21. stoljeće
21. stoljeće | ||||
❮ 20. stoljeće │ 22. stoljeće ❯ | ||||
2001. | 2002. | 2003. | 2004. | 2005. |
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. |
2011. | 2012. | 2013. | 2014. | 2015. |
2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. |
2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. |
2026. | 2027. | 2028. | 2029. | 2030. |
2031. | 2032. | 2033. | 2034. | 2035. |
2036. | 2037. | 2038. | 2039. | 2040. |
2041. | 2042. | 2043. | 2044. | 2045. |
2046. | 2047. | 2048. | 2049. | 2050. |
... | ||||
Kalendar |
21. stoljeće sadašnje je doba od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2100. godine, i prvo je stoljeće trećega tisućljeća.
Pregled
Stoljeće karakterizira napredak digitalizacije na svjetskoj razini započete još 1970-ih s tzv. Trećom industrijskom revolucijom. Međutim, digitalizacija je početkom stoljeća doživjela golemu promjenu, između ostaloga, s ishodom novih uređaja za pohranu podataka (flash pohrana) i većim intenzitetom proširivanja mobilne telefonije (započete 1980-ih). Također se u polju tehnologije ističe i promjena zemaljske televizije iz analognoga u digitalni prijam od 2005. godine.
U ovom stoljeću pojavljuje se teorija o klimatskim promjenama, po kojoj raste prosječna toplina Zemlje zbog industrijskih djelatnosti i emisije stakleničkih plinova.
U polju populacijske politike, značajno je intenzivirana globalizacija, započeta u zadnjim desetljećima 20. stoljeća.
U međunarodnoj politici i gospodarstvu, početak stoljeća obilježili su napadi 11. rujna 2001. i početak „rata protiv terorizma” započetoga od Sjedinjenih Američkih Država, kao i dugogodišnja svjetska gospodarska kriza započeta 2008. godine.
Drugo desetljeće obilježili su niz prosvjeda, ratova i prevrata što se zbio u različitim dijelovima Arapskoga svijeta, a jedna od posljedica toga su rat u Libiji i višegodišnji rat u Siriji, pojačanje masovnoga priljeva imigranata i multikulturalizacije Europe, porast islamističkih i rasno motiviranih zločina u Europi, te rat u istočnoj Ukrajini.
Početak trećega tisućljeća obilježili su epidemija COVID-19, što je prouzročila ozbiljne društvene i gospodarske poremećaje diljem svijeta, te otvoreni vojni napad Ruske Federacije na Ukrajinu, što je pojačao napetosti u međunarodnim odnosima između Ruske Federacije i zapadnih država, uglavnom članica Europske zajednice i Sjevernoatlantskoga saveza.
Retorika
Zbog idealiziranih predodžbi budućnosti, pojam 21. stoljeća postao je sinonim za naprednost, mirnodobstvo i suvremenost, i kao takav suprotnost nazadnjaštvu, ratovima i zastarjelosti. Pojam također rabe „progresivisti” kao retoričku figuru kojom se određene, svjetonazorski nepoželjne procese, zbivanja i ideje nastoji stigmatizirati ili marginalizirati, tretirajući ih „nazadnima” ili kao „stvar prošlosti”.