Hrvatska zviežđa na nebu
Hrvatska zvieždja na nebu (domaća-hrvatska, latinsko-međunarodna i čakavsko-pomorska imena zviežđa): - klasično lat. constellatio, eng.& fran. constellation, njem. Sternbild, srb. sazvežđe, yu-bosn. sazviježđe, pomor.-čakav. zvizdýtje. Zamalo svaka starija uljudba poviestno dieli vidljive zviezde na noćnom nebu većinom u vlastita zvieždja tj. skupine bližih zviezda, obično utemeljene na tradicijskoj mitologiji.
Donja pregledna tablica prikazuje 88 sada službeno priznatih zvieždja u suvremenoj medjunarodnoj astronomiji. Ovdje niže se poredbeno navode prvo domaći hrvatski (noviji) nazivi zviežđa, pa potom u drugom stupcu njihova latinska međunarodna imena i službene kratice, a na kraju u zadnjem stupcu desno je naše najbogatije pomorsko-čakavsko nazivlje za većinu vidljivih zviježdja, koje je dijelom još srednjovjekog izkona i razmjerno najbolje očuvano na jadranskim otocima (od Krka do Visa).
Sadržaj
Obćenito o zviježđima
Zviežđa su prividni zamišljeni likovi kojima se spajaju bliske zvijezde na noćnom nebu. Vidljiva nebeska zviježđa su smišljena pred najmanje 6.000 godina, u doba kad su se ljudi počeli baviti poljodjelstvom. Zvijezde u pojedinom zviježđu uglavnom nemaju ništa zajedničko izim tek prividne blizine i većinom se nalaze na vrlo različitim udaljenostima od Zemlje.
U idealnim uvjetima dobre noćne vidljivosti je moguće bez optičkih pomagala vidjeti oko 1.000 do 1.500 zvijezda, pa bi bez podjele neba u manje dijelove kao zvjezdane skupine bilo teško razlučiti gdje je koja zvijezda. Zviežđa su stoga smišljena u praktične svrhe, najviše zbog lakšeg snalaženja na noćnom nebu. Prirodno je lakše vidom pamtiti oblike, negoli točne položaje zviezda. Nadalje zbog gibanja Zemlje, zvijezde prividno mijenjaju položaje na nebeskom svodu, ili su neke južnije pri rubu obzorja vidljive samo u određena doba godine.
Podrietlo nazivlja
Još od početaka bavljenja poljodjelstvom su predpoviesni ljudi shvaćali kako neki poljski nasadi bolje uzpievaju, kada se posiju u određeno prikladno doba godine. Takodjer su primjetili kako se izgled noćnog neba povremeno mijenja i ponavlja kroz godinu dana. Stoga im je bilo bitno naučiti prepoznavanje zviežđa, kako bi mogli pobliže odrediti vrijeme sjetve ili žetve. Svaka je ranija uljudba većinom imala manjeviše svoje nazive i svoje prividne likove na nebu, iako su neki uočljivi zvjezdani likovi izazivali slične asociacije kod različitih naroda.
Potom su u klasičnoj antici izim cielih zviežđa još i pojedine zviezde praktično postale sve važnije osobito u plovidbi za pomorsku orientaciju i noćno vrieme (satovi i prognoze), pa su tada kod pomorskih naroda, izim skupnih zviežđa već i mnoge pojedine zviezde sve više dobivale svoja posebna imena: Kod inih kontinentalnih su češće imenovana tek zviežđa i malobrojne pojedine zviezde (npr. Sjevernjača - Polaris).
Naši otočni pomorci su već imali stara čakavska imena za većinu sjevernih i ekvatorskih zviežđa, izim tek nekih manjih ili najjužnijih nevidljivih iz Sredozemlja (vidi niže tablicu - desni stupac). Nakon najbrojnijeg kinezkoga i arabskog nebeskog nazivlja, uz starogrčke su ova starohrvatsko-čakavska imena zvieždja s Jadrana bila najbogatija u Europi prije novijeg službenoga euro-američkog imenovanja zvieždja: Kinezi i Arapi još javno rabe i svoja imena, ali su jugo-Hrvati svoje astro-nazive sada napustili i većinom preuzeli medjunarodne prevedenice.
Kasnije s izumom i razvitkom teleskopa, nastala je novija potreba da se zviježđima označavaju i pripadni tamniji dijelovi neba, a ne samo zamišljeni likovi od vidljivih zviezda, kako bi se izbjegli nesporazumi oko položaja slabije sjajnih objekata. Međunarodna Astronomska Unija (IAU) je od god. 1922. donesla odluku, po kojoj je nebo i službeno podijeljeno na 88 područja raznih zviježđa, a granice između tih standardnih zviežđa su povučene po koordinatnim crtama deklinacije i rektascenzie.
Poredbena tabela zviežđa
| Domaći hrvatski naziv | Međunarodno-latinsko ime | Službena kratica | Glavna-alfa zviezda | Rano pomorsko-čakavsko ime |
|---|---|---|---|---|
| Andromeda | Andromeda | And. | Alpheraz | Zarje-Harvâtje |
| Berenikina kosa | Coma Berenices | Com. | - | -- |
| Bik | Taurus | Tau. | Aldebaran | Bakodlãk |
| Blizanci | Gemini | Gem. | Castor | Vardice (Gvardiûle) |
| Cefej | Cephaeus | Cep. | Alderamin | -- |
| Centaur | Centaurus | Cen. | Rigel-Centauri | Yzdène (Pulìći) |
| Djevica | Virgo | Vir. | Spica | Divÿce |
| Dlieto | Caelum | Cae. | - | -- |
| Dupin | Delphinus | Del. | Svalocyn | -- |
| Eridan | Eridanus | Eri. | Achernar | Sorÿnje |
| Feniks | Phoenix | Phe. | Ankaa | -- |
| Gavran | Corvus | Crv. | Gienah | Kaurân (Karkaš) |
| Golub | Columba | Col. | Phaktes | Lumbâri |
| Gušter | Lacerta | Lac. | - | Kustjer |
| Heraklo | Hercules | Her. | Rasalgethi | Kaške |
| Hidra | Hydra | Hya. | Alphard | Mâtre |
| Hidrus | Hydrus | Hyi. | - | -- |
| Indus | Indus | Ind. | Alnair | -- |
| Jarac | Capricornus | Cap. | Algiedi | Hayebãj |
| Jednorog | Monoceros | Mon. | - | -- |
| Jedra | Vela | Vel. | Regor | Mihÿre (Jadrÿla) |
| Južna Kruna | Corona Australis | CrA. | Alches | -- |
| Južna Riba | Piscis Austrinus | PsA. | Fomalhaut | Nilòva (Mryzja) |
| Južni Križ | Crux | Cru. | Acrucis | -- |
| Južni Trokut | Triangulum Australe | TrA. | - | -- |
| Kameleon | Chamaeleon | Cha. | - | -- |
| Kasiopeja | Cassiopeia | Cas. | Schedir | Gata |
| Kipar | Sculptor | Scl. | - | -- |
| Kit | Cetus | Cet. | Menkab | Orkùli (Orkulÿce) |
| Kompas | Pyxis | Pyx. | - | Bušula |
| Kočijaš | Auriga | Aur. | Capella | Kozlÿći |
| Krma | Puppis | Pup. | Naos | -- |
| Kutomjer | Norma | Nor. | - | -- |
| Labud | Cygnus | Cyg. | Deneb | Križevâl (Velikrîž) |
| Lastavica | Apus | Aps. | - | -- |
| Lav | Leo | Leo | Regulus | Kosÿri |
| Letiriba, Poletuša | Volans | Vol. | - | Kosirÿka |
| Lira | Lyra | Lyr. | Vega | Volÿtje (Volìći) |
| Lisica | Vulpecula | Vul. | Anser | Ušâne |
| Lovački Psi | Canes Venatici | CVn. | Cor Caroli | -- |
| Mali Lav | Leo Minor | LMi. | Praecipua | -- |
| Mali Medvjed | Ursa Minor | UMi. | Polaris | Tohôrje (Malekâri) |
| Mali Pas | Canis Minor | CMi. | Procyon | Mićapàš |
| Mikroskop | Microscopium | Mic. | - | -- |
| Mrežnica | Reticulum | Ret. | - | Nylòva |
| Muha | Musca | Mus. | - | Zambôra |
| Oltar | Ara | Ara | Tchou | -- |
| Oktant | Octans | Oct. | - | -- |
| Orao | Aquila | Aql. | Altair | Veletÿći |
| Orion | Orion | Ori. | Betelgeuse | Šćâpi |
| Ovan | Aries | Ari. | Chamal | Kÿšje (Jânce) |
| Paun | Pavo | Pav. | Peacock | -- |
| Peć | Fornax | For. | - | -- |
| Pegaz | Pegasus | Peg. | Markhab | Kunjelàbor (Oltâri) |
| Perzej | Perseus | Per. | Mirphak | Mićakrÿš (Malikrîž) |
| Pramac | Carina | Car. | Canopus | -- |
| Pumpa | Antlia | Ant. | - | -- |
| Rak | Cancer | Cnc. | Acubens | Tovorÿtje (Tovàrići) |
| Ribe | Pisces | Psc. | Alferg | Rybõj |
| Ris | Lynx | Lyn. | Elvashak | Maškũn |
| Sekstant | Sextans | Sex. | - | -- |
| Sjeverna Kruna | Corona Borealis | CrB. | Gemma | -- |
| Slikar | Pictor | Pic. | - | Pitũr |
| Strelica | Sagitta | Sga. | - | -- |
| Strijelac | Sagittarius | Sgr. | - | Šûndre |
| Stol | Mensa | Men. | - | -- |
| Šestar | Circinnus | Cir. | - | -- |
| Štipavac | Scorpius | Sco. | Аntares | Škraplũn (Škrpljûni) |
| Štit | Scutum | Sct. | - | -- |
| Teleskop | Telescopium | Tel. | - | Sionoćâl |
| Trokut | Triangulum | Tri. | Motallah | Trõydi (Trisestrè) |
| Tukan | Tucana | Tuc. | - | -- |
| Ura | Horologium | Hor. | - | -- |
| Vaga | Libra | Lib. | Zubenel-Genubi | Žmÿni (Zmînje) |
| Veliki Medvjed | Ursa Maior | UMa. | Dubhe | Sedambródi (Velekâri) |
| Veliki Pas | Canis Maior | CMa. | Sirius | Pašoglàvi (Pasi) |
| Vodenjak | Aquarius | Aqr. | Sadalsud | -- |
| Volar | Bootes | Boo. | Аrcturus | Goncÿn |
| Vrč | Crater | Crt. | Labrum | Zmûli (Žmûlj) |
| Vuk | Lupus | Lup. | Men | -- |
| Zec | Lepus | Lep. | Arneb | Tušćãn |
| Zlatna Riba | Dorado | Dor. | - | -- |
| Zmaj | Draco | Dra. | Thuban | Baršÿce |
| Zmija | Serpens | Ser. | Unukalhai | Kaške |
| Zmijonosac | Ophiuchus | Oph. | - | -- |
| Ždral | Grus | Gru. | Alnair | -- |
| Ždrijebe | Equuleus | Equ. | Kitalpha | Ždribàc |
| Žirafa | Camelopardalis | Cam. | - | -- |
Summary
Croatian and international constellations (traditional earlier and recent official star groups): Nearly each culture divided the visible major stars of the night sky into its own set of constellations, usually based on mythology. This article covers the 88 constellations used in modern astronomy, which properly speaking are not patterns of stars, as in the common use of the word, but areas of the sky (the celestial sphere), and include the constellations of the zodiac.
The Croatian modern names, and traditional medieval Dalmatic-Chakavian synonyms in comparing table are added, too. The ancient Sumerians, and later the Greeks (as recorded by Ptolemy), established most of the northern constellations in international use up today. Then when explorers mapped the stars of the southern skies, European and American astronomers proposed new constellations for that suthward sky, as well as minor ones to fill gaps between the traditional constellations.
Not all of these proposals caught on, but in 1922, the International Astronomical Union (IAU) adopted the modern list of 88 standardized constellations. These 88 constellations depict chiefly 42 animals, also 29 inanimate objects, and 17 mythological humans and others. After this, Eugène Joseph Delporte drew up precise boundaries for each constellation, so that every point in the sky belonged to exactly one constellation.
Glavna literatura
- Eugène Delporte: Délimitation scientifique des constellations, tables et cartes. Int.Astr.Union 1930, Cambridge University Press.
- J. Božanić: Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič 24: 7 - 94, Split 1996.
- M. Lovrić, A.Ž. Lovrić: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište, 9: 224 - 247 + 3 karte, Karlovac - Zagreb 1998.
- Z. Yošamýa: Dualna teogonija i orientalna pomorska kozmologija u starohrvatskoj predaji. Monograph: Old-Iranian origin of Croats, Iranian cultural center, p. 257-294. Tehrân 1999.
Vanjske sveze
Poveznice
Reference
International constellation names and abbreviations are partly adapted from Wikipedias by GNU license, but the recent Croatian and related historical names are mostly added originals from Croatian Wikinfo.
