21. stoljeće

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
21. stoljeće
20. stoljeće │ 22. stoljeće
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
2021. 2022. 2023. 2024. 2025.
2026. 2027. 2028. 2029. 2030.
2031. 2032. 2033. 2034. 2035.
2036. 2037. 2038. 2039. 2040.
2041. 2042. 2043. 2044. 2045.
2046. 2047. 2048. 2049. 2050.
...
Kalendar.png Kalendar

21. stoljeće je sadašnje doba od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2100. godine, i prvo je stoljeće trećeg tisućljeća.

Pregled

Stoljeće karakterizira napredak digitalizacije na svjetskoj razini što je započelo već 1970-ih s tzv. Trećom industrijskom revolucijom. Međutim, digitalizacija je početkom stoljeća doživjela golemu promjenu s ishodom novih uređaja za pohranu podataka (flash pohrana) i većim intenzitetom proširivanja mobilne telefonije (započete 1980-ih) između ostaloga. Također, u polju tehnologije ističe se i promjena zemaljske televizije iz analognoga u digitalni prijam od 2005. godine.

U ovom stoljeću pojavljuje se teorija o klimatskim promjenama, po kojoj raste prosječna toplina Zemlje zbog industrijskih djelatnosti i emisije stakleničkih plinova.

U polju populacijske politike, značajno je intenzivirana globalizacija, započeta u zadnjim desetljećima 20. stoljeća.

U međunarodnoj politici i gospodarstvu, početak stoljeća obilježili su napadi 11. rujna 2001. i početak „rata protiv terorizma” započetoga od Sjedinjenih Američkih Država, kao i dugogodišnja svjetska gospodarska kriza započeta 2008. godine. Drugi značajni događaj je niz prosvjeda, ratova i prevrata što se zbio u različitim dijelovima Arapskog svijeta.

Od inih značajnih zbivanja ističu se: rat u Ukrajini, rat u Siriji, priljev imigranata u Europu, intenzivna multikulturalizacija Europe, porast islamističkih i rasno motiviranih zločina u Europi, itd.

Retorika

Zbog ranijih idealiziranih predodžbi budućnosti, pojam 21. stoljeća postao je sinonim za naprednost, mirnodobstvo i suvremenost, i kao takav suprotnost nazadnjaštvu, ratovima i zastarjelosti. Pojam je također rabljen od „progresivista” kao retorička figura kojom se određene, svjetonazorski nepoželjne procese, zbivanja i ideje nastoji stigmatizirati ili marginalizirati, tretirajući ih „nazadnima” ili kao „stvar prošlosti”.