Komunizam

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Komunizam je politička ideologija čiji cilj je uspostava besklasnog oblika društva bez države ili društvene organizacije, što se temelji na zajedničkom vlasništvu nad proizvodnim sredstvima. Utemeljitelji i ideolozi komunizma bili su Friedrich Engels i Karl Marx, što su razvili političku teoriju u djelima Komunistički manifest, Načela komunizma i Kapital.

Po statističkim pokazateljima, komunizam je činio najgenocidniji politički režim u čitavoj ljudskoj povijesti, s oko 110 milijuna pogubljenih ljudi diljem svijeta.

Značajna osobina komunizma je veliki židovski utjecaj na njega, započet sa samim Marxom, te proširen i proveden preko brojnih pristaša i vođa, poput Vladimira Lenjina, Lava Trockoga, Josifa Staljina, Kurta Eisnera, Anne Pauker, Mátyása Rákosija, Erna Gera, Fidela Castra, Josipa Broza, i brojnih ostalih.

Ciljevi

Glavni ciljevi komunističke ideologije su:

Nastanak

Marx i Engels formulirali su sredinom 19. stoljeća niz teorija koje će dovesti do socijalizma. Kako bi se postigao cilj uspostavljanja društva ovog tipa, bila bi neophodna revolucija pod vodstvom proletarijata, na čelu sa socijalističkom strankom, koja bi jednom na vlasti progresivno uspostavila diktaturu do navodnog postizanja društva bez društvenih klasa.

Nakon dvogodišnjeg boravka u Bruxellesu, Karl Marx osnovao je Ligu komunista (poznatu i kao Liga pravednika). Liga je Marxu i Engelsu dodijelila zadatak sastavljanja manifesta za organizaciju, koji je 1848. objavljen pod nazivom Komunistički manifest.

1864. godine, u Londonu je utemeljen Međunarodni savez radnika, tj. Prva Internacionala. U njemu su se sindikati raznih zemalja integrirali sa socijalistima i anarhistima radi postizanja različitih ciljeva, no nije uspio zbog unutarnjih sukoba između marksista i anarhista, što je završilo izbacivanjem anarhista iz Međunarodnog saveza radnika 1872. i kasnije potpunim raspustom organizacije 1876. godine.

Komunističke države

Komunističke države karakteriziraju totalitarne marksističko-lenjinističke diktature, vladavina komunističke stranke, centralno planiranje, te bijeda i brutalna represija. Neki od zloglasnih diktatora u komunističkim državama među ostalima bili su Vladimir Lenjin, Josif Staljin, Mao Zedong, Pol Pot i Fidel Castro.

Očekivani životni vijek u komunističkim državama bio je smanjen najprije zbog rata protiv vlastitog pučanstva i masovnih umorstava, a kasnije zbog loših životnih uvjeta, manjka slobode i industrijske sigurnosti, loše kakvoće medicinskih usluga, siromaštva i bijede koju je generirao sam komunistički sustav.

Drugi problemi komunističkih država uključuju goleme probleme okoliša, cenzuru informacija i manjak slobode izražavanja. Nizak životni standard također se ističe i onda kada se uspoređuju zemlje podijeljene u dvije ideološki suprotstavljene države (poput Sjeverne i Južne Koreje te Istočne i Zapadne Njemačke). Druga značajka bila je opsežna cenzura znanosti radi njezinog usklađivanja s komunističkom ideologijom. To je uključivalo čak i prirodne znanosti, poput genetike. Zbog toga su brojni sovjetski znanstvenici bili prisiljeni iseliti u zapadne države. Još jedna osobina, uvijek nazočna u komunističkim državama, je krivotvorba povijesti (koju komunisti prepisuju po volji) i lažirane fotografije.

Pokušaji komunističkih objašnjenja za neuspjehe komunističkih država

Komunisti poput trockista često tvrde kako je Staljin korumpirao Sovjetski Savez i kasnije komunističke države potekle iz Sovjetskog Saveza. Međutim, to zanemaruje činjenicu kako su brojni problemi postojali već u doba kada su Lenjin i Trocki bili na vlasti (glad, masovna pogubljenja, radni logori u Sibiru, Crveni teror, tajno redarstvo, itd.).

Druga stvar je ta kako su brojne različite gospodarske politike pokušane u različitim komunističkim državama i često u istoj komunističkoj državi tijekom različitih vremenskih perioda bez uspjeha. To upućuje na to kako postoje neke temeljne greške s komunizmom, a ne da je kriva određena politika.

Poveznice

Mislilac (crtež).png Ovaj članak je dio portala
Politički pojmovi

Vanjske sveze