Komunizam

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Boljševizam)
Skoči na: orijentacija, traži
Vaga.jpg
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva uravnoteženost!
Enciklopedijski članak mora biti napisan u objektivnom stilu pisanja.

Predložak:Komunizam okvir Komunizam (takodjer se spominje kao boljševizam) je politički sustav i pokret, formuliran većim dielom od židovskih ideologa Karla Marxa, Vladimira Lenjina i Lava Trockog. Započeo je krajem 19. stoljeća i nastavlja se do dana današnjega. Srž naravi pokreta, uz cionizam, oblikuje dio skupne evolucijske strategie kako bi se postigla židovska hegemonia nad svojim najbližim nežidovskim suparnicima. Fanatično razbijanje naroda i internacionalizam iztiču dio svog razporeda, u tom smislu kako se nadaju postizanju Jedne Svjetske Vlade pod tvrdom željeznom, svjetskom diktaturom Židova.

Kao sredstvo za tu svrhu, apelira u dielu družtva za koje se nada kako će ga pretvoriti u petu kolonu kako bi u cjelosti zatornio narodno tielo, kroz laskanje i njegovanje zavisti. Pogrješno tvrdeći kako je to oblik socializma, komunistički židovski teoretičari su u početku smatrali industrijske radnike i seljake sljedbama (od tuda potječe znak srpa i batića). U praktičnom smislu, to je židovsko-boljševički izgovor za kradju zemljišta i proizvodnje od nežidova pod kolektivizaciom.[1] U novije vrieme, od kada ih zapadnjačke radničke klase na veliko izbjegavaju, brojni komunisti su se okrenuli uljudbenom marksizmu - pod kojim seksualne izopačenike, useljenike iz država Trećeg svieta i radikalne feministe koriste kao petu kolonu.

Svaka komunistička država završila je u biedi i nemilosrdnom tlačenju. Neki od najpoznatijih demagoga koji ih predstavljaju su bili na vlasti tiekom 20. stoljeća, primjerice Josef Staljin u SSSR-u, Mao Zedong u Kitaju, Pol Pot u Kambodji i Fidel Castro u Kubi. Tiekom crvenog holokausta u kojem su komunisti poubijali više od 94 miliuna ljudi - na razne načine kroz lažna ubojstva "na klasnoj osnovi", umjetnu glad i ideoložka čišćenja - što čini najveći zločin u zapisanoj svjetskoj poviesti. Unatoč tome, tu su junaci koji su se borili protiv Crvene nevolje, a koji su redovito ozloglašeni (demonizirani) u medijima koje nadziru kupljeni političari i crveni sveučilištni nastavnici.

Komunistička teoria

Zarobljene države

Komunizam se ponekad koristi kako bi se, osobito u kapitalističkim državama, označila totalitaristička marksističko-lenjinistička diktatura koju pokreće Komunistička partia u kojoj je središtnje planiranje uporabljeno kao sredstvo proizvodnje i razpodjele. Sliedi popis država koje su trenutno samozvane socialističke republike ili komunističke države:

Sliedi popis država koje su nekada bile prisilno samozvane socialističke republike ili komunističke države, ali više ne postoje ili više nisu pod takvom vlašću:

Prilično nekoliko drugih država koje nisu gore navedene (sovjetske države) su više ili manje bile prisiljene postati socialističkim republikama sbog medjunarodnih okolnosti, a neke od navedenih država vjerojatno ne bi htjele biti socialističkima da su medjunarodne okolnosti bile drugčije.

Crveni holokaust

Glavni članak: Crveni holokaust

Prama Stéphanu Courtoisu, pišući u uvodu Crne knjige komunizma, koristivši prilično liberalnu definiciu zločina, odprilike oko 100 miliuna ljudi je stradalo od posljedica komunističkih zločina tiekom 85-godišnje poviesti komunizma. On uključuje 20 miliuna smrtnih slučajeva u Sovjetskom Savezu, uključujući smaknuća talaca i zatvorenika, bez sudjenja i ubijanja stotina tisuća pobunjenih radnika i seljaka u razdoblju od 1918. do 1922.; gladju 1922. od pet miliuna smrtnih slučajeva (uglavnom u Ukraini); izkorienitbu i progon donskih Kozaka 1920., ubijanje stotinjak tisuća ljudi u sabirnim logorima, 1918. - 1930.; smaknuća 69.000 ljudi za vrieme Velike čistke, deportaciu 2 miliuna kulaka 1930.-1932.; smrti 4 miliuna Ukrainaca i 2 miliuna drugih tiekom izazvane gladi od 1932.-1933., deportaciu stotina tisuća Poljaka, Ukrainaca, Balta, Moldovaca i Besarabljana 1939.-1941. i 1944.-1945., deportaciu povolžkih Niemaca 1941., deportaciu krimskih Tatara 1943.; deportaciu Čečena 1944., ter deportaciu Inguša 1944. On takodjer uključuje 65 miliuna smrtnih slučajeva u Narodnoj Republici Kitaju, brojni su u gladi povezani s Velikim skokom napried, 1 miliuna u Vjetnamu, 2 miliuna u Kambodji (jedna četvrtina pučana), 1,2 miliuna u Titovoj Jugoslaviji, 1 miliun drugdje u iztočnoj Europi, 150.000 u Latinskoj Americi, 1,7 miliuna u Africi, 1,5 miliuna u Afganistanu, a 10.000 od komunističkih stranaka koje nisu bile na vlasti i medjunarodnog komunističkog pokreta (stranica 4 - 10, Crna knjiga komunizma ISBN 0674076087).

Znanstveni socializam

Židov Karl Marx je, pišući u 19. stoljeću, gledao svoj ekonomski i politički rad kao znanost, pogled kojega marksisti-lenjinisti i dan danas izrazuju. S obzirom na obći neuzpjeh praktičara marksizma-lenjinizma u odgovarajućem prikupljanju i razčlanbi podataka u dobroj vjeri znanstvenog socializma, to se u obćenitom smislu smatra lažnom znanošću. Postoji mogućnost za izvorni znanstveni studij marksizma, njegove uzpjehe i neuzpjehe; ali osim u zadnjim godinama Sovjetskog Saveza, to se može riedko vidjeti kao primjerice, u radu Tatjane Zaslavskaje.

Povezani članci

Vanjske sveze

Izvori

  1. Ironično,jedna od glavnih svrha kolektivizacie je dati vlasti priliku kako bi namjerno izgladnjivala miliune seljaka i radnika, pod lažnom obrazložbom kako bi se mogla namjestiti marksistička ekonomska teoria.