Diva Grabovčeva
| Diva Grabovčeva | |||
|---|---|---|---|
.JPG)
Mjedeni spomenik Divi Grabovčevoj | |||
| Rodno ime | Diva (Virginija) Grabovac | ||
| Rođenje | Oko 1660. Brainov Dolac, Bosanski pašaluk, Otomansko Carstvo | ||
| Smrt | Oko 1680. Kedžara, Vran planina, Bosanski pašaluk, Otomansko Carstvo | ||
| Narodnost | Hrvatica | ||
| Vjeroispovijed | Katoličanstvo | ||
| Roditelji | Luka i Luca Grabovac | ||
Diva Grabovčeva (Brainov Dolac, oko 1660. - Kedžara, Vran planina, oko 1680.) je bila hrvatska djevica i mučenica.
Sadržaj
Predaja
Diva Grabovčeva je rođena u ramskom selu Brainov Dolac (po nekim tvrdnjama, u Varvari) oko 1660. godine kao jedino dijete u hrvatskoj i katoličkoj obitelji Luke i Luce Grabovac.[1]
Kao kći roditelja što dugo nisu imali djece, Diva je bila obasipana pozornošću svojih roditelja i ukućana, svoga sela, ali i cijelog kraja. Kao djevojčica je privlačila pozornost svojom bistrošću i mudrošću. Po tadašnjim običajima, kad je bila dovoljno odrasla, roditelji su ju slali na čuvanje stada ovaca s ostalim pastirima na planinu Radušu. Kad je stasala u djevojku, bila je izrazito lijepa i tom svojom ljepotom je plijenila pozornost velikog broja muškaraca.
Po predaji, kad je jednom prilikom sa svojim prijateljicama bila na mjesnom zdencu, pored njih je naišao mladić Tahir-beg Kopčić, vladar kupreške krajine, i odmah je primijetio lijepu djevojku. Od tad je često tražio razlog za dolaske u Ramu i Varvaru kako bi susreo Divu. Kako je vrijeme prolazilo, Tahir-beg se zaljubio u Divu i jednom prilikom ju je zaprosio. Diva je, kao izrazito pobožna i odana katoličkoj vjeri, odbila tu prošnju, jer se nije htjela udati za Turčina i muslimana. Nakon toga je roditeljima ispričala što se zbilo, na što su ju roditelji podržali.
Tahir-beg je u drugom pokušaju prosidbe poslao svoje izaslanike i darove, ali ga je Diva u suglasnosti svojih roditelja ponovno odbila. Nezadovoljan i uvrijeđen ponovnim odbijanjem prosidbe, Tahir-beg je vrebao priliku za otmicom i prisilnom ženidbom s Divom. Diva je, zbog straha od otmice, izbjegavala izlaziti iz kuće. S dolaskom proljeća, njeni roditelji su zamijenili ispašu sa svojim kumom Arslan-agom Zukićem, te su ju radi sigurnosti poslali na Vran planinu. Nakon što joj se izgubio svaki trag, Tahir-beg je poslao svoje sluge u potragu za kasnije otkrivenim i dojavljenim mjestom njenog zbjega. Kad je došao na Vran planinu i pronašao Divu, Tahir-beg ju je napao i pokušao ju je silovati, ali mu je ona pružala otpor, što ga je naljutilo i na što ju je usmrtio nožem. Nakon toga je došao Arslan-aga i osvetio Divu usmrćivanjem Tahira-bega.[2] Po nekim tvrdnjama, Tahir-beg je počinio samoumorstvo nakon što je usmrtio Divu.
Diva je pokopana na Kedžari, na mjestu umorstva.
Pronalazak groba i štovanje
Točan položaj Divinog groba je ranije bio nepoznat, ali je po predaji njen grob slučajno otkrila jedna bolesna pastirica što je tijekom čuvanja stada zaspala na grobu i probudila se ozdravljena. Grob je s vremenom postao zavjetno mjesto na koje su brojne ramske djevojke odlazile,[2] te do danas brojni hodočasnici dolaze na njen grob i iskazuju joj počast.
U početku su se mjesni franjevci protivili hodočašćima, ali nakon što su uvidjeli kako zabranama neće ništa postići, fra Jeronim Vladić je 1909. godine, radi znanstvene potvrde priče, pozvao priznatog arheologa Ćiru Truhelku, koji je ispitivao predio (obronke Vran planine prema Doljanima) na kojemu je iskopao grob u kojemu se nalazio kostur mlade djevojke u starosti između 16. i 17. godine života, s lubanjom pravilnih crta, iz čega je zaključio kako je bila lijepa osoba. Nakon istraživanja groba je napisao i objavio knjigu Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti.
Kasnije je na grob postavljen drveni križ i veliki kameni stećak[2], a 1998. godine je pored njenog groba postavljen mjedeni spomenik kipara Kuzme Kovačića. Svake godine, na prvu nedjelju u srpnju nakon Petrova, slavi se spomendan njenog mučeništva pod nazivom „Divin dan”, na kojemu bude nazočno tisuće hodočasnika iz svih hrvatskih krajeva.
Posvete
Književna djela
- Ćiro Truhelka: Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti, Naklada St. Kugli, Zagreb 1922.
- Ivan Aralica: Graditelj svratišta, Znanje, Zagreb 1987.
- Dubravko Horvatić: Diva Grabovica, u: Grički top i druge legende iz naših krajeva, Mladost, Zagreb 1987.
Umjetnička djela
- Pjesma „Diva Grabovčeva” Marka Perkovića - Thompsona
- Pjesma „Diva Grabovčeva” hrvatskog narodnog guslara Mate Sablića
- Dokumentarni film Divin krik s Vrana Miljenka Karačića
- Opera Diva Grabovčeva fra Blage Karačića
Spomenici i spomen-ploče
- Kedžara - kip, stećak
- Zahum - kip, spomen-dom „Dom Dive Grabovčeve”
Eponimi
- Toponimi - Diva Grabovica (naselje, rijeka, klanac, geomorfološki rezervat)
- Ulice - Posušje, Prozor-Rama
- Ustanove - Studentski dom „Diva Grabovčeva” (Zagreb)
Poveznice
Vanjske sveze
|
Za ina značenja, pogledati: Diva Grabovčeva (razdvojba) |
- Tematski blog o Divi Grabovčevoj
- Franjevački samostan Rama-Šćit: Eseji o Divi Grabovčevoj (pohranjeni prikazi: 1. dio, 2. dio)
Izvori
- ↑ Rastimo u Gospodinu: „NAJAVA: U nedjelju 02.07. Misno slavlje na grobu Dive Grabovčeve na Kedžari”
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatska riječ: „Divin dan” - Kedžara
