Austrija

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Austria
Austrija (barjak).png
Nazivlje i obilježja
Geslo nema
Državna himna Land der Berge, Land am Strome
Glavni grad Beč
Najveći grad(ovi) Beč
Površina 83,871 km2
Politika
Oblik vlasti Republika
Pučanstvo
Pučanstvo 8,504,850 (2014.)
Gustoća 101.4/km2
Narodi 81.1% Austrijanci
5.1% Hrvati, Srbi, Slovenci
2.7% Njemci
2.2% Turci
8.9% ostali
Službeni jezik njemački
Povijesni razvitak države
Gospodarstvo
Novčana jedinica Euro (100 centa)
Vrijeme i promet
Pozivni broj +43
Strana vožnje desna

Austria (Austrija, njem. Österreich, kaj. Avstria, čak. Mićatuyeška (Auštrya), antičko-latin. Noricum) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Češkom (duljina granice 362 km), na sjeveroistoku sa Slovačkom (91 km), na sjeverozapadu s Njemačkom (784 km), na zapadu s Lihtenštajnom (35 km) i Švicarskom (164 km), na jugu s Italijom (430 km) i Slovenijom (330 km), a na istoku s Madjarskom (366 km).

Ime Austria

Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine. Taj izraz se odnosio na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I., smješten na teritoriju koji je odprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se takodjer spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke. Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, jer da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba.[1] Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.

Zemljopisna obilježja

Austria je pretežno planinska zemlja: obuhvaća Istočne Alpe (63% površine zemlje), alpsko predgorje (11%), ravnjak Češkoga masiva (10%) i bregovit kraj s nizom kotlina i zavala na istočnom rubu Alpa (16%). Austrija ima prijelaznu umjereno kontinentalnu klimu: alpski predjeli imaju planinsku klimu. U zapadnom i sjevernom dijelu zemlje klima je pod utjecajem vlažnih zračnih masa s Atlantika, a u istočnom pod utjecajem susjedne Panonske nizine. Srednja je siečanjska temperatura u nizinama od –6 °C do –0,7 °C, u Alpama od –13 °C do –8 °C, a srpanjska 18,1 °C do 20,3 °C u nizinama i 1 °C do 2 °C u Alpama (iznad 3000 m).

Rijeke uglavnom pripadaju porječju Dunava (njemački Donau), koji kroz Austriju protječe u duljini od 350 km. U Bodensko jezero, odnosno u Rajnu, utječu manje rijeke na zapadu (Vorarlberg), a na krajnjem sjeveru tokovi otječu u Vltavu, odnosno Labu. Desni su pritoci Dunava Inn, Traun, Enns, Ybbs, Traisen, Leitha, Rába (Raab) i Drava s Murom, a lijevi (uglavnom kraći) Grosse Mühl, Aist, Krems, Kamp i Morava (njemački March) s Thayom. Većina austrijskih rijeka ima najviši vodostaj u kasno proljeće i ljeti zbog otapanja snijega i leda (nivalni režim) u planinama. Jezera, pretežno glacijalna, najbrojnija su u Salzkammergutu (oko 40: Attersee, Traunsee, Mondsee i dr.) i Koruškoj (Wörthersee, Ossiacher See, Millstätter See i oko 200 manjih jezera). Austriji pripada i dio Nežiderskog jezera (Neusiedler See) na zapadu i Bodenskog jezera na istoku.[2]

Poviest

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća. Do osnivanja Njemačkog carstva 1871.godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu Svetog Rimskog Carstva. U stoljećima kada se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji Habsburg, Austrija kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo, predstavljala je uvijek oslonac carske kuće. Nakon što je Napoleon I. prisilio Franju II. 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila Sveto Rimsko Carstvo, zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od 1867. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", Austro-Ugarskoj. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss"). Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, ter je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.

Pučanstvo

U Austriji živi 8,504,850 (popis 2014), odnosno 101,4 st./km2. Najgušće je naseljena Bečka zavala (4175 st./km2), gdje u samom Beču živi 20% ukupnoga stanovništva, a najrjedje je naseljen Tirol s 57 st./km2. Prirodni je priraštaj nizak, samo 0,2%; natalitet je 9,3% (2011), mortalitet 9,1%, a smrtnost dojenčadi 3,6%. Populacija je Austrije prema demografskim kriterijima stara: u dobi je do 14 godina života 14,6%, od 15 do 64 godine 67,6%, a u dobi od 65 i više godina 17,8 % stanovništva (2011). Službeni jezik je njemački, koji se takodjer govori u Njemačkoj. Ipak, standardni njemački jezik u Austriji razlikuje se od varijante koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer koristi se nekoliko slavenskih riječi (n.pr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole). Jedan dio državljana Austrije pripada manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. A Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici.

Gospodarstvo

Austria je jedna od 12 najbogatijih država svijeta što se tiče BDP-a po stanovniku. Ima vrlo dobro razvijenu ekonomiju i visoke životne standarde. U poljoprivredi glavne kulture su: ječam, pšenica, kukuruz, šećerna repa, krumpir i krmno bilje. U stočarstvu je najznačajnije govedarstvo, a na planinskim pašnjacima ovčarstvo. Osim govedarstva i ovčarstva, značajno je i svinjogojstvo i peradarstvo. Razvijeno je i voćarstvo i vinogradarstvo. Austrija takodjer ima i rudno bogatstvo prije svega željeznu rudu, magnezit, grafit i kamenu sol. 2/3 električne energije dobivaju iz brojnih hidro elektrana (HE). Termoelektrane su u većim gradovima i njihovoj okolici osobito oko Beča. Većinu električne energije dobivaju iz zemnog plina i ulja za loženje. Svake godine Austriju posjeti oko 18. milijuna turističkih posjeta, više od polovice iz Njemačke. Zimi je to skijaški turizam, a ljeti alpska jezera, seoski turizam i planiranje. Značajna turistička središta su stari poviestni gradovi Beč i Salzburg.

Izvori

  1. http://wwwg.uni-klu.ac.at/spw/oenf/name2.htm Naziv Austria
  2. http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4687 Prirodna obilježja Austrie, pristupljeno 30. kolovoza 2014.