Hrvatski oslobodilački pokret (Split)

Hrvatski oslobodilački pokret (kratica: HOP) bila je hrvatska nacionalistička aktivistička skupina iz Splita djelatna od druge polovice 1946. do svibnja 1947. godine.

Sama skupina nema izravne veze s kasnije osnovanom istoimenom političkom strankom Ante Pavelića, premda su u svojoj biti imale isti glavni cilj: rušenje jugoslavenske države i komunističkoga poretka, te obnovu hrvatske državnosti.

Djelovanje

Skupina je formalno uspostavljena u drugoj polovici 1946. nakon međusobnih povezivanja i niza privatnih susreta mladića i djevojaka (s iznimkom dvoje starijih osoba) nezadovoljnih zatečenim stanjem, obnovljenom jugoslavenskom državom i komunističkom vlašću.

Prosvjedno skidanje barjaka na Marjanu 1947.

Kako se tada na vrhu Marjana vijorio barjak FNR Jugoslavije, tu je skupina na inicijativu Frane Bettinija i Nikole Pense vidjela priliku za iskazivanjem prosvjeda, pa je 10. travnja 1947. izvela akciju skidanja jugoslavenskoga barjaka i postavljanja 18-metarskoga hrvatskog barjaka. Ta je akcija izazvala negativne reakcije jugoslavenskih vlasti i potaknula početak istrage čina.

Uhićenja i suđenje članovima skupine

Dva tjedna nakon početka istrage, 29. travnja prvi je uhićen Frane Bettini, a svi ostali članovi bili su do 18. svibnja privedeni u splitski zatvor. U zatvoru su prošli strahoviti istražni postupak i bili su izvedeni pred Okružni sud srednje Dalmacije, što je 27. svibnja članovima skupine, optuženih za subverzivno djelovanje protiv FNRJ, izrekao konačnu presudu.

Članovi skupine bili su optuženi za iduće radnje:

• Sastavljanje i umnažanje parola, poput „Doli Tito” i „Živija HOP”
• Podjelu letaka protujugoslavenskoga sadržaja, s pozivom na nasilno rušenje postojećega državnog poretka
• Skidanje jugoslavenskoga barjaka s petokrakom i podizanje hrvatskoga barjaka bez crvene zvijezde na Marjanu
• Dizanje pobune među pučanima sela Žeževica
• Kidanje portreta Ive Lole Ribara
• Vrbovanje članova u Hrvatski oslobodilački pokret
• Nabavu sanitetskoga materijala (za to je bio optužen Nikola Pensa)
• Pokušaj prebacivanja u odmetničke bande (za to je bio optužen Jakov Kirigin).

Slobodna Dalmacija objavila je 31. svibnja 1947. izvješće s izricanja presude pod naslovom „Osuđena je grupa pripadnika organizacije HOP u Splitu zbog izdajničkog i protunarodnog rada”:

„Budnost naših organa uprave i svijest narodnih masa koje čvrsto stoje uz svoju narodnu vlast, nije dozvolila da se ova djelatnost širi i poprimi šire razmjere. Odmah nakon prvih njihovih protunarodnih akcija, kao što su vješanje ustaške zastave na Marjanu na dan uspostave tzv. NDH, deranje slike Ive Lole Ribara, sastavljanja letka potunarodnog sadržaja, ispisivanja neprijateljskih parola i sl. bili su pohvatani, te predani sudu da odgovaraju za svoj protunarodni izdajnički rad. Masa naroda koja je na raspravi s ogorčenjem pratila tok iskaza optuženih, u kojima su iznosili svoja nedjela, oštro je osudila izdajstvo ovih ostataka fašizma.”

Članovi

Hrvatski oslobodilački pokret sastavljalo je 8 muških i 4 ženske osobe, većinom mlade i dvije starije osobe. U ovom se popisu, uz imena članova i njihovu životnu dob u doba suđenja, nalaze i godine zatvora na koje su svi članovi osuđeni.

• Borica Jonić (20) - osuđena na 4 godine zatvora
• Frane Bettini (22) - osuđen na 4 godine zatvora s prisilnim radom
• Frane Tente (19) - osuđen na 3 godine zatvora, preminuo u zatvoru
• Ivica Bavčević (22) - osuđen na 6 godina zatvora
• Jakov Kirigin (19) - osuđen na 2 godina zatvora
• Jelka Betica (42) - osuđena na 10 godina zatvora
• Katica Šanić (20) - osuđena na 3 godine zatvora
• Nikola Pensa (22) - osuđen na 7 godina zatvora
• Ruža „Smilja” Anić (19) - osuđen na 3 godine zatvora
• Tomislav Karaman (21) - osuđen na 3 godine zatvora
• Vjekoslav Matijević (20) - osuđen na 2,5 godine zatvora
• Vlaho Zelinak (45) - osuđen na 2,5 godine zatvora

Naslijeđe

Slučaj članova Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta postao je poznat po kasnijim svjedočanstvima samih članova i njihove rodbine, te osobito po istaknutom slučaju mladoga gimnazijalca Frane Tente, jedinoga člana skupine preminuloga od posljedica zatvorskoga mučenja u lepoglavskoj kaznionici. Udruga Urbana desnica popularizirala je slučaj Frane Tente 2015. godine, kada je također organizirala građansku inicijativu za imenovanjem jedne ulice u gradu Splitu, te oslikavanje murala u spomen na Franu Tente, dovršenoga na Pujankama krajem rujna 2015. godine.

Poveznice

Za ina značenja, pogledati: Hrvatski oslobodilački pokret (razdvojba)

• Deseti travnja

Izvori