Ban Držislav I.
| Držislav I. | |
|---|---|
| Hrvatski ban | |
| Vladavina | 840. - 848. |
| Nasljednik | Trpimir I. |
Ban Držislav I. (latin. Diudituslaus) je bio raniji istoimeni naš vladar stoljeće prije Stjepana Držislava (II.). Držislav I. je oko 840. do 848. bio dalmatinski ban južne Primorske Hrvatske i admiral Hrvatske flote na Jadranu, kojom je vjerojatno upravljao već i ranije u doba bana Mislava. Držislav je bio bizantski saveznik za vrijeme cara Mihajla III., a donekle je poznat iz mletačkih i bizantskih izvora. Njegovo točno podrijetlo i srodnički odnosi su dosad većinom nepoznati, a vjerojatno je bio neretvanskog iskona. Držislav I. je naslijedio ranijega poznatog bana Mislava (835. - 840.) s kojim je možda bio u nekakvom srodstvu. Nakon smrti je njega naslijedio idući dalmatinski ban Trpimir I. (848. - 863.) kao rodonačelnik kasnije starohrvatske dinastije Trpimirovića, ali s ovim Držislav I. najvjerojatnije nije bio u rodu. Dok su raniji i kasniji dalmatinski banovi više ratovali na kopnu i proširili južnohrvatsku državu spram zaledja, Držislav I. je najuspješnije djelovao na moru i povećao hrvatsku pomorsku kontrolu na velikom dijelu Jadrana do Otranta, slično kao i njegov kasniji sljednik Domagoj (863. - 876.) s kojim je možda u nekom rodu.
Rat s Mlecima i Arapima
Sredinom 9. st. u doba Držislava diljem Jadrana bjesni dotada najžešći trostrani rat izmedju Hrvata i Mlečana i Arapa (svi protiv svih), kakvoga nije bilo još stoljećima kasnije. U to doba postižu vrhunac žestoki pomorski bojevi s Venecijom koja tada nastoji zauzeti našu obalu i otoke, a čije je brodove jaka Držislavova flota odbila i višeput žestoko porazila u srednjoj Dalmaciji. Takodjer pod njegovim vodstvom, tada moćna hrvatska mornarica u savezu s Bizantom sredinom 9. stoljeća, nastavlja na Jadranu još i uzastopne pomorske bitke s arapskom flotom (Saraceni) pod vodstvom kalifa Sahiba Sabaha, čiji islamsko-kršćanski rat na Mediteranu baš u doba Držislava I. dostiže vrhunac, pa arapski gusari napadaju dalmatinske gradove i jadranske otoke gdje su uništili i mletačku flotu što je olakšalo položaj Hrvatske. Tada pomorski Saraceni na Jadranu privremeno čak osvajaju naše otoke Susak i Srakane (Saracenae arapskog iskona), kao i Apuliju u istočnoj Italiji pa se utvrdjuju u lučkom gradu Bari kao središtu kratkotrajnog Barskog emirata: Ove će konačno uništiti i protjerati iz Jadrana tek kasnija pomorska blokada hrvatske flote pod energičnim banom Domagojem, pa je zato stekao poznati nadimak "pessimus dux Chroatorum".
- PREUSMJERI Predložak:Hrvatski narodni vladari
