Gastarbeiter
 Dopunite ga po pravilima Metapedije. |
|---|
 |
|---|
Gastarbeiter (= njem., vukopis: gastarbajter, hrv. gostujući radnik, takodjer: njem. Wirtschaftsflüchtling = hrv. gospodarski izbjeglice) je naziv za veliki broj doseljenih radnika zaposlenih u inozemstvu, posebice radnika zaposlenih u Saveznoj Republiki Njemačkoj.
Poviest
U razdoblju gospodarskog procvata i tzv. pune zaposlenosti, nedostajalo je radnika za nizkokvalificirana radna mjesta, osobito u rudarstvu i automobilskoj industriji, gradskoj i gradjevinskoj čistoći i inih radno-intenzivne djelatnosti. Za te poslove su uglavnom u Europi od 1955. godine zaposleni mužki radnici, uz pomoć zavoda za zapošljavanje i bilateralnih sporazuma o zapošljavanju. Prvi ljudi zaposleni kao gostujući radnici u to doba su došli iz Italie, Španjolske, tadanje Jugoslavije, i takodjer, ali u manjem broju, iz Grčke (tzv. države zapošljavanja). Od 1960. su počeli dolaziti gostujući radnici iz Turske i Portugala. 1964. godine je SR Njemačka službeno primila miliuntnog gostujućeg radnika, Portugalca, koji je kao dar za dobrodošlicu dobio moped. Takodjer su Tunis, Maroko, Južna Koreja i Filipini države zapošljavanja, čiji su ugovori o zapošljavanju bili zatvoreni za liečničko osoblje. Konačno je 1971. godine sklopljen ugovor o zapošljavanju s Englezkom. U rujnu 1971. godine, oko 10% zaposlenih u SR Njemačkoj su bili gostujući radnici.
Radnike koji su radili u SR Njemačkoj, ali su sbog odredbi o slobodnom gibanju unutar članica EEZ-a (Belgia, Francuzka, Nizozemska) i bez posebnih sporazuma tamo radili (Austria, Švicarska, Englezka, SAD), obično ih se nije nazivalo "gostujućim radnicima". Brojčano su oni takodjer igrali samo sporednu ulogu u odnosu na one dovedene preko zapošljavanja radnika.
Zapošljavanje gostujućih radnika je trajalo od 1961. do 1973., kad je Bundestag za to uveo podpunu zabranu na oko 12 godina. Na kraju je još uviek u SR Njemačkoj boravilo odprilike oko 2,5 do 3 miliuna pridošlih gostujućih radnika.
Poznate zablude
Sve se češće tvrdi kako su gostujući radnici, odnosno stranci bili uključeni u obnovu Njemačke nakon Drugog svjetskog rata ili za vrieme gospodarskog čuda SR Njemačke. Kroz takve tvrdnje treba prvo opravdati odgovornost Niemaca za dragovoljne useljenike pridošle u Njemačku, a s druge strane, zahtjev za usluge pružene od njemačke vlade i njemačkih družtvenih sustava je izveden. O ulogi gostujućeg radnika (Gastarbeitera) postoje brojne poznate zablude:
- Gostujući radnici su sredinom 1950-ih bili neobhodni u "državi gospodarskog čuda" - SR Njemačkoj, jerbo je sve teže bilo pronaći domaće radnike za manje privlačnim područjima rada. Medjutim, upravo u ovom trenutku, vlada će morati odgovarati svom narodu, a ne medjunarodnim gospodarskim interesima, za obećanje, kojim je postavila zadatak uporabe ostvarene dobiti od gospodarskog oporavka, kao kad je navela kako će područja rada biti privlačnija, nego što će ih izpuniti stranim državljanima i time - mjereno na poviestnoj razini - podrediti motivu samo kratkotrajne planske dobiti svoje naravi za uglavnom uviek materialistički usmjereno gospodarstvo.
- Navodi se kako su gostujući radnici napravili vrlo značajan doprinos, kako je ratom razorena Njemačka ponovno postala uspješna gospodarska država. Medjutim, ta tvrdnja je pogrješna zato što gostujući radnici nisu došli u Njemačku sve dok obnova nije bila dovršena. Njemačko pučanstvo je samo uklanjalo ratne štete. Za razliku od DDR-a, u SR Njemačkoj nije više bilo ratnih šteta za popravak.
- Gospodarstvenici tvrde kako će doseljeni radnici u SR Njemačkoj godišnje razteretiti za jedan posto bruto domaći proizvod. To bi trebalo pretvariti oko 20 miliardi eura godišnje. Strani radnici su sa svojim radnim učinkom ter sa svojim porezima i socialnim davanjima doprinieli razvitku socialnog tržištnog gospodarstva, od kojih će njemački narod i danas imati koristi. To je jednako pogrješno kao što je utvrdjeno pomoću brojitbe u nekoliko navrata, kako su izdatci za useljenike desetljećima veći kao što dolazi kroz njih.
To izhodi idućim opazkama:
- Postoji više stranih radnika s dopuštenim boravkom u Njemačkoj nego što ih ona može držati.
- Zagovornici slobodnog gibanja takodjer tvrde kako je pogrješno kako će se nezaposleni stranci svojevoljno vratiti u matičnu domovinu.
- Malo je vjerojatno kako će se netom nezaposleni useljenici vratiti u idućim uzletima na tržištu rada, s obzirom kako razpoložive ponude ostaju neprekinute za jeftine radne snage iz inih članica EU i ostalih država.
