Fran Gundrum Oriovčanin

Fran Gundrum (Oriovac blizu Broda na Savi, 9. listopada 1856. - Križevci, 24. srpnja 1919.), hrvatski pisac, povjestnik, arheolog, kulturni radnik, književnik i prevoditelj. Živio je u Križevcu u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća. Napisao je množtvo manjih djela različitog sadržaja ter množtvo knjiga poučnog sadržaja, osobito iz područja narodnog zdravlja i osobne higijene. Bio je veliki zagovornik vegeterijanstva.

Životopis

Fran Gundrum rodio se u naselju Oriovac blizu Broda na Savi u imućnoj posjedničkoj obitelji (u zreloj dobi ponio je naslov Zmaj Oriovički kao član Družbe "Braća hrvatskog zmaja") 9. listopada 1856. godine. Osnovnu školu pohadjao je u Oriovcu, a gimnaziju u Osijeku, Zagrebu i Požegi, gdje je i maturirao 1875. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1882. godine. Zaposlio se i službovao sedam godina kao gradski fizik (liječnik) u Brodu na Savi. Potom je pet godina kao liječnik proveo u Bugarskoj, gdje je radio u Trnavi Jamboli i Varni. Po povratku u Hrvatsku, kraće vrijeme bio je liječnik u manjim naseljima, a trajno se nastanio u Križevcima, gdje je obavljao posao gradskog fizika punih 25 godina. Objavio je brojne knjižice, priručnike i naputke o zdravstvu spolnoga života, provevši, zacijelo, jedno od prvih iztraživanja o prostituciji uopće. Pisao je o njegi zubi, suzbijanju kožnih bolesti, o ovisnostima. Gundrumova je knjiga Duhan bila nagradjena na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. Bio je ogorčeni neprijatelj duhana, crne kave, osobito alkohola. Dr. Gundrum je smatrao da ljudski vijek može produljiti tjelovježbom, plivanjem i vožnjom biciklom, pa je izmislio i "stroj za plivanje" na suhom. Gundrum je proučavao bogatu hrvatsku poviest i kulturu, pri čemu je u starim Križevcima nalazio vrelo nadahnuća. Radio je na tome da se ne zaboravi ime zaslužnika Nikole Zdenčaja. U Križevcima je djelovao i u Crvenom križu, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu, pjevačkim društvima. Bavio se i arheologijom i numizmatikom, te istraživao povijest, posebice Križevaca i okolice. Ustrajao je da se vrijedni nalazi pohrane na čuvanje u muzeje. Bio je i jedan od osnivača i prvi starješina Hrvatskog sokola u Križevcima 1904. godine. Njegovi su sugradjani svoje kućne ure podešavali prema njegovim polascima na šetnje i vraćanjima sa šetnji. Iztraživanje o "najstarijem zanatu na svijetu" proveo je 1907. kao "iskaz o bludnicama":

Svatko će priznati da se toj osebujnoj važnoj pojavi u društvu čovječanskom mora posvetiti najveći mar, ako će se sva pitanja koja se tiču bludništva proučavati. Vrlo je važno znati razloge koji vode u ralje bludništva nevine djevojke, kao što je jednako važno u koliko najveći vrag čovječanstva, alkohol, ima upliva na proširenje toga zla.

Fran Gundrum umro je u dobi od 63 godine, u Križevcima 24. srpnja 1919. godine. Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

O Franu Gundrumu

Književnik Antun Gustav Matoš opisao je susret s Franom Gundrumom u Križevcima 1910. godine u putopisu "Oko Križevaca":

”

"Taj rodoljub, putnik i čovjek od svijeta, što je danas svakako prvi naš popularizator korisnih, svakome pristupačnih medicinskih rezultata i vrstan radnik oko popravljanja pučke naše higijene, pokazao mi je u elegantnom svom stanu cijeli muzej prerijetkih medalja, slika i litografija, prikazujući osobu i rad neprežaljenog i tragičnog našeg bana Josipa Jelačića. Njegov dom je pravi Jelačić-muzeum kakvoga jamačno nema ni banova svojta, i možete zamisliti koliko truda i troška je trebalo vrlom našem vegetarijancu, koji iz mladosti poznaje sve slasti mesa, za ove domoljubne rijetkosti. Higijenskih djela napisa vrli naš doktor cijelu biblioteku, i ja nemam nadležnosti za pretres te male enciklopedije koja bi se morala i besplatno rasturiti po narodu. Naročito djelatna njegova promidžba proti alkoholu je neizmjerno važna i korisna našem alkoholičarskom svijetu ...".

“

Djela

• Alkohol - otrov
• O vožnji na biciklu
• Nešto o obrtničko-radničkom zdravstvu
• Alkohol i djeca
• Doček bana Jelačića u Križevcu
• Zdravstvo spolnog života
• Njega zubi
• Tobožnja hrvatska kruna
• Iz križevačkog kraja
• Njega kose
• O produljenju života
• Kapavac
• Plivanje