Žumberačka Kupčina
Žumberačka Kupčina (kanjonski pritoci Kupčine sa slapovima na sjeverozapadu Hrvatske): - Dok rijeka Kupa s juga prima niz do desetak desnih pritoka, sa sjeverne strane je jedini veći desni pritok kanjonska Kupčina na Žumberačkom krasu.
Kupčina je ujedno najsjeverniji tipični kraški vodotok kanjonskog tipa u srednjoj Hrvatskoj, s desetak većih slapova na njenim pritocima, dok inače sjevernije od Save postoje samo manji karbonatni potoci i rječice polukraškog tipa tek s ponekim nižim slapom.
Sadržaj
Zemljopisne značajke
Kupčina je kanjonska rijeka na Žumberku u srednjoj Hrvatskoj, kao lijevi pritok srednje Kupe, a dužina tijeka joj je 56 km i površina sliva 614 km2. Izvor je pod vrhom Žumberačkog gorja blizu zloglasne jame Jazovke kod sela Sošice, odakle njezin gornji i srednji tijek prolazi dubljom kanjonskom dolinom kroz par klisurastih sutjeski i na podnožju Žumberka kod Krašića tek donjim tijekom izlazi u ravnicu Pokupja, pa se kod sela Donja Kupčina izmedju Karlovca i Siska ulijeva u Kupu.
Kraški kanjoni
Žumberački kras je najsjeverniji ogranak kraških Dinarida u srednjoj Hrvatskoj i pretežno je izgradjen od mezozojskih karbonatnih stijena: vapnenac, dolomit i karbonatni lapori. Zbog rubnog položaja i nečistih karbonata, na Žumberku većinom nema izrazitoga ljutog krasa ni golog stijenja poput južnijih Dinarida, nego je to pretežno pokriveni zeleni polukras sa špiljama, manjim stijenama i nekoliko rječnih kanjona.
Najsjeverniji je široki polu-kanjon rječice Gradna na sjeveroistoku kod Samobora, a najveći je dublji izvorišni kanjon gornje Kupčine na jugu kao pritoka donje Kupe. Najdublji i tipični dinarski kanjoni na jugoistoku Žumberka su desni pritoci Kupčine tj. Drenovac, Slapnica i Sopot s klisurastim sutjeskama, brzicama i slapovima gdje žive pastrve i potočni rakovi.
Kanjonska flora
Ovi kraški kanjoni u slivu Kupčine na jugoiztoku Žumberka su takodjer i najbogatije područje žumberačke flore, gdje je nadjeno 1.061 raznih vrsta kanjonskog bilja: Medju inim rijetkima tu rastu gluhač (Acer obtusatum), gradun (Quercus dalechampii), južni klenić (Acer marsicum), merala (Sorbus meridionalis), rujevina (Cotinus), pa južne zeljanice kao Sesleria autumnalis, Danthonia provincialis, Asparagus tenuifolius, Aristolochia lutea, Iris croatica i primorske paprati Ceterach, Adiantum, itd.
Žumberački slapovi
Veći slapovi Žumberka obuhvaćaju 5 vodopada u slivu Kupčine i njenih potočnih pritoka, koji su zaštićeni u području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. 4 slapa su na Žumberku i 1 sjeverni (Cerinski vir) u Samoborskoj gori. Najveći žumberački slap i najsjeverniji visoki u srednjoj Hrvatskoj je Sopot kraj sela Sopote blizu Sošica. U dubokoj dolini Slapnice su Brisalo i Vranjački slap. Na zapadu Žumberka na rijeci Sušici, kod sela Kuljaji je Zeleni vir. Najznačajniji sjeverni slap u susjednomu Samoborskom gorju je Cerinski vir na Javorečkom potoku.
Slap Sopot na Kupčini
Sopotski slap je najveći od žumberačkih slapova u slivu Kupčine i takodjer je jedan od najviših u Hrvatskoj. Nalazi se u izvorištu na početku rijeke Kupčine, visok je 40 metara i sastavljen od 3 kaskade na dolomitnim stijenama. Leži na visini iznad 700 metara. Na dnu slapa je stari mlin koji više ne radi. Nakon tog slapa voda otječe na jug u dolinu Kupčine. Pokraj slapa je strma staza do vrha slapa i dalje za planinarski dom Vodice do glavnoga žumberačkog vrha Sv.Gere.
Slap Brisalo, Slapnica
Slap Brisalo je u dubokoj dolini Slapnice, koja je zaštićena kao značajni krajolik. Sam slap nije na Slapnici nego na njenom pritoku Duboki potok, koji se nedaleko slapa ulijeva u Slapnicu. Taj slap pada s 15m visoke sedrene stijene. Podno slapa u obliku velikog amfiteatra je manje jezero nastalo erozivnim padom slapa. Kamenje podno slapa je obraslo algama, mahovinom i papratima. Staza uz slap vodi dalje kroz Žumberak do sela Pećno.
Vranjački slap, Slapnica
Vranjački slap je visok oko 15m u slivu Slapnice na pritoku Vranjak. Slap je nastao na okomitoj sedrenoj stijeni koja zatvara potočnu dolinu Vranjački klanac. U sedrenim stijenama u blizini je i Vranjačka špilja. Tu sedra i dalje nastaje prirodnim taloženjem. Okolica slapa je zarasla šumom, pa je teže vidjeti taj slap u cjelini izim po zimi.
Zeleni vir na Sušici
Zeleni vir je u dolini potoka Sušice, na jugozapadnom rubu Žumberka kod sela Kuljaji i Radatovići. Dva kilometra nizvodno od izvora, potok Sušica je izdubio uski kanjon s visokim klisurama, dug oko 300m. Tu su oko slapa okomite stijene visoke do 20-ak metara, dok je razmak izmedju njih ponegdje tek 1 metar.
Cerinski vir na sjeveru
Cerinski vir je najsjeverniji od tih slapova, koji jedini leži sjevernije u Samoborskoj gori. Visok je 10m u uskoj i strmoj dolini na potoku Javorec, a najljepši je u proljeće i jesen kada je potok bogat vodom. Do njega se najlakše dodje preko Smerovišća i Cerine ili preko Velikog Lipovca.
Summary
Kupčina is a river in central Croatia, a left tributary of Kupa. It is 56 kilometres (35 mi) long and its basin covers an area of 614 square kilometres (237 sq mi). Kupčina rises in the mountainous area of Žumberak karst near the village of Sošice, and flows towards the southeast near the village of Kupčina Žumberačka.
It turns slightly to the south, passes near Krašić, and turns back southeast past another eponymous village of Gornja Kupčina, before it enters a wide lowland area near Draganić. It is then partially rerouted into a series of man-made drainage canals before it flows into the Kupa river near Donja Kupčina.
Literatura
- Z. Keller & I. Ott 1961: Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str.
- Zvonimir Dugački 1950: Žumberačka gora. Geografski glasnik 11-12: 97 str.
- Radoslav Lopašić 1881: Žumberak, crte mjestopisne i poviestne, Zagreb.
Poveznice
Reference
Enlarged from WikiSlavia and Wikiinfo (partly loaded from Croatian Wikipedia by GNU license).
