Banja Luka
Banja Luka (raniji hrvatski naziv: Vrbas ili Vrbaski Grad, klasični lat. Adladies, novosmišljena tzv. "Banialuca") je sjeverozapadnobosanski grad u Dolnjim krajima (Bosanske krajine), smješten na rieki Vrbas.
Danas je de facto upravno sjedište ter političko, gospodarsko, sveučilištno i uljudbeno središte bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srbske, ter je tradicionalno glavno središte Dolnjih kraja.
Zemljopisne značajke
Banja Luka je podignuta s obje strane rieke Vrbas, na mjestu gdje ova rieka iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rieke i ulazi u nizinu kroz koju pravi svoj put do ušća u Savu. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i Vrbanju. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163 m, okružen terciarnim brežuljcima. Okolica Banje Luke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rieke ribom, što je doprineslo razvitku lova i ribolova.
Kratka poviest
Istraživanjima je utvrdjeno da su stanovnici banjolučkoga kraja u najdavnija vremena bili Tračani i Iliri, a da su im prethodili Hatidi. Rimska osvajanja zatekla su ovdje Ilire, podieljene na plemena i plemenske grupe. Mnogi tragovi vladavine Rimljana, a ona je trajala oko 800 godina, nadjeni su u Banja Luci i njenoj okolini putovi, ostaci naselja (Adladies), novac, zgrade, grobnice... Pronalazak žrtvenika posvećenog bogu Jupiteru 1895. godine i odkopavanje nadgrobnog spomenika na kojem su se jasno vidjela slova D.M. spadaju u važna arheološka odkrića. Početkom 15. st. pripada bosanskom plemiću i hrvatskom banu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću. U to vrieme se javlja i novi naziv - Banja Luka, koji je ostao do danas. Padom Bosne pod Turke 1463. g., Banja Luka je ostala dielom Hrvatske, kao dio vojne formacie Jajačka banovina oblikovane radi otpora turskom osvajanju.
Godine 1528. g., Turci osvajaju čitavu Jajačku banovinu, time i Banja Luku. Pred kraj turske i početkom austrougarske okupacije, Banja Luka biva željeznicom povezana s ostatkom Europe. Austrougarska vlast podiže široki stambeni pojas. Novi dio grada završava dvima željezničkim kolodvorima, tvorničkim dimnjacima, bolničkim i školskim zgradama, javnim gradjevinama. Razvoj grada zaustavio je Drugi svjetski rat i njemačko bombardiranje 9. travnja 1941. s velikim razaranjima, a potom i savezničko bombardiranje 1944. Za vrieme, kao i prie Drugog svjetskog rata, Banja Luka je bila predvidjena kao glavni grad Nezavisne Države Hrvatske. Najteži udarac u poslieratnom razdoblju (SFRJ) gradu je zadao katastrofalni potres iz 1969. godine. Za vrieme rata u BiH u Banja Luci nije bilo izravnih razaranja, ali je došlo do značajnih promjena u nacionalnoj strukturi pučanstva. Iz grada je izbjegao veliki broj Hrvata sa svojih stoljetnih ognjišća.
Pučanstvo
Prvi popis stanovništva u Banja Luci provele su Austro-ugarske vlasti 1879. godine. Naselje Banja Luka tada je imalo 9.650 stanovnika, a kotar (veća upravna jedinica, slično županiji) 86.209 stanovnika. Svakim slijedećim popisom stanovnika utvrdjen je sve veći broj pa je grad sve više rastao. Jedini, ali neznatan pad s obzirom na predhodni popis, bilježi se 1948. godine, a glavni razlog je Drugi svjetski rat. Tim popisom u Banja Luci zabilježeno je 31.223 stanovnika. Najveći rast broja stanovnika grad doživljava u godinama poslije potresa 1969. godine. Nakon spomenutog dogodjaja izgradjen je velik broj naselja, što je ubrzalo doselidbe novog stanovništva iz okolnih krajeva. Tako prema popisu iz 1971. godine Grad Banja Luka ima 90.831 stanovnika, a banjolučka općina 158.736 stanovnika.
Abstract
Banja Luka is traditionally has been the center of the Bosanska Krajina region, located in the north-western part of the country. It is home of the University of Banja Luka, as well as numerous state and entity institutions of Bosnia and Herzegovina. The city lies on the Vrbas river and is well known in the countries of the Former Yugoslavia for being full of tree-lined avenues, boulevards, gardens, and parks. According to the 2013 census the Settlement of Banja Luka has 150,997 inhabitants, while the City of Banja Luka, which represents Banja Luka´s wider area (municipality), has 199,191 inhabitants.
