknown. Žirje has a southern land vegetation of Thermomediterranean type; in the halophytic vegetation of studied aerosaline islets around Žirje 72 salt-tolerant spermatophytes have been registered, and 19 of them are southern taxa lacking on the main island Žirje; thus now the total terrestrial flora of Žirje reached 485 vascular taxa including new registered halophytes.

In the marine phytobenthos of Žirje island and adjacent 16 islets one registered 253 marine algae: 145 rhodophytes (57 %), 60 pheophytes (24 %), 45 chlorophytes (18 %), and 3 seagrasses. This phytobenthos is of average richness in Adriatic. The Žirje's seafloors is rich by Posidonia grasslands on the banks between nearshore islets and in the inlets of Žirje; around Blitvenica and near remote islets prevail the luxuriant coralligene and Cystoseira formations. Both vascular and algal vegetation of Žirje and near islets is almost similar as in adjacent Kornati Archipelago, but algal zoning in Blitvenica and adjacent remote islets is more comparable to southward remote islets in central Adriatic offing.

  • Keywords: Adriatic, islands, Žirje, maquis, algae, phytonyms.

Glavni otok Žirje

Otok Žirje (latin. Surium, talij. Zuri) je najjužniji naseljeni pučinski otok medju šibenskim otočjem. Žirje leži 22 km (11 milja) južno od Šibenika i jugoistočno blizu nacionalnog parka Kornati, koji na sjeverozapadu tvore prirodno-reljefni nastavak Žirja. Površina otoka je 15,08 km2 (zajedno s okolnim otočićima: 15,78 kv.km), duljina 12 kilometara, najveća širina 2,5 km i ukupne duljine obala 41,8 km. Otok je pretežno gradjen od gornjokrednog vapnenca i reljefno je zanimljiv jer se na njemu uzdužno pružaju dva paralelna brdska bila, izmedju kojih leži u udolini plodno polje veliko 1080 hektara, od ukupno 1508ha koliko obuhvaća cijeli otok. Žirje ima tipičnu sredozemnu klimu s ljetnom sušom i prosjekom oborina od 760 mm/god. Otočni kras Žirja je bogat sa osam prirodnih špilja i jama: Golubnica, Mala Jama, Podvodnje, Gravanjača, Mala buža, Gradina i Draževica. Najvažnija je špiljska jama Gradina dubine 35m sa stalnim slatkovodnim izvorom i podzemnim jezercem. Najviši vrh je Kapić (131 m) na kojem je očuvan kružni bedem predhistorijskog zakloništa. Na brdu Vela glava koji na zapadu dominira Samogradskim vratima tj. južnim ulazom u Kornatsko otočje, postavljen je turistički vidikovac s pregledom šibenskog otočja.

Obalni reljef

Žirje ima 29 uvala, a veće i naseljene su Muna, Koromašnja, Mikavica, Tratinska i Pečenja. Uvala Stupica je jedno od najsigurnijih prirodno zaštićenih sidrišta na Jadranu. Na otoku su i dvije prevlake (tombolo): Kabal i Škrovadica. Oko Žirja se još nalazi ukupno 18 vapnenačkih otočića, a od tih su desetak priobalnih nedaleko samog Žirja: sjevernije u Žirajskom kanalu leže Hrbošnjak (22m visok - sa svjetionikom), Gušteranski (25 m), Koromašna (7m), Mikavica (4m) i Roparašnja (11 m). Blizu južnih obala Žirja su još otočići Nozdra (8m), Škrovada (6m), Bakul (8m) i najviši veći otočić Mažirina (55 m). Od tih samo najviša Mažirina na vrhu nosi tvrdolisnu makiju, a ini manji zbog valova i posolice sadrže samo zeljaste halofite i gnijezda galebova. Sjeverni otočići u Žirajskom kanalu su pod jačim udarom šibenske bure, a na otočićima uz južnu obalu prevladava pučinsko jugo.

Otok Mažirina

Mažirina je medju Žirajskim otočjem druga po veličini i visini nakon glavnog Žirja, a uz Žirje je jedina još zelena i obrasla makijom, dok su ostalih 17 nižih otočića oko Žirja polugoli i kameniti (samo s halofitima). Mažirina leži uz jugoistočni žirajski rt Rasohe udaljena 400m od glavnog Žirja, s koordinatama 43°37'37"N i 15°44'31"E. Jajolikog je oblika i strmih obala, visoka 55m, površine 26,6 hektara i dužina obale je 2,08 km.

Južni pučinski otočići

Duž 2 izdvojene podmorske plićine tj. podvodnih grebena spram pučine srednjeg Jadrana, na 4 – 6 km južnije od Žirja ili 40 km daleko od hrvatskog kopna, tu leži još 7 najtoplijih pučinskih otočića: Kosmerka (27m visoka), Pokladnica (6m), Ravna (13 m), Kameni (9m) i Sedlo, ter najjužnije izdvojena dalje na pučini još vanjska Blitvenica (22m) s većim svjetionikom. Oko njih su na pučini još i niži sitni 'školjići' (kamene hridi bez vegetacie) npr. Pijat, Balun, Vrtlac, Babulja, Garmeni, itd. Ovi su otočići uglavnom goli, kameniti i obrasli samo zeljastim halofitima, a na njima su bogate kolonije morskih ptica: Larus cachinnans Pallas, Sterna hirundo Linné i Puffinus yelkouan (Acerbi).

Oko tih pučinskih otočića su većinom otvorena stjenovita dna s jakim pridnenim strujama, što tu uvjetuje bujni razvitak cistozira i koraligena s ovapnjelim algama. Blitvenica je toplija i sušnija od Žirja s višegodišnjim prosjekom oborina tek 651 mm/god. (slično Visu i Lastovu), pa je i kopnena vegetacija tih sušnijih vanjskih otočića kserotermnija od Žirja s više riedkih južnijih vrsta koje izostaju na razmjerno hladnijem i vlažnijem Žirju i Kornatu.

Poviestne naznake

Predpoviesna nalazišta su vrhovi Kapić i Straža (Štacijun). Antički lokalitet je villa rustica na lokaciji Šandrikov mul u uvali Stupica. Zbog svog položaja je Žirje od davnina imalo stratešku važnost predstraže pa je već bizantski car Justinijan tu u 6. stoljeću podigao utvrde Gradinu nad uvalom Stupica i Gusternu nad uvalom Mala stupica. Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. je darovao taj otok 1059. godine benediktincima. Potom su ga bribirski knezovi Šubići zajedno s Murterom ustupili Zadranima, a ovi ga 1323. godine opet vraćaju pod grad Šibenik i za mletačke vladavine su posjedi na otoku pripadali šibenskim plemićima. God. 1572. su Turci opustošili otok Žirje, pa niz godina kasnije Žirje postaje važno vojno uporište Mlečana. Obalne bitnice Zvizdulje i Vela glava izgradjene su u doba Austrougarske, a talianska vlast im je dodala promatračnicu na brdu Straža (Štacijun) iznad Sela.

Drugi svjetski rat

Istureno Žirje je imalo značajnu stratešku ulogu u 2. svjetskom ratu i osobito u nedavnomu Domovinskom ratu. U 2. svj. ratu su nakon sloma Jugoslavije Žirje zaposjeli Taliani do propasti Italije 1943, kad otok zauzimaju Titini jugo-partizani. Odonda im Žirje služi kao važna poveznica partizanskog Visa s kopnom, pa ga zato često napadaju Nijemci. Ujedno su partizani na Žirju uzastopno likvidirali svoje zarobljenike, pa su tu u špilju Gradina ubacivali najmanje pedesetak likvidiranih žrtava čiji kosturi još tamo leže na dnu, pa je time ujedno uništen najveći otočni izvor Gradina s podzemnim jezerom slatke vode na sušnom Žirju.

Domovinski rat

Za razliku od većine drugih mjesta u ratnoj Hrvatskoj, s vojnih uporišta na Žirju nije odneseno oružje za kasnija okupatorova pustošenja, već je ključna bitnica obalnog topništva na brdu Zvizdulje zauzeta i pripremljena za obranu. Jedinstven je primjer kako je tu obalno topništvo (4 topa kalibra 90 mm) bilo popunjeno policijom. Odatle je dne 16. 9. 1991. prihvaćena odlučna bitka za Šibenik pred udarima neprijatelja s mora, od tenkova pred šibenskim mostom i od napada iz zraka, rušenjem dvaju ratnih zrakoplova jugovojske. U opskrbi ove bitnice je bilo uposleno cijelo selo pa su Žirajci raznosili streljivo, pripremali hranu, privatno dovozili benzin za agregat ili prevozili rakete za prijenosni lanser. U protunapadima jugo-armije je osim na vojne položaje pucano i po Selu, a nakon napada zrakoplova požari su izbili na pet mjesta po otoku. U gašenju su pomogli i susjedi iz otoka Kaprija, od kojih je potom sastavljena momčad prvog, kasnije nazvanog "kaprijskog" topa. Nakon prvih pogodaka u šibenskoj luci bitnica je iz ranijega kodnog naziva "Sarajevo" preimenovana kao poznata "Ruža hrvatska".

Kulturno-poviesna baština

Na Žirju su registrirana i zaštićena tri spomenika. 1977. godine zaštićene su zapovjedna utvrda iz 6. stoljeća na lokalitetu Gradina i nedovršena utvrda iz istog doba na lokaciji Gušterne. Godine 1998. je preventivno zaštićena veća petoprostorna bunja Stari stan. Najvrjedniji otočni spomenik je srednjovjeka župna crkva Vele Gospe izgradjena 1480. god. Neobična raskoš i ljepota ove dalmatinske crkvice skriva ikonu i kip Blažene Djevice Marije sa zavjetnim darovima i nekoliko vriednih oltara. Izim nje su podignute još 4 crkvice i kapele: sv. Nikola u Mikavici, stara Gospina crkvica na Rivi, kapelica Gospe od Sedam Žalosti kraj Polja i kapelica u Maloj Nozdri. Svetkovina Vele Gospe se smatra i žirajskim otočnim blagdanom, a prati ga procesija u kojoj se spomenuti kip prenosi selom. U novije doba je odkriveno još i bogato podmorsko arheonalazište uz obalu izmedju uvala Mune i Koromašne. Žirajski krajolik i stare kuće gradjene u tipičnom mediteranskom stilu su dovoljno slikovite, pa su već i same spomenici iz žirajske prošlosti.

Selska zemlja

Tzv. seoska zemlja (komunada) na Žirju je danas jedan od zadnjih primjera nerazdieljenih kolektivnih pašnjaka u Hrvatskoj. Na njima sada više nema nijedne ovce. Takva vrsta vlasništva je uspomena na rane srednjovjeke "seoske općine", čije su zemlje kasnije uzurpirane od pojedinaca, prisvojene od feudalaca i dosad su postale komunalno ili državno vlasništvo. Odkupom otoka 1876. od njegovih feudalnih gospodara, otočani su došli u posjed zemljišta koje je u tom dielu ostalo nerazdieljeno. Uvidom u zemljišno-knjižni uložak 630 (6 km2 nekadanjih pašnjaka) današnje katastarske općine Žirje može se steći slika vlasničkog stanja: npr. na čestici 1565/121 se od 1983. vodi parnica izvlaštenja kojom vojska želi bez naknade doći do vlasništva 47 hektara svojih napuštenih uporišta. Taj je uložak zbog broja suvlasnika vjerojatno najkompliciraniji svezak za prepisivanje pri današnjim procesima u Šibeniku (nema nabrajanja zemljišno-knjižnih suvlasnika kraćeg od tri stranice), što je očito i po njegovu trošnom fizičkom stanju.

Znameniti Žirajci

  • Jerko Šižgorić
  • Maksim Mrvica
  • Roko Dobra
  • prof.dr. Eduard Kale

Promet i pučanstvo

1921. godine je na Žirju živjelo 780 stanovnika. Dosad se taj broj zbog snažnog odseljavanja osobito mladih već smanjivao desetak puta, iako noviji ljetni popis pučanstva iz 2001. god. formalno broji 250 stanovnika, na otoku zimi stvarno živi tek 78 stalnih stanovnika većinom starijih. Najveće je Selo u unutarnjosti otoka (43°40'N i 15°40'E) na prisoju uz Polje, a povijesno je novije manje naselje Riva na pristaništu u uvali Muna, dok je dio nekih obalnih uvala odnedavna naseljen tek sezonski s rjedjim slučajem trajnog obitavanja npr. Mikavica i Koromašnja. Pučanstvo se većinom bavi ribarstvom i poljodjelstvom. Zbog više valova odselidbe, Žirajci danas žive po cielom svijetu od Amerike do Australije. Na otoku je razgranata mreža od tridesetak kilometara dijelom privatnih cesta i putova.

Pomorstvo i ribolov

Uz Murter je Žirje poviestno najizrazitiji pomorski otok šibenskog arhipelaga, pa se tu veliki dio pučanstva tradicijski oduviek bavio ribarstvom ili plovidbom: Zato su u sjevernoj Dalmaciji baš Žirajci razvili najbogatije domaće čakavsko nazivlje za pomorske i ribarske pojmove, slično poput pomorsko-ribarskih Komižana ili Bašćana na Kvarneru. Žirje je strateški na važnom raskršću pomorskih ruta od Šibenika prama pučini i kroz kanale uzduž sjevernodalmatinskog otočja od Splita do Zadra. Pučinske plićine oko vanjskih otočića jugozapadno kod Žirja su bogato ribolovno područje i naše najbogatije lovište crvenog koralja (Corallium rubrum) na Jadranu, osobito oko otočića Blitvenica, Bakul, Sedlo, Bačvica, Čavlina i Mažirina. Za ribolov plivaricama najviše na sardele su najbolje žirajske uvale Tratinska i Kruševica, pa oko otočića Škrovade, Bakula i Roparašnjaka. Najbolje lovište jastoga je na zapadnim dnima izmedju Žirja i Kornata.

Već od 15. stoljeća je poznato kako Žirajci oko svog otoka vade koralje i prodaju ih u Dubrovnik i na Siciliju. Od 1514. je zapisano da Žirajci iz luke Muna u Šibeniku prodaju slane skuše i sardine, a dotad je oko luke Muna izgradjen niz skladišta za soljene ribe. Zatim su od 16.- 19. stoljeća pomorski Žirajci i dalje glavni opskrbnici Šibenika tunama i slanom ribom. Geograf F. Peter 1834. navodi kako je Žirje pored Komiže jedno od glavnih središta lova na sardele u Dalmaciji što se nastavilo i razvijalo do 1911, kada Žirajci već ribare s ukupno 588 mreža tj. 228 mreža za plavu ribu i 360 mreža za bielu ribu. Potom u Jugoslaviji zbog kontinentalne balkanizacije, gospodarske krize i odselidbe, žirajsko ribarstvo brzo propada i do danas je uglavnom već ograničeno za lokalnu kućnu opskrbu. Glavna otočna luka je Muna na sjevernoj obali sa 2 svjetionika koja je dobro zaštićena od pučinskog juga, ali je dielom na udaru bure. Žirje je sada s kopnom tj. Šibenikom povezano trajektnom prugom i subvencioniranom brzoplovnom vezom.

Priroda i zaštita

Na Žirju prirodno prevladava tvrdolisna makija koja je služila za ispašu, a značajni su i noviji nasadi borovih šuma. Peticiom je bila zatražena zaštita krajolika uvale Stupice, ali je dio toga pred par godina uništen požarom. Od poljodjelskih nasada se najviše uzgajaju masline, smokve, vinogradi i bademi uglavnom u srednjemu plodnom polju po unutrašnjosti otoka, ali i na krasu u slikovitim suhozidima. Tu još postoji projekt spašavanja domaće zelene slive (sitni ringlo), a akvatorij Žirja je poznat po starim poviesnim nalazištima koralja i bogatim lovištima razne ribe.

Florni rariteti

Pored već ranije poznatog popisa kopnene flore Žirja (13) je novijim proučavanjem ukupna flora od '485' vaskularnih vrsta još dopunjena s dvadesetak južnijih riedkih biljaka koje su tu kod Žirja na sjevernoj granici rasta: Allium commutatum Guss. (A. bimetrale M.G.), Alyssoides graeca (Reut.) Javorka, Asplenium petrarchae (Guer.) DC. (A. glandulosum Lois.), Atriplex prostrata Bouch (A. micrantha C.A.Mey.), Atriplex arenaria (Tin.) Woods (A. tornabenei Tin.), Avena aterantha Presl. (A. pilosa M.Bieb.), Chenopodium botryodes Sm. (Ch. crassifolium Horn.), Daucus gummifer All. (D. maritimus Lam.), Elymus pycnanthus (Godr.) Meld., Eryngium creticum Lam., Helichrysum litoreum Guss., Lotus cytisoides L., Muscari commutatum Guss., Ornithogalum arabicum L., Rubus heteromorphus (Ripart) Gerb., Silene vulgaris subsp. suffrutescens Greut.& al., Solanum decipiens Opiz., Sonchus asper L. subsp. glaucescens (Jord.) Ball. i Vincetoxicum croaticum Jord.& Four.

Podmorje oko Žirja

(Surrounding seafloors)

The seafloors at Žirje include the flat detritic bottoms with seagrass, developed in some inlets around Žirje and on open banks between Žirje and nearshore islets. In seaward side of these islets occur more abrupt rocky bottoms with pheophyte formations, descending to -70m northwards, and to -130m southwards to offing. Northwards of Žirje is Žirajski Channel, separating them from other sheltered interior islands Kakan, Kaprije, and Zmajan at port Šibenik. Around Žirje also some isolated rocky banks with luxuriant pheophytes occur: Rasohe eastwards, Prašćica northwards and Bačvica westwards, etc. Open seafloors at isolated Blitvenica and near remote islets are mostly abrupt and rocky with luxuriant coralligene formations, descending northwards to -130m, and southwards of Blitvenica close to these remote islets are big submarine escarpments toward the Jabuka Pit, descending up to -214m with a deeper epibathyal benthos.

Morski fitonimi Žirja

Marine phytonyms (Nazivlje alga)

Up to recently, the folk names of Adriatic phytobenthos were mostly unknown and the unique scarce indications are given by GAVAZZI (7) in his ethnographic survey of algal use around European seashores: the most abundant algal names (20 to 30 ones) occur in Atlantic shores of western Europe e.g. Portugal, Ireland and Island, but folk names of marine algae are nearly absent in Slavic languages of eastern Europe. For eastern Adriatic he indicated only 5 marine phytonyms (mostly seagrasses). However, during recent detailed studies on algal vegetation of Kvarner Archipelago in northeastern Adriatic (12), we registered a very diversified folk onomastics for marine algae in Krk and Rab islands, including even 59 marine phytonyms. It is so far the richest marine phytonymy in European coasts, and therefore recently we expanded a similar registration of marine phytonymes also southwards in other Dalmatian islands. ___________________

Along Dalmatian mainland shores, marine phytonyms of inlander Shtokavian dialect are rather poor with 5 to 9 named taxa only, but in some Adriatic islands within archaic Chakavian dialect of islanders more familiar with sea and fisheries, a major diversity of algal names is evident: 59 names in Krk, 25 in Rab, 19 in Dugi island, and 15 in Vis. The internal nearshore islands of northern Dalmatia e.g. Ugljan, Pašman, Murter, Zlarin, include scarce phytobenthos names mostly similar to Dalmatian mainlands, with less than ten marine phytonyms. Among other Dalmatian islands before port Šibenik, Žirje includes a rather rich local onomastics of phytobenthos with 12 marine phytonymes. In the following onomastic list, the meaning of phytonyme is added in parentheses, symbol # indicates algal names descending from Italian; accentuated syllabe is marked by bolded print, and ending apostroph (') indicates a terminal accent (as in French):

  • alêga * = morski porost, Posidonia oceanica
  • brak = veća smedja alga Sargassum spec.plur.
  • kiće'omôra ("morsko granje") = razgranjene alge: većinom Florideae
  • lasarka ("kosmata") = zelena alga Enteromorpha spec.plur.
  • lumbrêlice * ("kišobranići") = zelena alga Acetabularia acetabulum
  • mala alêga * ("manja morska trava") = Cymodocea nodosa
  • maž = velike smedje alge: većinom Cystoseira spec.plur.
  • morska salâda * (slična salati) = zelena alga Ulva spec.plur.
  • resa = obična morska trava, Zostera marina s.lat.
  • svrdlûn ("zavojnica") = crvena alga Vidalia volubilis
  • špugûn ("spužvasta") = zelena alga Codium bursa
  • trava'omôra ("trava iz mora") = sve morske trave, Zosteraceae s.lat.

Morsko bilje uz Žirje

[uredi] Alge i halofiti (Algae and halophytes) [uredi] Phytobenthos (Morske alge)

Except several algae previously indicated at Blitvenica (2, 3), other phytobenthos at Žirje and near islets was almost unknown so far. Our survey at Žirje and adjacent islets resulted by 253 marine taxa: 145 rhodophytes, 60 pheophytes, 45 chlorophytes, and 3 seagrasses. The deeper circalittoral phytobenthos at Žirje and Blitvenica now is less known, and by future studies an increasing chiefly in rhodophytes is expectable there. The southern rocky bottoms toward Blitvenica and Jabuka Pit are rich in large pheophytes and coralligene formations including 27 calcified algae, in the enclosed list marked by bold print. In the enclosed list, algal nomenclature is mostly after the recent Mediterranean reviews (1, 6, 14).

[uredi] Halophytes on islets (Halofiti otočića) The exhaustive list of terrestrial flora in Žirje with 467 vascular taxa is presented in another parallel study (13), and in present paper we have treated in detail only the local xero-halophytic floras of surrounding lower islets whose ecology and phytogeography is more or less divergent from the main island Žirje. Except inland dendroflora on higher and wooded islands Žirje and Mažirina, in other lower islets with predominating halophytic vegetation we registered together 72 vascular taxa mostly documented in the Herbarium ADRZ. Among them 19 ones are southern xerophytes and halophytes, so far not found in the main island Žirje (marked by an asterisk in Table 1). The highest islet Mažirina has a flora and vegetation that is mostly similar to the main Žirje, and the richest halophytic floras of 20 to 30 taxa occur in islets Škrovada, Hrbošnja, and Gušteranski. The flora of isolated Blitvenica and adjacent remote islets in Adriatic offing is poorer by species number, but it is also the most divergent from Žirje, including chiefly southern xerophytes and halophytes, lacking on the main island Žirje and present in other remote islets of southern Adriatic. ______________________________

Ekozonacia Žirje-podmorje

[uredi] (Ekozonacija Žirja) Phytocenoses zoning

To the enclosed lists of benthic algae and halophytes, and to another parallel list of island spermatophytes (13), in this chapter we added our general survey of the benthic and altitudinal vegetation zoning in Žirje island and adjacent seafloors. Among the studied island group, only the biggest island Žirje includes the diversified altitudinal zoning of land phytocenoses, and in surrounding seafloors the benthic zoning is the best developed one at remote Blitvenica and near islets in Adriatic offing, surrounded by deep submarine slopes. The minor nearshore islets are too low without altitudinal zoning except halophytes only. The studied area includes together 7 belts, with 11 main phytocenoses on islands, and 16 marine communities in surrounding seafloors. The nomenclature and classification of insular and benthic phytocenoses follows the main reviews for West Mediterranean (8) and Adriatic (11).

The coolest site on Žirje are minor shady ravines in rocky ridge of main peak Kapić (at 134 m) with some Submediterranean taxa rare in islands: Asparagus tenuifolius Lam., Satureja montana L., Asplenium csikii Kümm. & Andr., etc. ____________________________________ [uredi] Eumediterranean (Gornji sredozemni pojas)

Apical eumediterranean belt: The usual Mediterranean vegetation of Quercus ilex L., in warm Žirje is fragmentary and restricted only to cooler northeastern slopes of its ridge. This upper belt includes some minor woods of Viburno-Quercetum ilicis (Br.Bl.) R.Mart. mostly in fresh northern valleys, and on exposed ridges and burnt sites it is replaced by evergreen scrub of Erico-Rosmarinetum Hić., and by degraded karstic grasslands of Stipo-Salvietum officinalis Hić. ___________________________________

[uredi] Thermomediterranean (Južnosredozemni pojas)

Lower thermomediterranean belt: The largest areas of southern slopes and lowlands in Žirje island and near Mažirina islet belong to the southern belt of Oleo-Ceratonion Br.Bl. The main seminatural community there is evergreen maquis of Oleo-Juniperetum phoeniceae (Lak.) Brullo et al. in shelters and valleys, and Myrto-Pistacietum lentisci (Mol.) Bolos in exposed ridges and coastal slopes. Large areas of this main belt in Žirje are covered now by the secondary plantations of Pinus halepensis Mill.; in degraded areas are the anthropogenic Mediterranean grasslands of Cymbopogoni-Brachypodoin Hić, and in grazed rockfields also prickly ruderals of Scolymo-Marrubietum incani Hić occur. Due to the absence of water habitats in Karst substrata of Žirje, freshwater vegetation is nearly absent except a pool in central valley with Phragmites australis (Cav.) Trin.: Steud. ____________________________________

On SW. slopes of Žirje occur some minor calcareous cliffs 3m - 9m tall with interesting chasmophytes of Centaureo-Campanulion Hić., including the rare Corydalis acaulis Wulf., Aurinia sinuata (L.) Gris, Convolvulus cneorum L., Capparis orientalis Sibth. & Sm., Euphorbia wulfenii Hoppe: Koch, etc. ______________________________________

[uredi] Adlittoral (Priobalni halofiti)

Adlittoral maritime belt of halophytes: The effects of aerosaline storms in Žirje are rather moderate in comparison both with northward Kvarner Archipelago perpetually exposed to strong Bora storms, and also with southward remote islands of central Adriatic exposed to abundant salt spray amid the Adriatic offing. After different local expositions, a scarce salt spray on main island Žirje reaches upward 10 to 15m only in exposed promontories, and to 25m up on isolated remote islets. This is a maritime belt with prevailing halophytes without woods. On the oblique rocky slopes Plantagini-Limonietum cancellati Hić. is frequent around Žirje and on all adjacent islets, and scarce coastal sedges of Juncion maritimi Br.Bl. occur in sandy inlet of Stupica on southern shore of Žirje. On the ridges of southern remote islets with seabird colonies the nitro-xerophytic vegetation of Lavatero-Capparetum Lov. also occurs. [uredi] Supralittoral (Nadmorski pojas)

The flat sandy-muddy shores in these Karst islands are nearly absent, and above sealevel the bare supralittoral rocks without vascular macrovegetation widely predominate, except the microcenoses of cyanobacteria (Pleurocapsetalia Erceg.) with halophilic lichen Verrucaria adriatica Zahl. [uredi] Eulittoral (Obalni pojas)

In the intertidal (midlittoral) belt of Žirje and near islets, the flat rocky shores exposed to surf are marked by abundant Cystoseiretum amentaceae (Lor.) Zahl., stormy intertidal cliffs include the incrustations of Neogoniolitho-Lithophylletum tortuosi (Feld.) Mol., and in northern shore of Žirje at sheltered and polluted port Muna Enteromorphion intestinalis Had. occurs. [uredi] Infralittoral (Plitkomorski pojas)

The mobile bottom of inlets and banks between near islets is covered by the grasslands of Posidonietum oceanicae (Zal.) Br.Bl.; in eroded and degraded mobile bottoms they are replaced by Cymodoceetum nodosae (Feld.) Br.Bl. In flat submerged rocks Cystoseiretum crinitae (Feld.) Mol. occurs, and detritic bottoms with strong currents are marked by Cystoseiretum adriaticae-corniculatae (Zal.) Lov. The inlets with mobile pebbles include Acetabulario-Padinetum pavonicae (Lorenz: Zal.) Gamulin, and in abrupt bottoms at Žirje and minor islets occur submarine stony screes with Zanardinio-Codietum bursae (Lor.) Zal., and sheltered overhangs include Udoteo-Peyssonellietum squamariae (Feld.) Mol. The stormy infralittoral cliffs of remote islets are marked by the incrustations of Phymatolitho-Corallinetum elongatae (Feld.) Giac. em., and in stormy sea-caves and exposed overhangs Botryocladietum botryoidis Boud. et al. occurs. _____________________________________

[uredi] Circalittoral (Dublji pojas)

We have a partial vegetation insight only in the upper margin of that belt at Žirje, closely to the lower limit of seagrasses. The flat rocky bottom with strong currents there include Cystoseiretum zosteroidis (Feld.) Giac., in adjacent coralligene platforms Phymatolitho-Lithothamnietum coralloidis (Feld.) Giac. em. occurs. In subvertical cliffs are calcified incrustations of Crodelio-Halimedetum (Feld.) Giac., and Palmophyllo-Mesophylletum lichenoidis Giac. occurs in deeper rocky escarpments.

[uredi] Epibathyal (Dubokomorski pojas) Epibathyal limit: The deepest bottoms toward the epibathyal border of algae at Jabuka Pit, so far were not accessible for a direct phytosociological insight, except some deep algae dragged by nets and offered by local fishermen. The preliminary deep dredging on detritic bottom in the vicinity of Blitvenica islet (3, 18) at the lower limit of macroalgae indicated interesting populations of Laminaria rodriguezii Bornet & Hamel, Halarachnion spathulatum (J.Ag.) Kütz., Sporochnus pedunculatus (Huds.) C. Ag., etc.

[uredi] Summary conclusions

In phytobenthos at Žirje and near islets we registered 253 marine taxa: 145 rhodophytes (57 %), 60 pheophytes (24 %), 45 chlorophytes (18 %), and 3 seagrasses. This diversity is average for Adriatic, because major numbers of algae have e.g. Kornati, Vis and Hvar (15), but other nearshore islands and mainland shores of Dalmatia have a similar diversity as Žirje. The R/P ratio of Žirje is 2.38, indicating a boreal index of the marine flora at Žirje. It is among the lower ones known in Dalmatian islands so far: Sušac 3.5, Kornati 3.0, Palagruža 3.0, Hvar 2.8, Brač 2.8, Vis 2.2, Svetac 2.2, Jabuka 1.9, etc. The perpetual offing waves and strong bottom currents at Blitvenica and near remote islets are correlated with the abundant formations of different Cystoseira, and extensive rocky bottoms in their surroundings are marked by luxuriant coralligene including 27 calcified algae. Concerning the local folk phytonyms for phytobenthos, Žirje with 12 marine phytonymes is among 5 richest Adriatic islands with Chakavian algal names, because Dalmatian mainland shores and other internal islands are all poorer with less than ten algal names. Richer marine phytonymes than in Žirje occur in Adriatic only on islands Krk, Rab, Dugi, and Vis. This richness of algal names is the result of a good conservation of its original Chakavian tongue (10), and of long fishing traditions in Žirje at least from 14th century, including the richest getting of corals in Adriatic.

Among the halophytic vegetation predominating in 16 surrounding islets, an exception is the highest islet Mažirina at SE. cape of Žirje; its ridge (55 m) has a rich dendroflora, and its vegetation is mostly a minor copy of the main island Žirje. In other surrounding islets lower than 25m, the dryer aerosaline microclimate prevails; dendroflora is nearly absent, and the herbaceous halophytes and suffrutescent xerophytes widely predominate. The vegetation of ten nearshore islets closer to Žirje is more similar as in the salinized shores of the main Žirje, but in other remote southernmost islets isolated on Adriatic offing, a scarce flora and xeric vegetation are rather divergent because they are considerably warmer, less rainy and strongly aerosaline.

Vascular flora of Žirje has an average composition within Adriatic, with many widespread and ruderal taxa, but insular endemics of near Kornati and of other Adriatic islands in Žirje are lacking. Here is the most interesting comparison of the semixeric flora in main island Žirje (13) with the xeric floras of near islets listed in Table 1, indicating a remarkable vicariance of some replacing taxa. Very similar vicariances between the semixeric mainland taxa and true southern xerophytes and halophytes occur also in some other Adriatic islands compared with adjacent minor islets, e.g. Rab, Lošinj, Šolta, Vis, Korčula, Lastovo and near Lastovci, etc. In all these examples the widespread South-European taxon on the main island (Žirje) prevails, and in near islets occur southern affine xerophytes or halophytes that in main island are mostly lacking, or at least are restricted to its southern shore exposed to offing. In floral reports on minor Adriatic islands, these southern taxa were often neglected or missidentified. Some of these xerophytes and halophytes have their northernmost Mediterranean outposts justly here in the islets at Žirje. Such 19 replacing pairs of local vicariances on Žirje / near islets (and also in some other island / islets groups of Adriatic) are e.g.:

   Allium ampeloprasum L. / A. commutatum Guss. (A. bimetrale M.G.)
   Alyssoides sinuata (L.) Med. / A. graeca (Reut.) Javorka
   Asplenium trichomanes L. / A. petrarchae (Guer.) DC. (A. glandulosum Lois.)
   Atriplex hastata s.lat. / A. prostrata Bouch (A. micrantha C.A.Mey.)
   Atriplex tatarica L. / A. arenaria (Tin.) Woods (A. tornabenei Tin.)
   Avena barbata Link. / A. aterantha Presl. (A. pilosa M.Bieb.)
   Chenopodium rubrum L. / Ch. botryodes Sm. (Ch. crassifolium Horn.)
   Daucus carota L. / D. gummifer All. (D. maritimus Lam.)
   Elymus hispidus (Opiz.) Meld. / E. pycnanthus (Godr.) Meld.
   Eryngium amethystinum L. / E. creticum Lam.
   Helichrysum italicum (Roth.) Guss. / H. litoreum Guss.
   Lotus corniculatus s.lat. / L. cytisoides L.
   Muscari racemosum (L.) Mill. / M. commutatum Guss.
   Ornithogalum collinum Guss. / O. arabicum L.
   Rubus ulmifolius Schott s.lat. / R. heteromorphus (Ripart) Gerb.
   Silene vulgaris subsp. angustifolia (Mill.) Hay./ subsp. suffrutescens Greut.& al.
   Solanum nigrum L.: Mill. / S. decipiens Opiz.
   Sonchus asper L. / subsp. glaucescens (Jord.) Ball.
   Vincetoxicum hirundinaria Med. s.lat. / V. croaticum Jord.& Four. 

The main conclusion from the present study is that marine phytobenthos and maritime halophytes of Žirje and its nearest islets are rather comparable with the adjacent Kornati Archipelago, whose eastward prolongation is Žirje with near islets. An exception there is southernmost isolated Blitvenica and adjacent 6 remote islets in Adriatic offing, whose phytobenthos and halophytes are more similar to other isolated islets in central Adriatic: Jabuka, Brusnik, Palagruža, etc.

Halofiti žirajskih otočića

[uredi] Tabela 1: Obalni halofiti otočića uz Žirje

Halophytic floras of aerosaline islets around Žirje in Middle Adriatic; (omitted low reefs are without vascular macrovegetation)


Oznake otočića (Symbols of islets) Bk = Bakul, Bl = Blitvenica, G = Gušteranski, H = Hrbošnjak, Km = Kameni, Kr = Koromašna, Ks = Kosmerka, P = Poklandica, Rp = Roparašnja, Rv = Ravna, Š = Škrovada; M = donji halofitski pojas Mažirine (lower maritime belt of Mažirina), Ž = lower maritime belt of Žirje. Izostavljeni su ini niži otočići bez vaskularne makrovegetacije.

zvjezdica* = rijetki južniji kserofiti i halofiti - izostaju na glavnom Žirju i Kornatu; gornje šumsko područje Mažirine i Žirja tu nisu obuhvaćeni (* + Italics: rare southern xerophytes and halophytes absent in the main island Žirje; the upper wooded belts of Mažirina and Žirje are not included here).

   Allium commutatum* Guss. = Bl, Ks, P, Rv, Km, Š, Bk, H, G, Kr, Rp, M
   Allium neapolitanum Cyr. = M, Ž
   Alyssoides graeca* (Reut.) Jav. = H, G
   Anagallis arvensis L. = Bl, Ž
   Anthyllis vulneraria L. (s.lat.) = Š, Ž
   Arthrocnemum glaucum (Del.) Ung. = Š, Bk, G, Kr, Ž
   Asparagus acutifolius L. = Rv, Š, H, M, Ž
   Asplenium petrarchae (Guer.) DC. (A. glandulosum Lois.) = M, Ž
   Atriplex arenaria* (Tin.) Woods (A. tornabenei Tin.) = Bl, Ks, Rv
   Atriplex prostrata* Bouch. (A. micrantha C.A.M.) = Bl, Š
   Avena aterantha* Presl. (A. pilosa M.Bieb.) = H
   Beta maritima L. (B. vulgaris subsp. perennis Aell.) = Bl, P, Š, H
   Brassica incana* Ten. subsp. mollis (Vis.) M.G. = Ks
   Campanula pyramidalis L. = G, Ž
   Capparis orientalis Sibth.& Sm. = Š, Ž
   Carduus micropterus (Borbas) Teyber = Š, H, G
   Celtis australis L. = G, Ž
   Chenopodium botryodes* Sm. (Ch. crassifolium Horn.) = Bl
   Convolvulus elegantissimus Mill. = G, Ž
   Coronilla emerus L. subsp. emeroides (Boiss.& Spr.) Holm.= Š, H, Kr, Ž
   Corydalis acaulis Wulf. = M, Ž
   Crithmum maritimum L. = Bl, Ks, P, Rv, Km, Š, Bk, H, G, Kr, Rp, M, Ž
   Cymodocea nodosa (Ucria) Ascher. = M, Ž
   Dactylis glomerata L. subsp. hispanica (Roth.) Nym. = H, G, Ž
   Daucus gummifer* All. (D. maritimus Lam.) = Š
   Desmazeria marina (L.) Druce = Š, H, M, Ž
   Echinops ritro L. = Š, H, Ž
   Elymus pycnanthus* (Godr.) Meld. (Elitrygia pungens auct.) = Š, H, M
   Ephedra foeminea* Forsk. = G
   Eryngium creticum* Lam. = Š
   Euphorbia fragifera Jan. = H, Ž
   Euphorbia paralias L. = Š
   Euphorbia wulfenii Hoppe: Koch = G, Ž
   Ficus carica L. subsp. erinosyce Risso (F. caprificus Tsch.Rav.)= Ks, H, M, Ž
   Galium lucidum All. subsp. corrudifolium (Vill.) Hay. = Š, H, G, Ž
   Genista dalmatica Bartl. = Š, M, Ž
   Glaucium flavum Crantz. = Š
   Helichrysum litoreum* Guss. = Š, Kr
   Hordeum marinum Huds. = Ks, Ž
   Juncus maritimus Lam. = Š, Ž
   Lavatera arborea L. = Bl, Ks, P, Rv, Km, H
   Limonium cancellatum (Bernh.) Ktze. = Bl, Ks, Km, Š, H, G, Rp, M, Ž
   Limonium narbonense* Mill. = Š
   Lonicera implexa Ait. = Kr, M, Ž
   Lotus cytisoides* L. (L. creticus auct.) = Bl, Ks, Rv, Bk
   Lotus tenuis W.& K.: Willd. = Š, Bk, Kr, M, Ž
   Matthiola incana (L.) R.Br. = Bl, Ž
   Mercurialis annua L. = Š, Ž
   Muscari commutatum* Guss. = Š
   Olea europaea subsp.* buxifolia (Ait.) Nym. = Š, H, G
   Ornithogalum arabicum* L. = Š, H
   Orobanche spec. indet. = Kr
   Parietaria judaica L. = Bl, Ks, P, Š, G, M, Ž
   Petrorrhagia saxifraga (L.) Link. = Bl, Ž
   Petroselinum crispum (Mill.) Hill. (cult.) = Bl, Ž
   Plantago holosteum Scop. = Bl, Š, H, M, Ž
   Plantago maritima L. = Š, H
   Podospermum canum C.A.Mey. = Š, H, G
   Posidonia oceanica (L.) Delile = H, G, Kr, Rp, N, Š, Bk, M, Ž
   Prasium majus L. = Š, H, Ž
   Reichardia picroides (L.) Roth. = P, Rv, Š, Bk, H, G, Kr, Rp, M, Ž
   Reseda alba L. = Š, Ž
   Rubus heteromorphus (Ripart) Gerb. = H, G, Kr, Ž
   Ruscus aculeatus L. = Š, H, M, Ž
   Silene vulgaris L. subsp.* suffrutescens Greut.& al.= Bl, Ks, Rv, Km, Š, H, Rp, M
   Smilax aspera L. = Ks, Š, H, G, Kr, M, Ž
   Solanum decipiens* Opiz. = Ks
   Sonchus asper L. ssp. glaucescens (Jord.) Ball. = Bl, Ks, Š, G, M
   Tamarix parviflora Pall. (cult.) = Bl, Ž
   Vicia dalmatica Kern. = H, G, M, Ž
   Vincetoxicum croaticum* Jord.& Four. = G
   Zostera marina L. = Ž 

Morske alge oko Žirja

Tabela 2: Morska flora oko Žirja

Islands Žirje & Blitvenica: list of marine flora, 253 taxa

  • Legend of symbols: Ž = Žirje, B = Blitvenica and remote southern islets
  • Znakovi: Ž = Žirje, B = Blitvenica i susjedni vanjski otočići južno od Žirja

Morske trave

Morske cvjetnice (Potamogetonales) Seagrasses: 3 taxa

   Cymodocea nodosa (Ucria) Ascher. / Ž
   Posidonia oceanica (L.) Delile / Ž, B
   Zostera marina L. / Ž 

Zelene alge

Zelene alge (Chlorophyta) Chlorophytes: 45 taxa (2 calcified)

   Acetabularia acetabulum (L.) Silva / Ž, B
   Anadyomene stellata (Wulf.) C.Ag. / Ž, B
   Bryopsis corymbosa J.Ag. / Ž
   Bryopsis duplex De Notaris / Ž
   Bryopsis hypnoides Lamour. / Ž, B
   Bryopsis muscosa Lamour. / Ž, B
   Bryopsis plumosa (Huds.) C.Ag. / Ž
   Bryopsis. spec. indet. (steril) / Ž, B
   Chaetomorpha aerea (Dillw.) Kütz. / Ž
   Chaetomorpha linum (Müller) Kütz. / Ž
   Chaetomorpha mediterranea Kütz. s.lat./ Ž, B
   Cladophora coelothrix Kütz. / B
   Cladophora dalmatica Kütz. / Ž, B
   Cladophora glomerata (L.) Kütz. / Ž, B
   Cladophora pellucida (Huds.) Kütz. / Ž, B
   Cladophora prolifera (Roth.) Kütz. / Ž, B
   Cladophora vagabunda (L.) Hoek / Ž
   Cladophora spec. indet. (steril) / Ž, B
   Codium bursa (L.) C. Ag. / Ž, B
   Codium effusum (Raf.) Chiaje / Ž. B
   Codium vermilara (Chiaje) Silva / Ž
   Dasycladus vermicularis (Scop.) Kras./ Ž, B
   Derbesia tenuissima (De Not.) Crouan / B
   Enteromorpha flexuosa (Roth.) J.Ag. / Ž
   Enteromorpha multiramosa Blid. / Ž, B
   Enteromorpha spec. indet. (steril) / Ž
   Entocladia viridis Reinke / B
   Entocladia spec. indet. / Ž
   Flabellia minima (Ernst) Nizzam. / B
   Flabellia petiolata (Turra) Gepp. / Ž, B
   Halicystis parvula Schmitz. / Ž
   Halimeda tuna (Ell.& Sol.) Lamour. / Ž. B
   Halimeda tuna var. platydisca Barton / B
   Palmophyllum crassum (Nacc.) Raben. / B
   Pedobesia lamourouxii (Ag.) Feld.& al./ B
   Phaeophila dendroides (Crouan) Batt./ B
   Pseudochlorodesmis furcellata Börg. / B
   Siphonocladus pusillus Hauck / B
   Ulothrix subflaccida Wille / Ž
   Ulothrix spec. indet. (steril) / Ž, B
   Ulva olivascens Dangeard / Ž, B
   Ulva rigida C. Ag. / Ž
   Ulvella lens Crouan / Ž, B
   Valonia macrophysa Kütz. / Ž, B
   Valonia utricularis (Roth.) C. Ag. / Ž, B 

Smedje alge

Smedje alge (Phaeophyta) Pheophytes: 60 taxa (any calcified)

   Aglaozonia chilosa Falk. (stade) / B
   Aglaozonia parvula (Grev.) Zanar. / Ž
   Arthrocladia villosa (Huds.) Duby / Ž, B
   Asperococcus bullosus Lamour. / B
   Carpomitra costata (Stack.) Batt. / B
   Cladosiphon mediterraneus Kütz. / B
   Cladostephus hirsutus (L.) Pr. / Ž, B
   Colpomenia sinuosa (Roth.) Derb.& Sol./ B
   Cutleria multifida (Smith) Grev. / Ž, B
   Cystoseira adriatica Sauvag. / Ž, B
   Cystoseira amentacea Bory / B
   Cy. amentacea subsp. spicata Erceg. / Ž, B
   Cystoseira barbata (L.) C. Ag. / Ž
   Cystoseira crinita (Desf.) Bory / Ž, B
   Cystoseira compressa (Esp.) Gerl.& Niz./ Ž, B
   Cystoseira corniculata (Wulf.) Zanar. / Ž, B
   Cystoseira dubia Val. (C.fucoides Erc.)/ B
   Cy. moniliformis Hauck (C. jabukae Erc.) / B
   Cystoseira platyramosa Erceg. / B
   Cystoseira schiffneri (C.Ag.) Hamel / Ž, B
   Cystoseira zosteroides (Turn.) C.Ag. / B
   Dictyopteris membranacea (Stack.) Bat./ Ž
   Dictyota dichotoma (Huds.) Lamour. / Ž, B
   Dictyota linearis (C. Ag.) Grev. / Ž, B
   Dilophus fasciola (Roth.) Howe / Ž, B
   Dilophus mediterraneus Schiff. / B
   Ectocarpus adriaticus Erc. / Ž
   Ectocarpus siliculosus (Dillw.) Lyngb./ Ž, B
   Ectocarpus spec. indet. (steril) / Ž, B
   Elachista intermedia Crouan / B
   Feldmannia caespitula (J.Ag.) Peguy / Ž
   Feldmannia irregularis (Kütz.) Hamel / Ž, B
   Fucus virsoides (Donati) J.Ag. / Ž
   Giraudya sphacelarioides Derb. / B
   Halopteris filicina (Grat.) Kütz. / Ž, B
   Laminaria rodriguezii Boirn. / B
   Leathesia mucosa Feld. / B
   Myriactula rivulariae (Suhr.) Feld. / B
   Myriactula spec. indet. / Ž, B
   Myrionema strangulans Grev. / B
   Myriotrichia spec. indet. / Ž
   Nereia filiformis (J.Ag.) Zanard. / G, B
   Padina pavonica (L.) Thivy / Ž, B
   Ralfsia verrucosa (Aresch.) Ag. / Ž, B
   Sargassum acinarium (L.) C.Ag. / Ž
   Sargassum hornschuchii C. Ag. / Ž, B
   Sargassum vulgare C.Ag. / Ž, B
   S. vulgare subsp. nanum Paula / B
   Scytosiphon lomentaria Endl. / Ž, B
   Spermatochnus paradoxus Kütz. / Ž, b
   Sphacellaria cirrhosa (Roth.) Ag. / Ž, B
   Sphacellaria fusca C.Ag. / B
   Sphacellaria plumula Zanar. / B
   Sphacellaria tribuloides Menegh. / B
   Sporochnus pedunculatus (Huds.) C.Ag./ Ž, B
   Stictiosiphon adriaticus Kütz. / B
   Stilophora rhizoides (Turner) J.Ag. / Ž, B
   Stypocaulon scoparium (L.) Kütz. / Ž, B
   Taonia atomaria (Wood.) J. Ag. / Ž
   Zanardinia collaris (C.Ag.) Crouan / Ž, B 

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta) Rhodophytes: 145 taxa (25 calcified)

   Acrodiscus vidovichii Zanar. / B
   Acrosorium venulosum Kylin / B
   Aglaothamnion spec. indet. (steril) / Ž, B
   Aglaothamnion tripinnatum (C.Ag.) Feld./
   Amphiroa beauvoisii Lamour. / B
   Amphiroa rigida Lamour / Ž
   Amphiroa rubra (Phil.) Woelk. / Ž, B
   Antithamnion cruciatum (C.Ag.) Nägeli / Ž, B
   Antithamnion tenuissimum (Hauck) Sch./ Ž, B
   Apoglossum ruscifolium J. Ag. / B
   Arachnophyllum confervaceum (Men.) Zan. / B
   Audouinella daviesii (Dillw.) Woelk. / B
   Audouinella spec. indet. (steril) / Ž, B
   Boergeseniella fruticulosa (Wulf.) Kyl./ Ž
   Botryocladia botryoides (Wulf) Feld. / Ž, B
   Botryocladia chiajeana (Men.) Kylin / B
   Botryocladia microphysa (Hauck) Kylin / B
   Brogniartella byssoides (Good.) Schm. / Ž, B
   Callithamnion corymbosum Lyngb. / Ž, B
   Callithamnion granulatum C. Ag. / B
   Catenella caespitosa (With.) Irvine / Ž, B
   Ceramium ciliatum (Ellis.) Ducl. / Ž, B
   Ceramium circinnatum (Kütz.) J.Ag. / Ž, B
   Ceramium codii (Rich.) Mazoyer / B
   Ceramium diaphanum (Roth.) Harw. / Ž
   Ceramium rubrum (Huds.) C.Ag. s.lat. / Ž
   Ceramium spec. indet. (steril) / Ž, B
   Champia parvula (C.Ag.) Harvey / Ž
   Chondria tenuissima (Wither.) C.Ag. / Ž, B
   Chondrymenia lobata Zanard. / B
   Chrysimenia ventricosa (Lam.) J.Ag. / B
   Chylocladia verticillata (Light.) Bliding / B
   Compsothamnion thuyoides Schmitz / B
   Corallina officinalis L. / Ž, B
   Corallina elongata Ell.& Sol. / B
   Corallina granifera (Ar.) Ell.& Sol. / Ž, B
   Crodelia expansa (Phil.) C.Ag. / Ž, B
   Crouania attenuata (Bon.)J.Ag. / Ž, B
   Cryptonemia lomation (Bertol.) J.Ag. / B
   Dasya corymbifera J. Ag. / Ž
   Dasya ocellata (Grat.) Harvey / B
   Dasya spec. indet. (steril) / Ž, B
   Dipterosiphonia rigens (C.Ag.) Falk./ B
   Dudresnaya verticillata (Vel.) Jolis / B
   Erythroglossum sandrianum (Kütz.) Kylin / B
   Eupogodon planus (C. Ag.) Kütz. / Ž
   Eupogodon spinellus (C.Ag.) Kütz. / Ž
   Falkenbergia rufolanosa Schm. (stadium)/ Ž
   Fauchea repens (C. Ag.) Mont. / B
   Gastroclonium clavatum (Roth.) Ardis. / Ž
   Gelidiella lubrica Feld.& Hamel / Ž
   Gelidium crinale (Turn.) Gaillon / Ž
   Gelidium latifolium Bornet: Hauck / Ž, B
   Gelidium pectinatum Montag. / B
   Gelidium pusillum LeJol. / Ž, B
   Gelidium spathulatum (Kütz.) Bornet / Ž
   Gigartina acicularis (Roth) Lamour. / Ž
   Gloiocladia furcata (C. Ag.) J. Ag. / B
   Gracilaria corallicola Zanar. / B
   Griffithsia barbata (Smith) C.Ag. / B
   Griffithsia opuntioides J. Ag. / B
   Griffithsia phyllamphora J. Ag. / Ž, B
   Griffithsia schousboei Montagne / Ž, B
   Halarachnion ligulatum (Wood.) Kütz. / B
   Halarachnion spathulatum (J.Ag.) Kütz./ B
   Halopitys incurva (Huds.) Batt. / Ž, B
   Halymenia floresia (Clem.) C.Ag. / Ž
   Halymenia spec. indet. (steril) / B
   Helminthora divaricata J. Ag. / B
   Herposiphonia secunda (C.Ag.) Ambr./ Ž
   Hildenbrandia rubra (Sommer) Menegh./ Ž
   Hydrolithon farinosum (Lam.) Penrose / Ž, B
   Hypnea musciformis (Wulf.) Lamour. / Ž, B
   Hypoglossum hypoglossides Coll.& Harv./ B
   Jania rubens (L.) Lamour. / Ž, B
   Kallymenia spec. indet. (steril) / B
   Laurencia obtusa (Huds.) Lamour. / Ž. B
   Laurencia paniculata (C.Ag.) J.Ag. / Ž
   Laurencia papillosa (C.Ag.) Grev. / Ž, B
   Laurencia truncata Kütz. / B
   Lejolisia mediterranea Born. / B
   Liagora viscida (Forsk.) C.Ag. / Ž, B
   Lithophyllum byssoides (Lam.) Fosl. / Ž, B
   Lithophyllum incrustans Phil. / Ž, B
   Lithophyllum papillosum (Zan.) Fosl./ Ž, B
   Lithophyllum racemus Fosl. / Ž, B
   Lithophyllum trochanter (Bory) Huvé / B
   Lithothamnion coralloides Crouan / B
   Lomentaria clavellosa (Turn.) Gail. / B
   Lomentaria linearis (Zanar.) Zanar. / Ž
   Lomentaria spec. indet. (steril) / Ž, B
   Lophosiphonia obscura (C.Ag.) Falk. / Ž
   Melobesia membranacea (Esp.) Lamour./ Ž, B
   Mesophyllum lichenoides Phil. / Ž, B
   Monosporus pedicellatus (Smith) Solier / Ž
   Nemalion helminthoides (Velley) Bat./ Ž, B
   Nemastoma constrictum Erceg. / B
   Nemastoma dichotomum J.Ag. / Ž, B
   Neogoniolithon mamillosum Setch. & Mason / B
   N. brassica-florida (Harv.) Set.& Mason / Ž, B
   Neurocaulon foliosum Zanard. / Ž, B
   Nitophyllum punctatum (Stack.) Grev. / Ž
   Peyssonellia armorica (Crouan) Börg. / Ž
   Peyssonellia coriacea Feldm. / Ž, B
   Peyssonellia harveyana Crouan: J.Ag. / B
   Peyssonellia polymorpha (Zanar.) Schm. / Ž, B
   Peyssonellia rosa-marina Boud. & Deniz./ B
   Peyssonellia rubra (Grev.) J.Ag. / Ž, B
   Peyssonellia squamaria (Gmel.) Decne. / Ž, B
   Phyllophora herediae (Clem.) J.Ag. / B
   Phymatolithon calcareum (Pall.) Adey / B
   Phymatolithon lenormandii (Ar.) Adey./ Ž, B
   Platoma cyclocolpa (Montagne) Schmitz / Ž
   Pleonosporium borreri Nägeli / Ž, B
   Plocamium cartilagineum (L.) Dixon / Ž
   Polysiphonia fruticulosa (Wulf.) J.Ag. / Ž, B
   Polysiphonia sanguinea (C.Ag.) Zanar. / Ž
   Polysiphonia sertularioides (Grat.) Ag./ Ž, B
   Polysiphonia subulifera (C.Ag.) Harvey / Ž
   Polysiphonia violacea (Roth) Sprengel / Ž
   Polysiphonia spec. indet. (steril) / Ž, B
   Porphyra leucosticta Thuret / Ž
   Pterothamnion plumula (Ellis) Näg. / B
   Ptilothamnion pluma (Dillw.) Thuret / Ž, B
   Rhodophyllis divaricata (Stack.) Papen./ Ž, B
   Rhodymenia ardissonei Feldm. / Ž, B
   Rodriguezella pinnata (Kütz.) Schmitz. / B
   Rodriguezella straforelii Schm. / Ž, B
   Rytiphloea tinctoria (Clem.) C.Ag. / Ž
   Schottera nicaeensis (Duby) Guir.& Hol./ Ž, B
   Scinaia furcellata Bivona / Ž
   Sebdenia monardiana (Montag.) Berth. / B
   Seirospora apiculata (Meneg.) Feldm. / Ž, B
   Seirospora giraudyi (Kütz.) De Toni / Ž
   Seirospora spec. indet. / B
   Spermothamnion flabellatum Bornet / B
   Spermothamnion repens Rose. / Ž, B
   Sphaerococcus coronopifolius (Good.) Ag./ Ž,B
   Spondylothamnion multifidum Nägeli / B
   Spongites fruticulosus Kütz. / B
   Spyridia filamentosa (Wulf.) Harvey / Ž, B
   Titanoderma cystoseirae (Hauck) Woel./ Ž, B
   Titanoderma pustulatum (Lamour.) Näg./ Ž
   Vidalia volubilis (L.) J. Ag. / Ž
   Wrangelia penicillata (C. Ag.) J. Ag. / Ž, B 

Literatura

  • Basioli, J. 1968: Koraljari na našim obalama Jadrana. Radovi instituta JAZU 15, Zadar.
  • Basioli, J. 1973: Sporovi oko ribolova u Kornatskom otočju. Radovi instituta JAZU 20, Zadar.
  • Bognar, A.& Saletto-Janković, M. 1994: Geomorfološke značajke otoka Žirja s arhipelagom. Žirajski libar 1: 169–182, Šibenik.
  • Friganović, M.A. 1953: Žirje, prilog poznavanju fiziografskih osobina. Geografski glasnik 14-15: 87 - 98, Zagreb.
  • Giaccone, G. 1978: Revisione della flora marina del Mare Adriatico. Suppl. Ann. Parco marino Miramare 6/19: 1 - 118
  • Kale, E. 1994: Žirajski libar knj. I, Žirje-Šibenik, 354 str. (knj. II. u tisku)
  • Lovrić, A.Ž. 1978: Phytozönologische Analyse der Meeresvegetation Ostadrias. Mitteil. Ostalp. Gesell. Veget. 14: 215 229, Acad. Sci. Ljubljana
  • Pandža, M. 2003: Flora of the island of Žirje and the small islands around it. Acta Bot. Croat. 62/2: 115-139, Zagreb.
  • Rac, M.& Lovrić, A.Ž. 2003: Algal and halophytic vegetation of Žirje, Blitvenica and near islets in Middle Adriatic. Periodicum Biologorum 105/4: 429-438, Zagreb
  • Špan, A.& Antolić, B. 1993: Benthic marine flora of Kornati National Park (Kornati Archipelago, Middle Adriatic, Croatia). Acta Adriat. 34: 29 - 44
  • Županović, Šime 1963: Ribarstvo šibenskog područja. Zagreb.
  • Županović, Š.& Jardas, I. 1989: Jabučka kotlina I.-II. Fauna et flora adriatica IV / 1: 115 - 160, Institute of Oceanography, Split

Vanjske sveze

  • Internetska stranica otoka Žirja
  • Portal ekološke udruge 'Žir', Žirje
  • Digitalna gruntovnica gdje se vidi uložak 630 k.o. Žirje

Poveznice

Reference

Enlarged and elaborated by GNU-license from Wikinfo and WikiSlavia:

Original condensed report elaborated by above entitled authors (M. Rac & A.Z. Lovric 2003) within the enclosed sub-project WikiFlora Adriatica: if quoted may be copied as free source without changes.