Bili cvitak

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
„Bili cvitak”
(Jura Stublić i Film)
Opći podatci
Nosač zvuka Hrana za golubove
Objava 1992.
Snimanje Proljeće 1992.
Vrsta glazbe Pop rock
Jezik Hrvatski
Trajanje 4:00
Nakladnik Croatia Records
Tekstopisac Jura Stublić
Producent(i) Nikša Bratoš

„Bili cvitak” domoljubna je, proturatna i ljubavna pjesma hrvatskoga glazbenog sastava Jura Stublić i Film s nosača zvuka Hrana za golubove iz 1992. godine.

Pregled

Pjesma govori o mladom hrabrom vojniku u odlasku na bojište što tješi svoju djevojku poručujući joj, u slučaju ako pogine, neka gleda prema pobjedi i slobodi, i neka njemu u spomen položi bijeli cvijet u Kijevu i Kruševu. Pjesma navodi sela Kijevo i Kruševo kao simbole svih manjih naselja gdje je Hrvatska bila branjena, s obzirom na to kako su u njima hrvatske snage pružale snažan otpor neprijateljskim snagama, sve dok ih nisu zauzele i razorile jugoslavensko-srpske snage.

Pjesma je jedna od uspješnica glazbenoga sastava Jura Stublić i Film, i uz pjesmu „E, moj druže beogradski” uspješnica na temu Domovinskoga rata. Također, jedna je od najpopularnijih hrvatskih domoljubnih proturatnih pjesama što je tijekom Domovinskoga rata bila izvođena kao podizač ćudoređa hrvatskim vojnicima na bojištu i hrvatskom pučanstvu, i što je danas izvođena za vrijeme nekih športskih zbivanja i društvenih skupova državotvorne naravi.

Glazbeni video

Za pjesmu je snimljen glazbeni video, čija se radnja zbiva u Zadru i zadarskom zaleđu u svibnju 1992. godine, u vrijeme pothvata „Jaguar” i dolaska mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u zadarsko zaleđe. Uloge u glazbenom videu tumačili su zadarski glumci (po nekim navodima pripadnici 112. brigade HV-a), od kojih su istaknuti Daniel Pera (kao mladić, glavna uloga)[1], Valter Šarović[2], i Jura Stublić (kao katolički svećenik).[3][4] Hrvatska radiotelevizija dodijelila je nagradu Juri Stubliću za najbolji glazbeni video 1992. godine u glazbenoj emisiji Hit depo.

Radnja prati djevojku što ispraća svoga momka vojnika, pripadnika zadarske 112. brigade HV-a na putu za bojište, i što se nalazi u kući u stanju čežnje, iščekujući njegov povratak. Vojnik i njegovi suborci dolaze na bojište u Dračevac Zadarski, gdje se najprije odmaraju i pripravljaju za borbu u vojnom bunkeru, od kuda odlaze u borbu. Vojnik sjedi pokraj stabla i promatra sliku svoje djevojke, dok se istodobno nalazi na ciljniku neprijateljskoga snajpera što ga je zatim usmrtio. Tugujuća djevojka s bijelim cvijećem u naručju kleči pokraj križa s imenom Svete Denone (poginuloga pripadnika Specijalne jedinice PU Zadarske „Poskoci” i sudionika pothvata „Jaguar”[5]), nakon čega doma pred zrcalom drži pištolj, u očitoj želji za osvetom poginuloga mladića, ali ga je spustila i odbacila kada je ugledala odraz slike Gospe s Djetetom Isusom. Zatim kontaktira mjesnoga svećenika s kojim se sastaje ispred crkve sv. Donata i s kojim dolazi u ured (izmišljenih) Hrvatskih mirovnih snaga gdje se prijavljuje u promatračku jedinicu. Vozeći se u džipu u stojećem položaju i prolazeći nadzorne točke, djevojka pokazivanjem znaka pobjede redom pozdravlja hrvatske vojne redarstvenike, pripadnika UNPROFOR-a, te vojnika JNA i vojnika SVK-a što su se nakon prolaska džipa naljutili na sami sebe kada su shvatili kako su djevojku pozdravili istom gestom. Glazbeni video završava ponovnim prikazom mladića i dolaskom djevojke do mjesta gdje se nalazio srušeni Maslenički most.

Riječi pjesme

Ptico moja mladih krila, visoko mi letiš ti,
Mene zove domovina, slobodna ćeš ostati.
Ne bojim se ja umrijeti, za slobodu i za dom,
Već se bojim kada odem, da ti krila ne slome.
Ptico moja, kad rat prođe, raspast će se okovi,
Tad poleti čistim zrakom, iznad zemlje slobodne.
Spusti jedan bili cvitak, tamo iznad Kijeva,
I spusti jedan bili cvitak, tamo iznad Kruševa.
Bili cvitak je na spomen, jednoj vječnoj ljubavi,
Za svoj narod i za tebe, morao sam umrijeti.
Ptico moja mladih krila, visoko mi letiš ti,
Mene uze domovina, slobodna ćeš ostati.

Literatura

  • Catherine Baker: Sounds of the Borderland: Popular Music, War and Nationalism in Croatia Since 1991, Ashgate Publishing, Farnham 2010., ISBN 978-1-409403-37-1