Multikulturalizam
Multikulturalizam opisni je pojam za ideju društva u kojemu nekoliko paralelnih kultura prebiva zajedno u okviru zajedničkoga skupa vrijednosti, zajedničkih zakona i zajedničkih etičkih propisa. Tvrdi se kako ideja multikulturalnoga društva počiva na utopijskoj predodžbi o skladnom suživotu ljudi iz različitih etničkih skupina i kultura na nekom zemljopisnom prostoru, bez odricanja jedne skupine od svojih pravila ili običaja u odnosu na drugu skupinu.
Izraz „multikulturalnost” rabi se u europskom diskursu uglavnom kao eufemizam za politički osjetljiviji izraz „multietničnost”, dok se u sjevernoameričkom diskursu otvorenije i slobodnije rabe izrazi „multirasnost” i „multikultura”. Također se za pojam sve češće, kolokvijalno ili satirički, rabi skraćeni oblik „multi-kulti”, te u manjoj mjeri satirički izraz „multikultopija”.
Kritike
Multikulturalizam je predmet kritika zbog brojnih manjkavosti njegovih čimbenika, poput kulturnoga obogaćivanja, teorije „demografske zakrpe” i ispunjavanja ponude tržišta rada, čiji dugoročni ishod provedbe može dovesti do negativnih posljedica na zahvaćeno društvo, kao što su to:
- nepoštivanje javnoga mnijenja uvedbom i provedbom politike multikulturalizma bez suglasja ili pristanka pučanstva
- prijetnja proturječja: etnička nehomogenost prouzročena multikulturalizmom može prouzročiti destabilizaciju društva, raspad društva i njegovo raslojavanje u različite skupine s različitim interesima; postoji ugrozba od građanskih ratova i odcjepljenja dijelova ozemlja država, zbog čega neki kritičari smatraju kako je to izgledna vjerojatnost za budući razvitak svih multikulturnih (višerasnih) država
- gubitak vlasti: veliki prirast nebjelačkoga pučanstva, u kombinaciji s velikim prirodnim padom bjelačkoga pučanstva i liberalno-demokratskim sustavom, može dovesti do situacije u kojoj bi domaće pučanstvo izgubilo nadzor nad svojim ozemljem, kojega bi stranci mogli jednostavno preuzeti
- širenje zaraznih bolesti, uglavnom prenesenih s osobama iz Trećega svijeta
- gubitak jedinstvenosti narodnoga/etničkoga i rasnoga identiteta kao posljedica procesa dekulturizacije, odnarodbe i rasnoga miješanja
- nespojivost različitih svjetonazora: ovaj se argument temelji na činjenici kako je društvo složeni sustav s vlastitim identitetom, vrijednostima, kulturom, običajima, itd. Vrijednosti različitih civilizacija, poput europske i islamske, nespojive su. Pravni sustav društva, međutim, ne može sadržavati proturječne vrijednosti, zbog čega će suživot takvih različitih kultura nužno biti diskriminacija zbog nemogućnosti istodobnoga ostvarivanja svojih prava.
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Politički pojmovi |
- Balkanizacija
- Bijeg bijelaca
- Bjelački separatizam
- Civilna invazija
- Etnopluralizam
- Globalizacija
- Kozmopolitizam
- Kulturni marksizam
- Monokulturalizam
- „No-go” zona
- Pozitivna diskriminacija
- Proturasizam
- Rasni neredi
- Različitost
- Talionica naroda
- Useljeništvo
- Višenarodna država
Vanjske sveze
- Obnova: Leo Marić: „Prekoračenje granica: multikulturalizam i identitet u 21. stoljeću”
- Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća: Davor Dijanović:
