Cres (Cryš)

Cres
Podatci
Položaj	Jadransko more
Država	???
Glavno naselje	Cres
Površina	405,78 km²
Najviši vrh	Gorice, 648 m
Obalna crta	268,205 km
Broj pučanstva	3,184 (2011.)

Otok Cres (čak. Cryš, latin. Crepsa, grč. Chèrsos, Χερσος, talij. Cherso, njem. Kersch): Cres-Lošinj je povezana otočna skupina s desetak otoka i otočića u Kvarnerskom zaljevu, na sjevernom Jadranu. Čine ju veći otoci Cres i Lošinj, pa Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Ilovik i skupina malih nenaseljenih otočića: Zeča, Trstenik, Veli Osir, Mali Osir, Koludarc, Murtar, Palacol, Sveti Petar, itd.

Cres i Lošinj u prošlosti su bili jedan otok, zvan Apsyrtides (Osorski otok), ali je kraj Osora prokopan kanal. Još jedan kanal, kraj Malog Lošinja prokopan je 1930-ih, pa praktično razdvaja i Lošinj na dva otoka. Cres-Lošinj je i ime općine koja je postojala u Jugoslaviji. Od godine 1993. ponovno je razdijeljena na općine Cres i Mali Lošinj. Po popisu pučanstva iz 2001. godine, na otocima živi 11.347 stanovnika.

Abstract

Cres is a northern Adriatic island in Croatia. It is one of the northern island in the Kvarner Gulf and can be reached via ferries from the island Krk or from the Istrian peninsula (ferry Brestova-Porozina). With an area of 405.78 km², Cres is, together with nearby Krk which is the same size, the largest Croatian island. The island has a population of 3,184 (2001). Cres and the neighbouring island of Lošinj once used to be one island, but were divided by a channel and connected with a bridge at the town of Osor. Cres's only fresh water source is the Lake Vrana.

Opći zemljopis

Cres je poslije otoka Hvara najdulji i uz susjedni otok Krk najveći (405,78 km²) hrvatski otok, dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža smjerom sjever-jug. Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjom tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kod Osora kojim su otoci odvojeni. Upravno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Reljef

Najviši vrh na Cresu su Gorice, visoke 648m. Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.

Klima

Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljena je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike - snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.

Flora i fauna

Vegetacija

Na sjevernom submediteranskom dijelu otoka rastu listopadni hrastovi i kesten, dok na središnjem i južnom dijelu dominira tvrdolisna makija. Po cijelom otoku rastu kadulja i ine ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a po vrtovima i ogradama obilno rastu smokve i vinogradi.

Fauna Cresa

Danas je otok Cres jedno od rijetkih gnjezdišta bjeloglavih supova, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih i postoji eko-centar "Caput insulae" u Belom koji ih štiti od izumiranja. Zanimljivo je da na Cresu, kao i u ostatku arhipelaga, nema zmija otrovnica.

Naselja

Na otoku se nalaze ova naselja (od sjevera prama jugu): Porozina, Filozići, Dragozetići, Beli, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Valun, Mali Podol, Pernat, Zbičina, Lubenice, Orlec, Vrana (kraj koje je Vransko jezero), Hrasta, Stivan, Miholašćica, Martinšćica, Vidovići, Belej, Ustrine, Osor (most na Lošinj) i Punta Križa.

Pučanstvo

Apsolutno većinsko domaće pučanstvo su Hrvati, a ostatak su doseljeni Srbi i Bošnjaci. Od autohtonih naroda postoji i gradska manjina Talijana. Prema popisu pučanstva iz 2001. godine, otok Cres ima 3.184 stanovnika, grad Cres 2.959, a južna naselja u sklopu grada Lošinja na otoku Cresu 225 stanovnika.

Domaći govori Cresa

Bodulski cakavizam sjevernog Cresa (Tentor 1909, Velčić 2003), cakavski Crÿš: Najzapadniji otok s izrazitim cakavizmom je Cres, gdje se cakavski dijelom govori u gradu Cresu (Tentor 1909) i u dvadesetak sela i zaselaka na sjevernom dijelu tog otoka (Velčić 2003): Merag, Beli, Predošćica, Porozine, Ivanje, Filozići itd. Ova creska "cekavica" je razmjerno najsličnija susjednoj cakavici istarske Labinštine i takodjer ima uglavnom ekavski oblik jata. Creska otočna "cekavica" je fonetski arhaičnija od susjedne labinske, pa su uz zamjenice ce (što) i zacê (zašto) još česti prijelazni polupalatali s/š i z/ž, te ine cakavske značajke, dok creski rječnik sadrži cijeli niz leksičkih arhaizama. Uz ekstremnu bascansku "scakavicu" i izraziti cakavizam na Visu, creska cekavica spada medju najarhaičnije i najtipičnije cakavske govore. Naprotiv, na srednjemu i južnom dijelu Cresa govori se većinom ekavska palatalna čakavština (Hamm i sur. 1956), koja je donekle slična kao u sjeveroistočnoj Istri.

Promet

Otok je povezan trajektnim vezama sa Krkom i Istrom, te na jugu mostom na Lošinj. Iz luke Porozina trajekt vozi za Brestovu na poluotoku Istri, a iz mjesta Meraga trajekt plovi do Valbiske na Krku.

Gospodarstvo

Stanovnici otoka se bave turizmom, poljoprivredom, pčelarstvom (vrlo kvalitetan kaduljin med medju najboljima u svietu), maslinarstvom i stočarstvom.

Zanimljivosti

Po hipotezi meksikanskog istraživača Julia Salinasa Pricea, na otoku Cresu se nalazila čarobnica Kirka, koja je začarala i opčinila Odiseja i Argonaute.

Grad Cres

Grad Cres (talij. Cherso) je kvarnerski gradić i najveće naselje na otoku Cresu. Zemljopisni položaj grada Cresa je 44,961 stupnjeva sj.šir. i 14,408 st. ist. duž.

Prigradska naselja

Gradsko područje Cres sastoji se od 26 naselja: Beli, Cres, Dragozetići, Filozići, Grmov, Ivanje, Loznati, Lubenice, Mali Podol, Martinšćica, Merag, Miholašćica, Orlec, Pernat, Porozina, Predošćica, Stanić, Stivan, Sveti Petar, Valun, Važminec, Vidovići, Vodice, Vrana, Zbičina i Zbišina.

Pučanstvo

Prema popisu iz 2001. godine na području grada Cresa živi 2.959 stanovnika i to po naseljima: Cres 2.333, Beli 35, Dragozetići 21, Filozići 4, Grmov 2, Ivanje 3, Loznati 29, Lubenice 24, Mali Podol 4, Martinšćica 155, Merag 3, Miholašćica 22, Orlec 122, Pernat 11, Porozina 20, Predošćica 4, Stivan 38, Sveti Petar 11, Valun 62, Vidovići 12, Vodice 12, Vrana 16, Zbičina 13, Zbišina 3. Grad Cres, sljednik općine Cres, je administrativna jedinica koja obuhvaća sjeverni i središnji dio otoka Cresa, dok južni dio pripada pod grad Mali Lošinj. U doba Jugoslavije, jedno vrijeme bio je u sastavu općine Cres-Lošinj sa sjedištem u Malom Lošinju.

Povijest

Na mjestu današnjeg grada Cresa nalazila se u prapovijesti gradina, kasnije antička utvrda Crepsa. Do dolaska Hrvata Cres je pretežno nastanjen Liburnima, ali postoje i tragovi grčke, rimske i bizantinske nazočnosti. Od 9. stoljeća Hrvati gospodare cijelim otokom i uz povremene mletačke okupacije, Cres je u sastavu Hrvatske (odnosno Ugarske) sve do 1409. godine. Creski statut datira iz 1332. godine. Najznamenitija renesansna creska ličnost iz grada Cresa je filozof Frane Petrić (rodjen 25. travnja 1529, umro 1597).

Od 1409.- 1797. Cres se nalazi pod vlašću Venecije, pa od 1805. do 1814. pod Napoleonovom okupacijom Francuske u Ilirskim pokrajinama, a nakon toga od 1814. do 1918. je u sastavu Austro-Ugarske. Nakon I. svjetskog rata okupira ga Italija, a nakon propasti fašističkog režima 1943. godine i kraćeg razdoblja hrvatske narodne vlasti, Cres zaposjeda njemačka vojska. U travnju 1945. Cres je konačno oslobodjen i reintegriran u Hrvatsku i preko nje u komunističku Jugoslaviju.

Gospodarstvo

Najvažnije gospodarske grane u Cresu su turizam, brodogradnja, ribarstvo i maslinarstvo.

• Brodogradilište Cres
• Hoteli u Cresu: Cres, Kimen
• Kampovi u Cresu: Kovačine
• Apartmani u obiteljskim kućama

Spomenici i znamenitosti

Creska kula, Palača Arsan (Muzej F. Petrića), župna crkva sv. Marije Velike, crkva sv. Izidora, Franjevački samostan s crkvom sv. Franje, Ženski benediktinski samostan, brojne crkvice i kapelice, troja Gradska vrata i gradski sat, mnoge druge renesansne palače, Gradska lodja sa stupom sramote, itd.

Naobrazba

Osnovna škola Frane Petrića i srednja škola Ambroza Haračića (Mali Lošinj, područni odjel Cres).

Kulturne ustanove

Gradska knjižnica Cres i Muzej "Arsan" - rodna kuća filozofa Frane Petrića

Slavni ljudi

• Frane Petrić, filozof i teolog

Športske i ine udruge

• "Ruta" - grupa za kvalitetniji život na otoku Cresu
• "Cres - Insula activa" - udruga za promičbu sporta, zdravog života i ekologije
• Športsko-ribolovno društvo 'Parangal'
• Jedriličarski klub 'Reful'
• Košarkaški klub Cres
• Nogometni klub Cres
• Teniski klub Cres
• Karate klub Cres

Poveznice

• Kvarnersko otočje
• Jadranski otoci

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Chakavian Wikislavia.