Ekvatorska zviežđa zodiaka
Ekvatorska zvieždja zodiaka: - Zodiak (životinjski krug) je prividni pojas na nebeskom svodu koji se pruža oko 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike (tj. nebeskog ekvatora) i u njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta. U službenoj se astronomiji pravi pojas zodiaka sastoji od 13 zvieždja. Naprotiv u popularnom astrološkom horoskopu se po mjesecima navodi samo 12 zvieždja na kojima su podijeljeni horoskopski znakovi, dok je trinajsto zodiačko zvieždje Zmijonosac (Ophiuchus) tamo izostavljeno.
U popularnoj astrologiji je zodiački krug od 360° zbog godišnjih 12 mjeseci formalistički podijeljen na 12 jednakih odjeljaka, svaki po 30° počev od proljetnog ekvinokcija. Svaki je odjel (segment) tu dobio ime po negdašnjem bivšemu astronomskom zvieždju, s kojim su se nekoć približno preklapali još pred 3 tisućljeća, tj. oko 12. st. pr.Kr. kada su rani Babilonci uveli takvu podjelu zodiaka.
U medjuvremenu kroz idućih 3 tisućljeća, zbog precesije ekvinokcija tj. pomicanja zemljine osi, ti popularni astrološki znakovi zodiaka i stručna astronomska zvieždja se više ne poklapaju i razlikuju se za oko mjesec i pol dana. U hrvatskoj pučkoj astrognoziji (zvizdoslovje), pojas zodiaka sadrži 12 zviježdja i to zato, jer su kod nas dva susjedna spojena u veće zvieždje sa zajedničkim imenom: Vodenjak + Ribe.
Sadržaj
Abstract
Equatorial-Zodiacal constellations: - A condensed survey of the official astronomic Zodiac with its 13 asterisms, then popular astrological 'zodiac' of 12 constellations used in solar horoscope, and the traditional Croatian zodiac with its 12 constellations is compared in parallel.
Uvodne napomene
Zodiak (grč. zoodiakos) je nebeski pojas južnijih zvieždja pretežno imenovanih po životinjama, a kroz koja se prividno gibaju Sunce, Mjesec i planeti pri svojemu godišnjem kruženju po ekliptici oko nebeskog ekvatora. Pravi tj. astronomski zodiak službeno obuhvaća 13 zvieždja: Ribe, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Ofiuh, Škorpion, Strijelac, Jarac, Ovan i Vodenjak. Sunce provodi kroz godinu različito vrijeme u svakom od ovih 13 zviježdja, ovisno o njihovu prostoru na nebu.
Naprotiv se u popularnoj astrologiji navode samo 12 zvieždja zodiaka, bez Ofiuha (Zmijonosac) premda se on već od antike (npr. Almagest) jasno spominje kao zodiačko zviježdje. Prošireni zodiak su sva ekvatorska zvieždja kroz koja bar povremeno i kraće-rubno prolaze Sunce, Mjesec i planeti, što zahvaćaju ukupno preko 20 zvieždja. Današnja popularna zvieždja astrološkog zodiaka za potrebe horoskopa su postavljena pred više od 3 tisuljeća, još u doba babilonske astrologije.
Naprotiv se dosad zbog precesije zemljine osi tj. prividnog boravka Sunca u jednomu zodiačkom zvieždju, zodiački znakovi u zastarjeloj astrologiji više ne poklapaju sa stvarnim astromskim zodiakom, tj. već kasne za njim oko mjesec i pol. Zodiak i zodiački simboli su poznati već od ranih Egipćana oko 2400. god. pr.Kr. Ranije su zodiačka zvieždja služila za astronomsko odredjivanje kalendara, a nakon toga do danas se često rabe za astrološka gatanja i izrade horoskopa.
Zodiačka zviežđa i domaći nazivi
Dok u službenoj astronomiji pravi zodiak ima 13 zviježdja, a u astrologiji tek 12 njih, u našoj pučkoj astrognoziji (zvizdoslovje) na pojasu zodiaka postoji 12 zviježdja i to zato, jer su tu dva susjedna spojena u zajedničko zvieždje s jednim imenom: Vodenjak + Ribe = kajk. Skunkâči i čakav. Hayebãj. Uz zodiačka zvieždja su dodane i glavne pripadne zvijezde ako kod nas imaju domaća pučka imena: prvo se navode najbrojniji čakavski nazivi, potom rjedji kajkavski i poneki ikavski ako postoje.
- 1. Ovan (Aries) = čak. Kyšje, kaj. Agneci, ikav. Jančag: čakavski su imenovane zvijezde Hamal (čak. Bravàrica), beta (čak. Margãr) i delta (čak. Janÿca).
- 2. Bik (Taurus) = čak. Bakodlâk, kaj. Teleki, ikav. Bakovi: pripadne zviezde su Aldebaran (čak. Vlahÿnica, ikav. Vlajina), Alcyone (čak. Karnàc), Pleiades (čak. Vlahîće, kaj. Laheci, štok. Vlašići) i Hyades (čak. Malÿći, kaj. Kepeci).
- 3. Blizanci (Gemini) = čak. Vardice, kaj. Dvojčeki: Castor (čak. Varda) i Pollux (čak. Vardÿna).
- 4. Rak (Cancer) = čak. Tovorÿći, kaj. Osleki: Praesepe (Jaslice, čak. Plenÿce).
- 5. Lav (Leo) = čak. Kosÿre, kaj. Kosjeri, ikav. Kosci: Regul (čak. Kosirić, kaj. Kosec) i Denebola (čak. Kosirÿca).
- 6. Djevica (Virgo) = čak. Divÿce, kaj. Dekle, ikav. Vile: pripadne zviezde Spica (čak. Dyva, kaj. Deva, ikav. Divica).
- 7. Vaga (Libra) = čak. Žmyni, kaj. Pozoji, ikav. Ale: sa zviezdama Zubenelgenubi (čak. Žminÿna, kaj. Bazilisk, ikav. Aždaha) i Zubenelšemali (čak. Sionžmÿn).
- 8. Štipavac (Scorpius) = čak. Škraplûni, ikav. Akrapi: zviezde Antares (čak. Tjarmãl, ikav. Crmnica) i Shaula (čak. Jarÿna, kaj. Jerina).
- 9. Zmijonosac (Ophiuchus) = čak. Kaške, kajk. Kačje: sa zviezdama Rasalhague (čak. Kaškÿna, kaj. Kačica) i Rasalgeti (čak. Šćemerÿna, kaj. Ščemernica).
- 10. Strielac (Sagittarius) = čak. Šundre: s pripadnim zviezdama Ascella (čak. Šundrõn) i Khaus (čak. Šundrakÿr).
- 11. Jarac (Capricornus) = otočno-čakav. Vrrusi: jedina imenovana zviezda je čakav. Mjelỳć (beta).
- 12. Vodenjak (Aquarius) = čak. Hayebãj, kajk. Skunkači: glavna zviezda Algiedi (čak. Bujmer, kaj. Škarnik).
- 13. Ribe (Pisces): ovo zvieždje kod nas nema posebnoga pučkog imena zato, jer je većinom spojeno sa susjednim Vodenjakom u jedno zajedničko zvieždje.
Godišnji redoslied zodiaka
| Naziv i latinsko ime |
astronomski datumi (od 1977) |
astrološki datumi | |
|---|---|---|---|
| tropski zodiak | siderski zodiak | ||
| Ovan (Aries) |
19. travanj - 14. svibanj | 21. ožujak - 19. travanj | 14. travanj - 14. svibanj |
| Bik (Taurus) |
14. svibanj - 21. lipanj | 20. travanj - 20. svibanj | 15. svibanj - 14. lipanj |
| Blizanci (Gemini) |
21. lipanj - 21. srpanj | 21. svibanj - 20. lipanj | 15. lipanj - 16. srpanj |
| Rak (Cancer) |
21. srpanj - 11. kolovoz | 21. lipanj - 22. srpanj | 17. srpanj - 16. kolovoz |
| Lav (Leo) |
11. kolovoz - 17. rujan | 23. srpanj - 22. kolovoz | 17. kolovoz - 16. rujan |
| Djevica (Virgo) |
17. rujan - 31. listopad | 23. kolovoz - 22. rujan | 17. rujan - 17. listopad |
| Vaga (Libra) |
31. listopad - 23. studeni | 23. rujan - 22. listopad | 18. listopad - 16. studeni |
| Škorpion (Scorpius) |
23. studeni - 30. studeni | 23. listopad - 21. studeni | 17. studeni - 15. prosinac |
| Ofijuh (Ophiuchus) |
30. studeni - 18. prosinac | ||
| Strijelac (Sagittarius) |
18. prosinac - 19. siječanj | 22. studeni - 21. prosinac | 16. prosinac - 14. siječanj |
| Jarac (Capricornus) |
19. siječanj - 16. veljača | 22. prosinac - 19. siječanj | 15. siječanj - 12. veljača |
| Vodenjak (Aquarius) |
16. veljača - 12. ožujak | 20. siječanj - 18. veljača | 13. veljača - 14. ožujak |
| Ribe (Pisces) |
12. ožujak - 19. travanj | 19. veljača - 20. ožujak | 15. ožujak - 13. travanj |
Solarni horoskop
Horoskop je simbolički prikaz medjuodnosa prirodnih pojava na odredjenom mjestu u trenutku nečijeg rodjenja, koji je ponezan s medjuodnosom tih istih pravila u svijesti pojedinca. Astrologija daje opise osobina ličnosti vezane uz znakove zodiaka, planeta i drugih značajki horoskopa. Ove predpostavljene povezanosti s osobinama ličnosti su se ipak pokazale statistički nepouzdanim. Izmedju ostalog je utvrdjeno kako nema neke jasne povezanosti izmedju datuma rodjenja i osobina ličnosti, izmedju znakova sunca i izbora zanimanja, izbora partnera i drugih predvidjanja koja daju horoskopi.
Horoskop je preslika neba u odredjenom trenutku po položaju Sunca, Mjeseca i planeta, gledanih s odredjene točke na Zemlji u tom trenutku. Približno kao kad je s odredjenog mjesta u tom trenutku fotografirano nebo, pa izradjena svojevrsna horoskopska karta - s detaljnim položajem najvažnijih objekata i s elementima nebeske sfere (zenit, nadir, ascedent, descedent). Natalni horoskop nekog čovjeka je takva preslika u trenutku njegovog rodjenja. Horoskop se sastoji od velikog broja elemenata i njihove povezanosti tzv. astrološki elementi, astrološki znakovi, planetarni aspekti ...itd.
Izradba horoskopa
Pri izračunavanju horoskopa Zemlja se uzima kao centar (po staromu geocentričkom sustavu). Horizont je zamišljena nebeska kružnica koja ograničava vidljivi dio nebeske "polukugle" od nevidljivog. Na horizontu su najvažnije točke sjever i jug, koje spojene osno presjecaju krug našeg horizonta. Takodjer je tu i os istok-zapad koja isto presjeca krug našeg horizonta. Vertikalno najviša točka nad glavom je zenit, njemu nasuprot dolje nadir.
Produžena zemljina os daje nebesku os koja siječe nebeski svod u polovima (sjeverni i južni), a proširen Zemljin ekvator daje nebeski ekvator. Od ekvatora prama nebeskim polovima računaju se nebeske širine (deklinacije). Od proljetne točke na nebeskom ekvatoru računa se nebeska dužina ili rekstacenzija. Glavni meridian prolazi kroz zenit, a nebeski ekvator siječe horizont u točkama istok-zapad. Najvažnija je staza ekliptike tj. prividna crta na kojoj su zodiačka zvieždja preko kojih prividno prolazi Sunce.
Kako je zemljina os približno nagnuta za 23,5 stupnjeva, toliko je i ravnina ekliptike nagnuta prama nebeskom ekvatoru i zato Sunce mijenja visinu. Najviša i najniža točka su ljetni i zimski solsticij, a za vrijeme proljetnog i jesenjeg ekvinokcija sunce je na presjecištu ekvatora i ekliptike. Položaj Sunca i ostalih nebeskih tijela računa se od proljetnog ekvinokcija u smjeru zapad-istok u stupnjevima dužine - longituda, ter stupnjevima širine - latituda od ekliptike na sjever ili jug.
Pritom još treba uzeti u obzir i precesiju ekvinokcija, jer svake 72 godine se ekvinokcij pomakne za jedan stupanj od iztoka na zapad - što znači da prijedje ekliptiku za 26.000 godina - 360 stupnjeva x 72 godine. Takvo izračunavanje horoskopa je donedavna bio mukotrpan posao, računali su se vrhovi kuća (acedent i ostali vrhovi), a zatim unosili položaji planeta, Sunca i Mjeseca iz tablica. Danas to već automatski obradjuju računalni programi.
Literatura
- Ivan Mužić: Pravjera Hrvata, 2. izdanje, MH Split 1991 (4. taliansko izdanje, Roma 1994); 6. izdanje, Dominović 599 str., Zagreb 2001.
- Mihovil Lovrić: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište 9: 224-247, Karlovac 1998.
- Marin Šemudvarac: Narodna vjerovanja o Mjesecu kod Hrvata. Doktorska disertacija, 199 str., Bogoslovni fakultet, Zagreb 1946.
Poveznice
Reference
Enlarged and elaborated by GNU-license almost from Croatian WikiSlavia (except Horoscope: added from Wikipedia by GNU license).
