Dialektne enciklopedije

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Dialektalne enciklopedie)
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Dialektne enciklopedije: Zadnjih godina na prijelazu tisućljeća u svjetskoj kulturi sve više raste zabrinutost zbog nagloga i brzog odumiranja brojnih lokalnih mini-jezika i reliktnih dijalekata. Zbog današnje pojačane prevlasti tek nekoliko svjetskih jezika kao engleski, španjolski, ruski, kineski i arapski, ovi svemoćni 'predatorski' jezici kroz svoju ekonomsko-političku snagu u svjetskim javnim medijima ubrzano potiskuju i iskorjenjuju gotovo sve ostale manje regionalne i lokalne jezike. Premda se o toj svjetskoj kulturnoj katastrofi jezične unifikacije posljednjih godina sve češće piše i govori, to još uvijek pretežno ostaju tek formalno-načelne rasprave s još neznatnim pomakom u stvarnim medijima i na internetu.

Abstract

Dialectal encyclopedias: A condensed survey of the wiki-encyclopedias and internet lexicons in Croatian dialects is given, including e.g. Encyclopaedia Kaykaviana (WikiKay), Adriatic-Chakavian Wiki (WikiCha), Chakavian Zohowiki-lexicon, Kaykavian Zohowiki-lexicon etc.

Proslovne napomene

U našim tiskanim medijima dosad nema zamalo nijedne veće enciklopedije koja bi znatnim dijelom ili pretežno bila posvećena bar glavnim hrvatskim dialektima, čakavici ili kajkavici. Propuštena prilika za to je bio npr. velebni svezak nove "Istarske enciklopedije" (Leksikografski zavod, Zagreb 2005), ali su u njemu zamalo svi primarni tekstovi opet štokavski, a na čakavici se daju tek poneki manji odlomci ubačeni kao egzotične ilustracije, s neznatnim udjelom u opsegu te inače vrijedne monografije. Dosad postoje dva veća primjera na internetu, gdje se ipak pokušalo organizirati više posebnih wiki-enciklopedija za ugrožene mini-jezike i lokalne dijalekte: Wikipedia i Wikislavia.

Dialekti u Wikipediji

Mora se doista priznati da je kroz razvoj Wikipedije u širu internetsku javnost izašao veliki broj posebnih opisa i podataka o mnogobrojnim ugroženim mini-jezicima i nizu lokalnih dialekata, pa tako i za južnoslavenska narječja. Nažalost, sva te javne spoznaje ipak su još uvijek nedovoljno primjenjene u samom razvoju mnogojezične Wikipedije. Većina od mnogobrojnih dosad otvorenih jezičnih varijanata unutar Wikipedije uglavnom su bila za službene 'državne' jezike širom svijeta. Naprotiv za vojnopolitički nepriznate mikrojezične i dialektale kulture, stvarne mogućnosti otvaranja i razvoja svoje posebne wiki-enciklopedije unutar dosadašnje Wikipedije su još uvijek razmjerno teške i prilično ograničene. S jedne strane, materialna zapreka tome su vrlo komplicirane procedure preko godine dana oko odobrenja i uspostave novih Wikipedija za 'dvojbene i sumnjive' minijezike i dialekte čije kulturne zajednice većinom zbog siromaštva i ekonomsko-političkih ograničenja često ni nemaju snage zadovoljiti te nerealne preduvjete.

Povrh toga, u njihovu demokratski zaostalom kulturno-političkom okruženju, jači i napredniji susjedi iz okolice s već izborenim i ostvarenim Wikipedijama, nerijetko uzastopnim nadglasavanjem ideopolitički zaustavljaju priznanje nepodobnih minijezika i dialekata na višejezičnom spektru Wikipedije, za dialektalna područja na koja pretendiraju ti moćniji susjedi. Rezultat svih tih raznih silnica jeste, da je dosad unutar Wikipedije odobren i ostvaren tek mali broj varijanti za neke 'nedržavne' inojezične kulture. Npr. u okviru Europe su posebne Wikipedije ostvarene na romanskom i germanskom prostoru zapadne Europe, tek za desetak nedržavnih minijezika i dialekata uglavnom iz područja Europske Unije, gdje je danas i zakonski postugnuta možda najveća višejezična demokracija na svijetu: tu spadaju dosad npr. posebne Wikipedije na baskijskom, venecijanskom, sicilskom, pa za norveški bokmal i nynorsk te neke slične. Naprotiv iz područja slavenskih i ostalih istočnoeuropskih i balkanskih jezika te u prostranoj Aziji, dosad još nije ostvarena nijedna 'nedržavna' Wikipedija nekoga istočnog eurazijskog dijalekta, zbog niže demokratske tradicije tih krajeva te ideopolitičke i geostrateške sabotaže njihovih državnih susjeda (tzv. balkanski sindrom). Slično se već godinama ponavljalo u desetak slučajeva istočnoslavenskih i balkanskih dijalekata. Na tim područjima je nažalost mimo linvistike, u praksi dokazana jezgrovita američka uzrečica: Priznati jezik = dijalekt + država + vojska !

Dialektalne Wikislavije

Takvi postupci nepriznavanja 'nedržavnih' jezičnih idioma prešli su već podnošljive granice kada je zaustavljeno ostvarenje wiki-enciklopedija za nekoliko golemih istočnoslavenskih dialekata, svaki s preko desetak milijuna govornika, čime se prešlo prag društvene tolerancije, jer su pripadni govornici to doživili kao masovnu jezično-političku diskriminaciju. Nakon toga od 2006, istočnoeuropski kandidati za dialektalne wiki-enciklopedije koji sada zajedno već zastupaju preko stotinu milijuna govornika, masovno i kolektivno odlaze iz protesta izvan Wikipedije i ubrzano realiziraju novu i neovisnu višejezičnu Wikislaviju za sve dosad nepriznate minijezike i dialekte iz slavenskoga i potom cijeloga eurazijskog prostora nostratičkih jezika. Nakon što se ova povezala s već postojećom, zapadnoeuropskom višejezičnom grupom Metapedia u okviru nove mnogojezične 'konfederacije' Meta-Wikislavia, dosad je već ostvareno dvadesetak raznojezičnih wiki-enciklopedija, među kojima su 2/5 ili njih 8 dialektalne wiki-enciklopedije: uz moldavsku još za 4 istočnoslavenska narječja, te za naša 3 južnoslavenska. Da bi se ubuduće radikalno zapriječili slični naslijeđeni problemi iz Wikipedije, u toj najotvorenijoj grupi Meta-Wikislavija dosljedno su zabranjeni i ukinuti administratori, te svako nadglasavanje - gdje postoje samo tehnički wiki-sysopi tek za temeljno održanje sustava: Ovo se dosad u praksi pokazalo nedovoljnim zbog loših servera te čestog vandalizma i hakiranja, tako da ove dialektalne wiki-enciklopedije povremeno budu hakirane tj. nedostupne i duže od mjesec dana uzastopno.

Istočnoslavenski Wiki-dialekti

U okviru mozaika nedržavnih istočnoslavenskih dialekata uglavnom okupljenih oko proširenoga ruskog jezika u god. 2007, dosad su prihvaćene i započele ove varijante Wikislavije:

  • Južnoruska ili donska Wikislavija, za domaće korisnike na području sjevernog Predkavkazja.
  • Sjevernoruska ili arhangelska Wikislavija, za domaće korisnike iz Pomorja i poluotoka Kola oko Bijeloga mora.
  • Istočnoruska ili sibirska Wikislavija, za daleke azijske Slavene iz Urala i Sibira, gdje je ujedno glavni serverski i organizacijski centar čitave Meta-Wikislavije u Tomsku.
  • Staroruska Wikislavija, na klasičnom ruskom jeziku do 19. stoljeća tj. prije njegove novije reforme kada je novoruski standard bio dalekosežno izmjenjen prema balkanskom crkvenoslavenskom jeziku.

Južnoslavenski Wiki-dialekti

Slični wiki-problemi kao i kod istočnih Slavena, nastali su među južnoslavenskim narječjima, gdje su južnoslavenske Wikipedije podijeljene i ostvarene po gore spomenutom geopolitičkom pragmatizmu (wiki-jezik = dialekat + država + vojska). Na taj način nastaju 5 paralelnih državno-štokavskih Wikipedija: hrvatska, bosanska, srpska, srpskohrvatska i još najnovija crnogorska u osnivanju. Naprotiv, za nedržavni kajkavski i pogotovo čakavski Wiki - koji su objektivno-lingvistički mnogo osobitiji i udaljeni od gorespomenutih svih 5 sličnih štokavskih - u Wikipediji nije bilo razumjevanja i bilo kakav pokušaj njihove uspostave bio je unaprijed uzaludan (osim kroz iluzornu uspostavu kajkavske i čakavske 'države-vojske'). Nakon toga, jedini stvarni izlaz za južnoslavenske wiki-dialekte bilo je njihov budući razvoj na internetu kroz novu Meta-Wikislaviju, gdje je kao rezervna prethodnica za pripremu, najprije otvorena Starohrvatska polukorjenska Wikislavija na klasičnom hrvatskom prije 1918. (radi od listopada 2007). Zatim su pomoću nje do kraja 2007, već manjeviše uspješno pripremljene 3 naše nove dialektalne wiki-enciklopedije:

  • Encyclopaedia Kaykaviana ili kraće WikiKay, je kajkavska dijalektalna wiki-enciklopedija: početna Poglavyta strana s više dodatnih priloga (kajkavski wiki-rječnik, kajkavske radne upute itd.) i nizom kajkavskih članaka u kajkavskoj Wikislaviji (hr.volgota.com). Do jeseni 2009, ovaj naš najveći dialektalni wiki je sadržavao 590 članaka o kajkavcima ili na kajkavici.
  • Čakavsko-jadranski Wiki ili skraćeno WikiCha, prva je naša dialektalna wiki-enciklopedija s javnim početkom na internetu od 22. 11. 2007, uz snažnu podršku i poticaj iz većine ostalih slavenskih wiki-enciklopedija - zbog iznimnoga jezičnog arhaizma same čakavice i pripadne glagoljice, te njihove zajedničke važnosti za komparativni srednjovjeki razvitak ranoslavenskih jezika - ali također i zbog turističke atraktivnosti Jadranskog mora i našeg otočja. To je specijalizirana wiki-enciklopedija čija je glavna tematika: čakavica, čakavska kultura, glagoljica, Jadransko more i otoci, Mediteran, brodovi i ribarstvo, morska flora i fauna, turizam itd. Do jeseni 2009, ovaj wiki je sadržavao 506 članaka o Jadranu i čakavcima, ili na čakavici.
  • Staroštokavska Metapedia (polukorjenska), treći je naš wiki-dialekt u početnom postupku izlaza na internet (http://hr.metapedia.org) od ljeta 2008: Ova krajem 2009. sadrži oko 200 članaka, od kojih su neki staroštokavsko-polukorjenski preneseni u čakavskoj i kajkavskoj Wikislaviji.

Glavni uvjeti suradnje

Zajedničke opće značajke nabrojenih dialektalnih wiki-enciklopedija u grupi Meta-Wikislavia su slijedeće:

  • Pisanje većine tekstova o bilo kojoj tematici, traži se pretežno na pripadnom wiki-dijalektu.
  • Iznimno tj. ako namjenski tekst govori o pripadnom narječju ili njegovim govornicima i kulturi, onda može također biti napisan štokavštinom ili na svjetskim jezicima - npr. engleski.
  • Svi uvršteni članci-tekstovi moraju na početku imati glavni naslov prvo na pripadnom narječju, a potom slijedi prevedeni engleski podnaslov i zatim po mogućnosti treći štokavski podnaslov (ili na drugom svjetskom jeziku kojim je napisan tekst o tom narječju).
  • Duži tekstovi s više poglavlja, na početku u prvom poglavlju moraju imati još i kraći engleski izvod - Abstract.
  • U predzadnjem poglavlju su dialektalne poveznice, naslovljene u kajkavskom 'sveze' i u čakavskom 'vežyce'.
  • U završnom poglavlju su literatura i izvori, naslovljeni kajkav. 'izviri' i čakav. 'štyvo'.
  • Uz pripadne glavne stranice tih wiki-dialekata, među ostalim također slijede i priručni wiki-rječnici dialektalnih naziva za wiki, net i računalne pojmove kojih bi se ubuduće suradnici trebaju pridržavati: Kajkavski Wiki-slovar i Čakavski Wiki-besidar.

Dialektalni Zohowiki

U novije doba se čakavica i kajkavica sve češće pojavljuju na internetu, dijelom kao dialektalni leksikoni i wiki-enciklopedije. Tako su od jeseni 2009, paralelno s gornjim dialektalnim wiki-enciklopedijama, na internetu otvorena još i dva manja dialektalna wiki-portala u okviru medjunarodne domene Zohowiki, na engleskom za čakavicu i kajkavicu. Ovi Zohowiki-portali bi trebali na jednom mjestu ukratko sabrati glavne dostupne naslove o kajkavici i čakavici, a zasad su još u probnom začetku:

  • Chakavian Zohowiki je noviji specijalizirani mini-wiki na engleskom i čakavskom, u kojemu treba sakupiti dostupne naslove o čakavcima ili na čakavici.
  • Kaykavian Zohowiki, noviji je specijalizirani mini-wiki na engleskom i kajkavskom, gdje se prikupljaju dostupni naslovi o kajkavcima ili na kajkavici.

Dialektalne poveznice

Vidi još

Referenca

Adapted and elaborated by GNU-license, almost from Wikinfo Internet encyclopedia.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Dialektne_enciklopedije&oldid=41948"