2025.

2025. (MMXXV.) bila je šesta godina trećega desetljeća 21. stoljeća.

Događaji

• 1. siječnja - Završetak postupka pridruživanja Bugarske i Rumunjske Schengenskom prostoru obustavom nadzora unutarnjih kopnenih državnih granica.
• 1. siječnja - Islamistički napad na proslavi Nove godine u New Orleansu, s ishodom 15 umorenih (uključujući i napadača) i 35 ranjenih osoba.
• 1. siječnja - Obustava protoka ruskoga plina kroz Ukrajinu u Europu s istekom petogodišnjega tranzitnog ugovora.
• 1. siječnja - Oružani napad u Cetinju, s ishodom 14 umorenih (uključujući i napadača) i 3 ranjene osobe.
• 7. siječnja - Izbijanje dvadesetčetverodnevnih razornih šumskih požara u okolici Los Angelesa, s ishodom 29 poginulih i više od 31 nestale osobe, te velike materijalne štete.
• 12. siječnja - Održavanje drugoga kruga 8. izbora za predsjednika Republike Hrvatske: pobjeda Zorana Milanovića.
• 14. siječnja - Početak Svjetskoga rukometnog prvenstva u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj.
• 20. siječnja - Prisega Donalda Trumpa za 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
• 24. siječnja - Početak organiziranoga bojkota trgovina u Republici Hrvatskoj.
• 2. veljače - Završetak Svjetskoga rukometnog prvenstva u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj pobjedom danske rukometne momčadi i hrvatskim osvajanjem drugoga mjesta.
• 4. veljače - Oružani napad u centru za izobrazbu odraslih kampusa Risbergska u Örebru, s ishodom 11 umorenih (uključujući i napadača) i 12 ranjenih osoba.
• 11. veljače - Snažan potres kod Starigrada Paklenice, s ishodom više oštećenih objekata u Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji.
• 13. veljače - Napad vozilom na prosvjednike u Münchenu, s ishodom dvije poginule i 37 ranjenih osoba.
• 15. veljače - Napad hladnim oružjem u Villachu, s ishodom jednoga umorenoga dječaka i petoro ranjenih osoba.
• 18. veljače - Druga prisega Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske.
• 23. veljače - Održavanje njemačkih saveznih izbora za 21. saziv Bundestaga: pobjeda koalicije CDU/CSU. Najbolji izborni rezultat Alternative za Njemačku osvajanjem drugoga mjesta po ukupnom broju glasova.
• 26. veljače - Nepravomoćna osuda predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obnašanja političke dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokoga predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
• 3. ožujka - Napad vozilom na sudionike karnevala u Mannheimu, s ishodom dvije poginule i 12 ranjenih osoba (uključujući i napadača).
• 15. ožujka - Prosvjedi u Srbiji: Održavanje najvećega prosvjednog skupa u Beogradu od početka višemjesečnih prosvjeda.
• 16. ožujka - Razorni požar u noćnom klubu u Kočanima, s ishodom 62 poginule i 193 ranjene osobe.
• 18. ožujka - Potpisivanje Zajedničke deklaracije o suradnji na području obrane i sigurnosti između Republike Hrvatske, Albanije i Kosova.
• 18. ožujka - Uvedba zakonske zabrane održavanja homoseksualnih događaja u Mađarskoj.
• 19. ožujka - Uhićenje istanbulskoga gradonačelnika Ekrema İmamoğlua, političkoga suparnika Recepa Tayyipa Erdoğana, s ishodom održavanja višednevnih protuvladinih prosvjeda i izbijanja nereda diljem Turske.
• 31. ožujka - Osuda Marine Le Pen na četverogodišnju zatvorsku kaznu i petogodišnju zabranu političkoga djelovanja zbog pronevjere novca iz europskoga proračuna. Oštra reakcija francuske i dijela međunarodne javnosti na presudu.
• 26. travnja - Dan žalosti u Republici Hrvatskoj povodom smrti pape Franje.
• 28. travnja - Veliki nestanak struje u Portugalu, Španjolskoj, Andori i jugozapadnoj Francuskoj.
• 8. svibnja - Početak pontifikata pape Lava XIV.
• 18. svibnja - Održavanje prvoga kruga lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj.
• 23. svibnja - Napad hladnim oružjem na Glavnom željezničkom kolodvoru u Hamburgu, s ishodom 18 ranjenih osoba.
• 24. svibnja - Održavanje Svehrvatske zborske povorke u Zagrebu povodom 1100. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.
• 1. lipnja - Održavanje drugoga kruga lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj.
• 1. lipnja - Održavanje predsjedničkih izbora u Poljskoj: pobjeda Karola Nawrockija.
• 1. lipnja - Rusko-ukrajinski rat: Veliki ukrajinski napad prokrijumčarenim dronovima na vojne zračne luke duboko unutar Ruske Federacije, s ishodom oštećivanja ili zatiranja 40-ak bojnih zrakoplova.
• 10. lipnja - Oružani napad u gimnaziji Dreierschützengasse u Grazu, s ishodom 11 umorenih (uključujući i napadača) i 30 ranjenih osoba.
• 13. lipnja - Početak Izraelsko-iranskoga rata međusobnim raketnim napadima.
• 22. lipnja - Izraelsko-iranski rat: Američko bombardiranje nuklearnih postrojenja Fordow, Natanz i Isfahan.
• 23. lipnja - Izraelsko-iranski rat: Iransko raketiranje američkih vojnih baza u Kataru i Iraku kao odgovor na američko bombardiranje dan ranije.
• 24. lipnja - Izraelsko-iranski rat: Početak primirja između Izraela i Irana.
• 27. lipnja - Posveta hrvatskoga naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu diljem Hrvatske.
• 5. srpnja - Održavanje nastupa Marka Perkovića - Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, najvećega nastupa s prodanim ulaznicama na svijetu (504.000 ulaznica).
• 31. srpnja - Održavanje 4. svečanoga mimohoda Oružanih snaga Republike Hrvatske povodom 30. obljetnice pothvata „Oluja”.
• 22. kolovoza - Prosvjed hrvatskih ratnih veterana u Benkovcu protiv održavanja ljevičarskoga festivala „Nosi se”, s ishodom otkazivanja festivala i višednevne ljevičarske medijske histerije.
• 23. kolovoza - Misa zadušnica i obred ukopa zemnih ostataka žrtava iz jame Jazovka u Sošicama.
• 10. rujna - Atentat na Charlieja Kirka na skupu na Sveučilištu Utah Valley u gradu Oremu u Utahu.
• 11. rujna - Osuda Jaira Bolsonara na 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja državnoga udara.
• 3. listopada - Abdikacija luksemburškoga velikog vojvode Henrika u korist starijega sina Vilima V.
• 3./4. listopada - Održavanje parlamentarnih izbora u Češkoj: pobjeda stranke ANO 2011 Andreja Babiša.
• 4. listopada - Prosvjed roditeljske inicijative „Karte na stol” u Zagrebu protiv uvedbe ideološki usmjerenoga zdravstvenog odgoja u škole.
• 10./11. listopada - Održavanje 6. međunarodne konferencije „Make Europe Great Again” u Dubrovniku.
• 25. listopada - Napad skupine Roma na ugostitelja Aleša Šutara u pomoći sinu u Novom Mestu, s ishodom njegova umorstva. Oštre reakcije slovenske javnosti i političara, ostavka Boštjana Poklukara na mjestu ministra unutarnjih poslova i Andreje Katič na mjestu ministrice pravosuđa.
• 27. listopada - Početak djelovanja Grokipedije.
• 28. listopada - Održavanje prosvjeda u Novom Mestu zbog umorstva Aleša Šutara.
• 1. studenoga - Napad hladnim oružjem u vlaku u grofoviji Cambridgeshire, s ishodom 11 ranjenih osoba.
• 3. studenoga - Prekid održavanja Dana srpske kulture u prostorijama gradskoga kotara Blatine-Škrape u Splitu nakon upada veće skupine osoba. Uhićenje 9 osoba, oštre reakcije dijela hrvatske javnosti i političara.
• 5. studenoga - Napad vozilom na skupinu pješaka i biciklista u Dolus-d'Oléronu, s ishodom 5 ranjenih osoba.
• 7. studenoga - Prosvjed skupine navijača ispred Srpskoga kulturnog centra u Zagrebu zbog izložbe posvećene Dejanu Medakoviću, članu radne skupine za izradbu Memoranduma SANU-a.
• 8. studenoga - Održavanje prosvjeda u Splitu u znak potpore osobama uhićenih zbog prekida održavanja Dana srpske kulture u Splitu.
• 15. studenoga - Prosvjed članova Autohtone - Hrvatske stranke prava ispred sjedišta Srpskoga narodnog vijeća u Zagrebu zbog izložbe posvećene Dejanu Medakoviću.
• 17./18. studenoga - Razorni požar u Vjesnikovu neboderu u Zagrebu.
• 28. studenoga - Napad islamističkoga imigranta hladnim oružjem na časnu sestru Mariju Tatjanu Zrno u zagrebačkom naselju Malešnica, s ishodom njezina lakšeg ranjavanja.
• 30. studenoga - Održavanje krajnje ljevičarskoga prosvjeda „Ujedinjeni protiv fašizma” u Puli, Rijeci, Zadru i Zagrebu.
• 11. prosinca - Ostavka vlade predsjednika vlade Rosena Željazkova nakon masovnih prosvjeda diljem Bugarske protiv povećanja poreza i korupcije.
• 14. prosinca - Održavanje predsjedničkih izbora u Čileu: pobjeda Joséa Antonija Kasta.
• 14. prosinca - Oružani napad na sudionike proslave početka Hanuke na sydneyskoj plaži Bondi, s ishodom 16 umorenih (uključujući i jednoga napadača) i 43 ranjene osobe.

Smrti

• 3. siječnja - Stipica Kalogjera, hrvatski skladatelj (* 1934.)
• 7. siječnja - Jean-Marie Le Pen, francuski političar i pravnik (* 1928.)
• 7. siječnja - Veselko Koroman, hrvatski književnik i povjesnik književnosti (* 1934.)
• 18. siječnja - Mirko Valentić, hrvatski povjesnik i sveučilišni profesor (* 1932.)
• 22. siječnja - Boris Ćiro Gašparac, hrvatski pjevač i glazbenik (* 1945.)
• 29. siječnja - Richard Williamson, engleski tradicionalistički katolički biskup (* 1940.)
• 12. veljače - Lukrecija Brešković, hrvatska glumica i pjevačica (* 1940.)
• 13. veljače - Petar Gudelj, hrvatski književnik i scenarist (* 1933.)
• 13. veljače - Dubravko Majnarić, hrvatski glazbenik, glazbeni urednik, novinar i voditelj (* 1936.)
• 14. veljače - Davor Aras, hrvatski političar, knjižničar, politički aktivist i politički zatvorenik (* 1933.)
• 18. veljače - Marija Barbarić-Fanuko, hrvatska pjesnikinja (* 1936.)
• 21. veljače - Sara Hribar, hrvatska redateljica i scenaristica (* 1986.)
• 24. veljače - Vladis Vujnović, hrvatski fizičar i astronom (* 1933.)
• 25. veljače - Milko Šparemblek, slovensko-hrvatski kazališni djelatnik, baletan, koreograf i redatelj (* 1928.)
• 1. ožujka - Vladimir Krpan, hrvatski pijanist, glazbeni pedagog i sveučilišni profesor (* 1938.)
• 8. ožujka - Radovan Dobronić, hrvatski pravnik, sudac i predsjednik Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (* 1960.)
• 10. ožujka - Carl Lundström, švedski poduzetnik i politički aktivist (* 1960.)
• 15. ožujka - Miljenko Domijan, hrvatski povjesnik umjetnosti, konzervator i fotograf (* 1946.)
• 30. ožujka - Marinko Colnago, hrvatski glazbenik (* 1942.)
• 31. ožujka - Matias Zečević, hrvatski književnik i novinar (* 1995.)
• 1. travnja - Alfi Kabiljo, hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer i producent (* 1935.)
• 21. travnja - Franjo, papa (* 1936.)
• 1. svibnja - Ivan Rukljić, hrvatski vojni zapovjednik i pukovnik (* 1936.)
• 4. svibnja - Željko Vukmirica, hrvatski glumac (* 1953.)
• 12. svibnja - Mate Laušić, hrvatski kriminalist, vojni redarstvenik, vojni zapovjednik i general pukovnik (* 1949.)
• 21. svibnja - Mladen Horvat, hrvatski glumac, komičar, scenarist i glazbenik (* 1961.)
• 30. svibnja - Stjepan Andrašić, hrvatski novinar i nakladnik (* 1941.)
• 2. lipnja - Ivan Stančić, hrvatski glazbenik, glazbeni producent i akademski slikar (* 1952.)
• 4. lipnja - Neven Šimac, hrvatski pravnik i prevoditelj (* 1943.)
• 7. lipnja - Milka Podrug-Kokotović, hrvatska glumica (* 1930.)
• 8. lipnja - Matija Dedić, hrvatski pijanist i skladatelj (* 1973.)
• 17. srpnja - Ante Selak, hrvatski jezikoslovac, pedagog, nastavnik i izdavač (* 1949.)
• 17. srpnja - Udo Voigt, njemački političar i politolog (* 1952.)
• 27. srpnja - Milan Ivkošić, hrvatski novinar (* 1947.)
• 27. srpnja - Horst Mahler, njemački odvjetnik, politički aktivist i politički zatvorenik (* 1936.)
• 8. kolovoza - Estanislao Esteban Karlic, hrvatsko-argentinski katolički svećenik i kardinal (* 1926.)
• 10. kolovoza - Nina Erak-Svrtan, hrvatska glumica (* 1956.)
• 11. kolovoza - Gabi Novak, hrvatska pjevačica (* 1936.)
• 13. kolovoza - Jakša Barbić, hrvatski pravnik, akademik i sveučilišni profesor (* 1936.)
• 17. kolovoza - Jasna Malec Utrobičić, hrvatska glumica (* 1944.)
• 1. rujna - Alejandro Goić Karmelić, hrvatsko-čileanski katolički svećenik i biskup (* 1940.)
• 10. rujna - Charlie Kirk, američki politički aktivist i publicist (* 1993.)
• 12. rujna - Robert Valdec, hrvatski istraživački novinar i televizijski voditelj (* 1963.)
• 16. rujna - Ante Zorislav Roso, hrvatski vojni zapovjednik i general zbora (* 1952.)
• 16. rujna - Milivoj Solar, hrvatski teoretičar i povjesnik književnosti, akademik i sveučilišni profesor (* 1936.)
• 16. rujna - Zlatko Miliša, hrvatski pedagog, sociolog, publicist i sveučilišni profesor (* 1958.)
• 7. listopada - Drago Rubala, hrvatski liječnik, radijski i televizijski voditelj (* 1948.)
• 7. listopada - Halid Bešlić, bosansko-hercegovački pjevač (* 1953.)
• 11. listopada - Zora Heide, hrvatska književnica, esperantistica i laboratorijska tehničarka (* 1924.)
• 3. studenoga - Dick Cheney, američki političar, poduzetnik i 46. potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država (* 1941.)
• 6. studenoga - James Dewey Watson, američki molekularni biolog, genetičar i zoolog (* 1928.)
• 20. studenoga - Branko Ivanda, hrvatski filmski redatelj i scenarist (* 1941.)
• 20. studenoga - Vlatko Majić, hrvatski književnik i prosvjetni djelatnik (* 1956.)
• 24. prosinca - Stjepan Šulek, hrvatski književnik, novinar, publicist, politički aktivist i diplomat (* 1933.)
• 28. prosinca - Brigitte Bardot, francuska glumica, pjevačica i aktivistica za zaštitu životinja (* 1934.)
• 30. prosinca - Mate Meštrović, hrvatski povjesnik, novinar, političar i diplomat (* 1930.)