2017.
21. stoljeće | ||||
❮ 20. stoljeće │ 22. stoljeće ❯ | ||||
2001. | 2002. | 2003. | 2004. | 2005. |
2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. |
2011. | 2012. | 2013. | 2014. | 2015. |
2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. |
2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. |
2026. | 2027. | 2028. | 2029. | 2030. |
2031. | 2032. | 2033. | 2034. | 2035. |
2036. | 2037. | 2038. | 2039. | 2040. |
2041. | 2042. | 2043. | 2044. | 2045. |
2046. | 2047. | 2048. | 2049. | 2050. |
... | ||||
Kalendar |
2017. (rimski brojevi: MMXVII) je bila osma godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Događaji
- 1. siječnja - Oružani napad na noćni klub u Istanbulu tijekom proslave Nove godine, s ishodom 39 umorenih i 70 ranjenih osoba.
- 1. siječnja - Iz Sjedinjenih Američkih Država je protjerano 35 ruskih diplomata nakon optužbi Baracka Obame za navodnu umiješanost ruskih tajnih službi u sam tijek i ishod Američkih predsjedničkih izbora 2016.
- 2. siječnja - Prosvjed imigranata ispred Prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu zbog napada na petoricu imigranata 31. prosinca 2016. godine.
- 20. siječnja - Donald Trump je prisegnuo za 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
- 1. veljače - Početak velikih prosvjeda u Rumunjskoj zbog vladinog smanjivanja kazne za korupciju.
- 2. veljače - Početak rasnih nereda u Parizu i njegovim predgrađima zbog navodnog silovanja palicom mladog crnca od redarstvenika.
- 10. veljače - Afera dnevnice (isplaćeno 307.000 kn za fiktivne putne naloge): uhićenje Tomislava Sauche, predstojnika Ureda bivšeg predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića.
- 11. veljače - Ispred Ministarstva obrane u Zagrebu su održani istodobni prosvjedi podrške (hrvatski ratni veterani) i protivnosti (Radnička fronta) ponovnoj uvedbi obveznog vojnog roka.
- 20. veljače - Rasni neredi u stockholmskom predgrađu Rinkeby.
- 1. ožujka - Politička kriza u Makedoniji: predsjednik Gjorge Ivanov odbija predati mandat predvodniku koalicije socijaldemokrata i albanskih stranaka Zoranu Zaevu, smatrajući kako bi to ugrozilo suverenitet države.
- 2. ožujka - Rat u Siriji: Povratak Palmire pod nadzor sirijske vojske.
- 11. ožujka - Spriječen je dolazak turskog ministra Mevlüta Çavuşoğlua na susret u Rotterdamu od nizozemske vlade, zbog čega je nastala kriza u bilateralnim odnosima Nizozemske i Turske.
- 22. ožujka - Teroristički napad u Londonu.
- 29. ožujka - Ujedinjeno Kraljevstvo je aktiviralo članak 50. Lisabonskog ugovora, čime je službeno započeo postupak izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske zajednice.
- 3. travnja - Bombaški napadi u sanktpetersburškoj podzemnoj željeznici.
- 4. travnja - Rat u Siriji: Napad kemijskim oružjem u Khan Shaykhunu.
- 6. travnja - Hrvatski sabor je usvojio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku („Lex Agrokor”).
- 7. travnja - Rat u Siriji: Kao odgovor na napad kemijskim oružjem u Khan Shaykhunu, američka mornarica je ispalila 59 raketa „Tomahawk” na sirijsku zračnu bazu Shayrat. Ruske vlasti su taj događaj opisale kao agresiju, dodajući kako su američko-ruski odnosi značajno oštećeni.
- 7. travnja - Teroristički napad u Stockholmu.
- 13. travnja - Američko vojno zrakoplovstvo je uništilo podzemnu bazu Islamske Države u afganistanskoj pokrajini Nangarhar uporabom bombe GBU-43/B MOAB snage 11 tona TNT-a.
- 15. travnja - Rat u Siriji: Bombaški napad na evakuacijski civilni konvoj blizu Alepa, preko 100 mrtvih.
- 27. travnja - Upad makedonskih nacionalista u Sabor Republike Makedonije nakon izbora Talata Xhaferia za predsjednika sabora, prilikom čega je ranjeno nekoliko osoba.
- 27. travnja - MOST-ovi ministri Vlaho Orepić, Ante Šprlje i Slaven Dobrović su razriješeni dužnosti.
- 4. svibnja - Nije izglasovana većina za smjenu ministra financija Zdravka Marića, 11. predsjednik Sabora Božo Petrov je podnio ostavku.
- 5. svibnja - Potvrđena ostavka Bože Petrova, 12. predsjednikom Hrvatskog sabora je imenovan Gordan Jandroković.
- 7. svibnja - Pobjeda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj.
- 12. svibnja - Veliki hakerski napad ucjenjivačkim softverom WannaCry, kojim su pogođeni pojedinci i državne ustanove diljem svijeta.
- 14. svibnja - Emmanuel Macron je prisegnuo za 25. predsjednika Francuske Republike.
- 21. svibnja - Održan je prvi krug lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj.
- 22. svibnja - Teroristički napad u Manchester Areni u engleskom Manchesteru.
- 3. lipnja - Teroristički napad u Londonu.
- 3. lipnja - Na arheološkom lokalitetu Šarengrad Klopare kod Iloka je pronađeno 18 avarskih grobova.
- 4. lipnja - Održan je drugi krug lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj.
- 5. lipnja - Crna Gora je postala 29. članica Sjevernoatlantskog saveza.
- 5. lipnja - 7 članica Arapske lige i Maldivi su prekinuli diplomatske odnose s Katarom, optužujući ga za pomoć militantnim skupinama (uključujući Al-Kaidu i Islamsku Državu).
- 7. lipnja - Teroristički napadi na zgradu iranskog sabora i Homeinijev mauzolej u Teheranu, s ishodom 17 umorenih osoba. Odgovornost za napad je preuzela Islamska Država, Iran tereti Saudijsku Arabiju.
- 9. lipnja - Hrvatska narodna stranka je ušla u koaliciju s Hrvatskom demokratskom zajednicom, nakon čega su brojni članovi napustili stranku.
- 29. lipnja - Arbitraža o Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu: Republika Slovenija dobiva tri četvrtine zaljeva i pomorski koridor do međunarodnih voda od 2,5 nautičke milje, kopnena granica ostaje ista. Međutim, Republika Hrvatska ne priznaje arbitražu, iz koje se povukla 2015. godine.
- 7. srpnja - Bukove prašume u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici su uvrštene u UNESCO-v popis svjetske baštine, zajedno s bukovim prašumama u još 11 europskih država.
- 9. srpnja - Obrambeni sustav grada Zadra i utvrda Sv. Nikole su uvršteni u UNESCO-v popis kulturne baštine kao jedni od šest zaštićenih mletačkih utvrda izgrađenih od 15. do 17. stoljeća.
- 12. kolovoza - Održan je prosvjed „Unite the Right” u virginijskom Charlottesvilleu.
- 17. kolovoza - Teroristički napad u Barceloni.
- 18. kolovoza - Teroristički napad u Cambrilsu.
- 18. kolovoza - Napad hladnim oružjem u finskom gradu Turkuu.
- 1. rujna - Preimenovanje zagrebačkog Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske.
- 26. rujna - U splitskom Županijskom sudu, Dragan Vasiljković je nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora za ratne zločine počinjene nad hrvatskim vojnicima i civilima.
- 1. listopada - Oružani napad na posjetitelje glazbenog festivala u Las Vegasu, s ishodom 58 umorenih (+ napadač) i preko 500 ranjenih osoba.
- 29. studenog - Drugostupanjske osuđujuće presude šestorici hrvatskih političara i časnika u Haaškom sudu i samoumorstvo Slobodana Praljka.
Događaji s duljim vremenskim trajanjem
- Priljev imigranata u Europu (od 2015.)
- Rasni neredi u Parizu (2. - 15. veljače / 27. - 28. ožujka 2017.)
- Rat u Siriji (od 2011.)
- Prosvjedi u Rumunjskoj (18. siječnja - 5. ožujka 2017.)
- Veliki požari u Dalmaciji (srpanj 2017.)
- Španjolska ustavna kriza (od 6. rujna 2017.)
- Ukrajinska kriza (od 2013.)
Smrti
- 3. siječnja - Ivo Brešan, hrvatski književnik i scenarist (* 1936.)
- 3. siječnja - Svemir Delić, hrvatski nogometaš (* 1929.)
- 7. siječnja - Darko Gašparović, hrvatski teatrolog, dramaturg i književnik (* 1944.)
- 13. siječnja - Udo Ulfkotte, njemački novinar, pisac, politolog i politički aktivist (* 1960.)
- 14. siječnja - fra Karlo Jurišić, hrvatski franjevački svećenik i crkveni povjesnik (* 1918.)
- 16. siječnja - Mile Šušak, hrvatski politički aktivist u iseljeništvu (* 1941.)
- 17. siječnja - Dubravko Lovrenović, hrvatski povjesnik i političar (* 1956.)
- 19. siječnja - o. Nikola Dugandžić, hrvatski dominikanski svećenik (* 1937.)
- 21. siječnja - fra Serafin Sabol, hrvatski franjevački svećenik i bogoslov (* 1946.)
- 23. siječnja - Joja Ricov, hrvatski književnik i profesor (* 1929.)
- 23. siječnja - Mirko Grgin, hrvatski košarkaš (* 1954.)
- 26. siječnja - Anto Baković, hrvatski katolički svećenik i pro-natalitetni aktivist (* 1931.)
- 26. siječnja - Josip Sičić, hrvatski košarkaš (* 1972.)
- 1. veljače - Dušan Karpatský, češki kroatist, književni povjesnik, prevoditelj i dopisni član HAZU-a (* 1935.)
- 2. veljače - Predrag Matvejević, hrvatski književnik i izlagač (* 1932.)
- 17. veljače - msgr. dr. Tomislav Ivančić, hrvatski katolički svećenik, bogoslov, mudroslov, kanonik i profesor (* 1938.)
- 17. veljače - Marko Veselica, hrvatski političar i ekonomist, sudionik Hrvatskog proljeća (* 1936.)
- 1. ožujka - Vladimir Tadej, hrvatski filmski redatelj (* 1925.)
- 5. ožujka - Ante Perković, hrvatski novinar, izlagač, glazbeni kritičar i glazbenik (* 1973.)
- 7. ožujka - Miro Belamarić, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1935.)
- 19. ožujka - don Ivan Grubišić, hrvatski katolički svećenik i političar (* 1936.)
- 20. ožujka - David Rockefeller, američki financijski oligarh i političar (* 1915.)
- 28. ožujka - Nada Puttar-Gold, hrvatska operna pjevačica i mezzosopranistica (* 1923.)
- 7. travnja - Relja Bašić, hrvatsko-židovski kazališni, filmski i televizijski glumac i redatelj (* 1930.)
- 13. travnja - Tomislav Židak, hrvatski športski novinar (* 1953.)
- 29. travnja - Vlado Kobešćak, hrvatski športski djelatnik (* 1946.)
- 4. svibnja - Vojislav Sekelj, hrvatski književnik, izlagač i kulturni djelatnik (* 1946.)
- 7. svibnja - Naco Oster, hrvatski televizijski novinar, glazbenik, skladatelj i kazališni djelatnik (* 1950.)
- 7. svibnja - Mirko Tomasović, hrvatski književni povjesnik, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog (* 1938.)
- 15. svibnja - Mirko Miočić, hrvatski kvizoman (* 1956.)
- 17. svibnja - Zvonko Špišić, hrvatski šansonijer, skladatelj, stihopisac, aranžer i slikar (* 1937.)
- 19. svibnja - Željko Šućur, hrvatski športski liečnik, član hrvatske olimpijske delegacie (* 1957.)
- 26. svibnja - Zbigniew Brzeziński, poljsko-američki diplomat, politolog i državnik (* 1928.)
- 29. svibnja - Manuel Noriega, panamski predsjednik i vojskovođa (* 1934.)
- 16. lipnja - Helmut Kohl, njemački političar i kancelar (* 1930.)
- 15. srpnja - Vjekoslav Vojo Radoičić, hrvatski umjetnik (* 1930.)
- 21. srpnja - Zvonimir Majdak, hrvatski književnik (* 1938.)
- 21. srpnja - Hrvoje Šarinić, hrvatski političar, 4. predsjednik Vlade Republike Hrvatske (* 1935.)
- 23. srpnja - Vladimir Stipetić, hrvatski ekonomist (* 1928.)
- 3. kolovoza - fra Bonaventura Duda, hrvatski bogoslov, bibličar, franjevac i dopisni član HAZU-a (* 1924.)
- 5. kolovoza - Ernst Zündel, njemački pisac, grafičar, nakladnik i povijesni revizionist (* 1939.)
- 13. rujna - Slavko Goldstein, židovsko-hrvatski pisac, izlagač, povjesnik i političar (* 1928.)
- 14. rujna - Mladen Schwartz, hrvatski nacionalistički filozof, pisac, izlagač i političar (* 1947.)
- 29. studenog - Slobodan Praljak, hrvatski general pukovnik, političar, pisac, poduzetnik i redatelj (* 1945.)
- 5. prosinca - Mihael I., rumunjski kralj (* 1921.)