2023.

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
21. stoljeće
20. stoljeće │ 22. stoljeće
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
2021. 2022. 2023. 2024. 2025.
2026. 2027. 2028. 2029. 2030.
2031. 2032. 2033. 2034. 2035.
2036. 2037. 2038. 2039. 2040.
2041. 2042. 2043. 2044. 2045.
2046. 2047. 2048. 2049. 2050.
...
Kalendar.png Kalendar

2023. (MMXXIII.) bila je četvrta godina trećega desetljeća 21. stoljeća.

Događaji

  • 1. siječnja - Pridruživanje Republike Hrvatske eurozoni uvedbom eura kao njezine službene novčane jedinice umjesto hrvatske kune.
  • 1. siječnja - Pridruživanje Republike Hrvatske Schengenskom prostoru.
  • 28. siječnja - Održavanje predsjedničkih izbora u Češkoj: pobjeda Petra Pavela.
  • 31. siječnja - Imenovanje Ivana Štironje za porečko-pulskoga biskupa.
  • 6. veljače - Razorni potresi u Turskoj i Siriji, s ishodom štete velikih razmjera i više od 50.000 poginulih osoba.
  • 7. veljače - Osnutak ogranka Matice hrvatske u Banjoj Luci.
  • 15. travnja - Imenovanje Dražena Kutleše za nadbiskupa metropolita Zagrebačke nadbiskupije i metropolije.
  • 15. travnja - Gašenje zadnjih preostalih nuklearnih elektrana u Njemačkoj.
  • 5. svibnja - Odluka Svjetske zdravstvene organizacije o prestanku izvanrednoga stanja zbog epidemije bolesti COVID-19.
  • 6. svibnja - Krunidba Karla III. za kralja i Camille za kraljicu Ujedinjenoga Kraljevstva.
  • 6. lipnja - Rat u Ukrajini: Razaranje brane hidroelektrane Kahovka i razorna poplava na širem području nizvodno od brane.
  • 23. lipnja - Rat u Ukrajini: Pobuna skupine Wagner protiv ruskoga vojnoga vrha, zauzimanje vojnih zgrada u Rostovu na Donu i napredovanje snaga prema Moskvi dan kasnije.
  • 24. lipnja - Rat u Ukrajini: Prekid pobune skupine Wagner dogovorenim odustankom od pohoda na Moskvu.
  • 27. lipnja - Početak rasnih nereda u Francuskoj i njezinim prekomorskim područjima.
  • 19. srpnja - Razorno olujno nevrijeme u kontinentalnoj Hrvatskoj, s ishodom velike materijalne štete i 4 poginule osobe.
  • 23. kolovoza - Pogibelj trojice članova vodstva ruske paravojne skupine Wagner i ostalih sedmero osoba u zrakoplovnoj nesreći kod Kuženkina u Tverskoj oblasti.
  • 8. rujna - Imenovanje Zdenka Križića za nadbiskupa metropolita Splitsko-makarske nadbiskupije i metropolije.
  • 19. rujna - Jednodnevna azerbajdžanska vojna ofenziva na Gorski Karabah, s ishodom azerbajdžanske pobjede i prekida sukoba dogovorenim primirjem.
  • 24. rujna - Početak masovnoga egzodusa Armenaca iz Gorskoga Karabaha, završenoga početkom listopada.
  • 28. rujna - Odluka karabaških vlasti o samoraspuštanju državnih tijela i ukinuću Republike Artsakh s 1. siječnjem 2024.
  • 7. listopada - Početak većih kopneno-zračnih napada i prodor Hamasovih snaga na izraelsko ozemlje iz Pojasa Gaze, te početak izraelskih protunapada i proglašenje rata.
  • 29. listopada - Prosvjed svinjogojaca u Retkovcima i Vinkovcima protiv eutanazije zdravih svinja, zabrane kolinja i načina provedbe mjera suzbijanja afričke svinjske kuge.
  • 29. listopada - Početak masovnih prosvjeda u Španjolskoj protiv ljevičarske vlade predvođene predsjednikom vlade Pedrom Sánchezom i amnestije katalonskih separatista uključenih u Španjolskoj ustavnoj krizi 2017. godine.
  • 18. studenoga - Održavanje Kolone sjećanja u Vukovaru s dosad najvećim odazivom sudionika (oko 150.000 ljudi).
  • 19. studenoga - Održavanje predsjedničkih izbora u Argentini: pobjeda Javiera Mileia.
  • 22. studenoga - Održavanje parlamentarnih izbora u Nizozemskoj: pobjeda Stranke za slobodu Geerta Wildersa.
  • 22. studenoga - Nastavak prosvjeda svinjogojaca blokadom državnih cesta i prilazima graničnim prijelazima u Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
  • 12. prosinca - Smjena ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i njegova savjetnika Jurice Lovrinčevića zbog afere „Mreža”.
  • 13. prosinca - Prisega Donalda Tuska za 18. predsjednika vlade Republike Poljske.

Smrti