Hrvatski oslobodilački pokret (Split)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatski oslobodilački pokret (kratica: HOP) je bila hrvatska nacionalistička aktivistička skupina iz Splita djelatna od druge polovice 1946. do svibnja 1947. godine.

Sama skupina nema izravne veze s kasnije osnovanom istoimenom političkom strankom dr. Ante Pavelića, premda su u svojoj biti imale isti glavni cilj: rušenje jugoslavenske države i komunističkog poretka, te obnovu hrvatske državnosti.

Djelovanje

Skupina je formalno uspostavljena u drugoj polovici 1946. nakon međusobnih povezivanja i niza privatnih susreta mladića i djevojaka (s iznimkom dvoje starijih osoba) nezadovoljnih zatečenim stanjem, obnovljenom jugoslavenskom državom i komunističkom vlašću.

Prosvjedno skidanje barjaka na Marjanu 1947.

Kako je tad na vrhu Marjana vijorio barjak FNR Jugoslavije, skupina je, na inicijativu Frane Bettinija i Nikole Pensa, tu vidjela priliku za iskazivanjem prosvjeda, pa je 10. travnja 1947. izvršila akciju skidanja jugoslavenskog barjaka i postavljanja 18-metarskog hrvatskog barjaka. Ta akcija je izazvala negativne reakcije jugoslavenskih vlasti i potaknula početak istrage čina.

Uhićenja i suđenje članovima skupine

Dva tjedna nakon početka istrage, 29. travnja je prvi uhićen Frane Bettini, a do 18. svibnja su svi ostali članovi bili privedeni u splitski zatvor. U zatvoru su prošli strahoviti istražni postupak i bili su izvedeni pred Okružni sud srednje Dalmacije što je 27. svibnja članovima skupine, optuženih za subverzivno djelovanje protiv FNRJ, izrekao konačnu presudu.

Članovi skupine su bili optuženi za iduće radnje:

  • Sastavljanje i umnažanje parola, poput „Doli Tito” i „Živija HOP”
  • Podjelu letaka protujugoslavenskog sadržaja, s pozivom na nasilno rušenje postojećeg državnog poretka
  • Skidanje jugoslavenskog barjaka s petokrakom i podignuće hrvatskog barjaka bez crvene zvijezde na Marjanu
  • Dizanje pobune među pučanima sela Žeževica
  • Kidanje portreta Ive Lole Ribara
  • Vrbovanje članova u Hrvatski oslobodilački pokret
  • Nabavu sanitetskog materijala (za to je bio optužen Nikola Pensa)
  • Pokušaj prebacivanja u odmetničke bande (za to je bio optužen Jakov Kirigin)

Slobodna Dalmacija je 31. svibnja 1947. objavila iduće izvješće s izricanja presude pod naslovom „Osuđena je grupa pripadnika organizacije HOP u Splitu zbog izdajničkog i protunarodnog rada”:

„Budnost naših organa uprave i svijest narodnih masa koje čvrsto stoje uz svoju narodnu vlast, nije dozvolila da se ova djelatnost širi i poprimi šire razmjere. Odmah nakon prvih njihovih protunarodnih akcija, kao što su vješanje ustaške zastave na Marjanu na dan uspostave tzv. NDH, deranje slike Ive Lole Ribara, sastavljanja letka potunarodnog sadržaja, ispisivanja neprijateljskih parola i sl. bili su pohvatani, te predani sudu da odgovaraju za svoj protunarodni izdajnički rad. Masa naroda koja je na raspravi s ogorčenjem pratila tok iskaza optuženih, u kojima su iznosili svoja nedjela, oštro je osudila izdajstvo ovih ostataka fašizma.”[1]

Članovi

Hrvatski oslobodilački pokret je tijekom svog postojanja sastavljalo 8 muških i 4 ženske osobe, većinom mlade i dvije starije osobe. U ovom popisu se, uz imena članova i njihovu životnu dob u doba suđenja, nalaze i godine zatvora na koje su svi članovi osuđeni.

  • Borica Jonić (20) - osuđena na 4 godine zatvora
  • Frane Bettini (22) - osuđen na 4 godine zatvora s prisilnim radom
  • Frane Tente (19) - osuđen na 3 godine zatvora, preminuo u zatvoru
  • Ivica Bavčević (22) - osuđen na 6 godina zatvora
  • Jakov Kirigin (19) - osuđen na 2 godina zatvora
  • Jelka Betica (42) - osuđena na 10 godina zatvora
  • Katica Šanić (20) - osuđena na 3 godine zatvora
  • Nikola Pensa (22) - osuđen na 7 godina zatvora
  • Ruža „Smilja” Anić (19) - osuđen na 3 godine zatvora
  • Tomislav Karaman (21) - osuđen na 3 godine zatvora
  • Vjekoslav Matijević (20) - osuđen na 2,5 godine zatvora
  • Vlaho Zelinak (45) - osuđen na 2,5 godine zatvora

Naslijeđe

Slučaj članova Hrvatskog oslobodilačkog pokreta je postao poznat po kasnijim svjedočanstvima samih članova i njihove rodbine, te osobito po istaknutom slučaju mladog gimnazijalca Frane Tente, jedinog člana HOP-a preminulog od posljedica zatvorskog mučenja u lepoglavskoj kaznionici. Udruga Urbana desnica je tijekom 2015. popularizirala slučaj Frane Tente, kad je također organizirala građansku inicijativu za imenovanjem jedne ulice u gradu Splitu te oslikavanje murala u spomen na Franu Tente, dovršenog na Pujankama krajem rujna 2015. godine.

Poveznice

Razdvojba.png Za ina značenja, pogledati:
Hrvatski oslobodilački pokret (razdvojba)

Izvori