Frane Tente
Frane Tente (Mravince, 2. travnja 1928. - Lepoglava, 8. studenoga 1948.) bio je hrvatski učenik, pripadnik Ustaške mladeži, politički aktivist splitskoga Hrvatskog oslobodilačkog pokreta i politički zatvorenik.
Sadržaj
Životopis
Frane Tente rođen je 2. travnja 1928. godine u Mravincama kao jedno od sedmoro djece u obitelji financijskoga službenika Nikole Tenta iz Mravinaca i kućanice Darinke rođ. Čulić iz Splita. Imao je braću Maksimilijana i Ivicu, te sestre Rosandu, Meri, Dubravku i Kazimiru.[1] Živjeli su na Gripama.
Njegov najstariji brat Maksimilijan bio je dovodnik Ustaške vojnice i ratni zarobljenik vjerojatno smaknut u okolici Šentvida u svibnju 1945. godine.
Dio Franine rodbine s očeve strane (stric Ivan i stričevići Špiro, Petar i Filip) smaknuli su pripadnici 7. SS dragovoljačke gorske divizije „Prinz Eugen” na Trsteniku 1943. zbog partizanskoga djelovanja[2], dok je stričević Ćiril poginuo u Kninu 1944. godine kao partizan.[2]
Djelovanje pred i nakon završetka rata
Frane Tente je 1944. pristupio Ustaškoj mladeži u vod Starčevićeve mladeži, a zatim je prešao u vod Ustaških jurišnika u kojima je ostao do partizanskoga zauzimanja Splita. Tijekom povlačenja prema Austriji, bio je zarobljen kod Dravograda, te na Križnom putu doveden u Zagreb i zatim u bjelovarski logor iz kojega je pušten kući u Split.
U Splitu je nastavio pohađati Klasičnu gimnaziju, gdje je upisao 5.a razred. Prvi put je uhićen u noći s 19. na 20. srpnja 1946. prilikom pretresa njegova doma, nakon što je na zgradi splitske gimnazije oslikao lik poglavnika Ante Pavelića povodom njegova rođendana, te je odveden u istražni zatvor. S trećim davanjem iskaza 5. kolovoza 1946. godine, istražni zatvor trajao je dulje od dva tjedna. Po dostupnim podatcima iz arhivske građe UDBA-e, Frane se u drugoj polovici 1946. povezao sa skupinom aktivista okupljenoj kao Hrvatski oslobodilački pokret. Nakon što ga je OZNA pustila iz istražnoga zatvora, Frane je ponovno nastavio pohađati nastavu.
Političko zatvoreništvo i smrt
Kao pripadnik Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta, bio je jedan od sudionika prosvjednoga skidanja jugoslavenskoga i postavljanja hrvatskoga barjaka na Marjanu 10. travnja 1947. godine povodom obilježavanja 6. godišnjice uspostave Nezavisne Države Hrvatske, zbog čega je nakon provedene istrage, uz ostale sudionike, bio uhićen i osuđen na tri godine zatvorske kazne. Nakon presude sproveden je u Šibenik, zatim u kaznionicu u Lepoglavi, a nakon toga na prisilni rad na izgradnju pruge Šamac - Sarajevo. Nakon toga je ponovno služio zatvorsku kaznu u lepoglavskoj kaznionici. Tijekom zime 1947./1948., po zapovijedi upravitelja kaznionice majora KNOJ-a Josipa Špiraneca, Frane Tente bio je zatvoren u samici, gdje su mu stražari naredili skidanje sve odjeće osim donjega rublja i nakon čega su mu na noge stavili okove i odveli u visoku prostoriju, bez stakla i sa zaleđenim podom, u koju su ga zatvorili.
Frane Tente preminuo je 8. studenoga 1948. godine u 16 sati, u 20. godini života od upale pluća. Njegovo truplo nikada nije vraćeno obitelji i njegov je grob do danas ostao nepoznat, a detalji o smrti bili su dostupni jedino u sitnim fragmentima. Franine zadnje dane života obitelji je prepričao njegov suborac i supatnik Vjekoslav Matijević.
Baština i posvete
Slučaj članova Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta, osobito Frane Tenta, posta je poznat po kasnijim svjedočanstvima samih članova i njihove rodbine. Udruga Urbana desnica popularizirala je slučaj Frane Tenta 2015. godine, kada je također organizirala građansku inicijativu za imenovanjem jedne ulice u gradu Splitu, te oslikavanje murala u spomen na Franu Tenta, dovršenih u splitskim Pujankama i Mravincima krajem rujna 2015. godine.
8. studenoga 2018. godine, predstavnici splitske gradske vlasti podignuli su barjak Republike Hrvatske na Marjanu u čast Frani Tentu, na 70. godišnjicu njegove smrti.[3] Splitsko gradsko vijeće prihvatilo je u prosincu 2019. prijedlog gradskoga vijećnika Martina Mladena Pauka o podizanju spomenika Frani Tentu na Marjanu.[4] Međutim, kako podizanje spomenika nije bilo ostvareno, predstavnici splitskoga ogranka Domovinskoga pokreta postavili su spomen-ploču 16. ožujka 2021. godine.[5]
Glazbeni sastav iZLET objavio je 2020. pjesmu posvećenu Frani Tentu, pod nazivom „Frane Tente (pjesma o domoljubu)”.[6]
Frane Tente i sadašnje inicijative za odavanje počasti njemu, osobito na mjesnoj razini, predmet su ideoloških kritika, omalovažavanja i napada ljevičarskih pojedinaca, organizacija i javnih medija.
Literatura
Blanka Matković: „Prilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946.-1947.): Nepoznati detalji iz dosjea Frane Tente”, u: Tusculum: časopis za solinske teme, Javna ustanova u kulturi Zvonimir, vol. 10, br. 1, Solin 2017., str. 145 - 160
Poveznice
Vanjske sveze
- Croatia Rediviva: „Nepoznati detalji iz dosjea Frane Tente (1946.-1947.)”
- Stina hrvatskih pradidova: „Frane Tente - Mučenička smrt za Hrvatsku!”
Izvori
- ↑ Geni.com: Frane Tente
- ↑ 2,0 2,1 Geni.com: Ivan, Špiro, Petar, Filip, Ćiril Tente
- ↑ Grad Split: „U spomen na Franu Tentu podignuta zastava na Marjanu”
- ↑ Kamenjar.com: „Gradonačelnik Opara odobrio: Frane Tente dobit će dostojanstven spomenik na Marjanu”
- ↑ Kamenjar.com: „Domovinski pokret Split postavio spomen-ploču Frani Tenti na Marjanu”
- ↑ Narod.hr: „Braća Kumerle posvetili pjesmu hrvatskom domoljubu Frani Tenti koji je s 20 godina umro u komunističkom zatvoru”
