Sjeverna polarna zviežđa
Sjeverna polarna zviježdja: - Najsjevernija zvijezda tj. najbliža sjevernom nebeskom polu je Sjevernjača (Polaris). Oko sjevernog pola prividno kruži desetak cirkumpolarnih zviježđa, od toga je njih 7 sjevernijih od 50 stupnjeva nebeske širine, pa se zato kod nas na sjevernoj strani neba noću vide cijele godine i nikada ne zalaze iza sjevernog obzorja. To su: Veliki i Mali Medvjed (Ursa Maior & Minor), Zmaj (Draco), Kasiopeja, Cefej, Ris (Lynx) i Žirafa (Camelopardalis). Izim tih 7 navedenih, sva ostala južnija tj. prividno niža zviježđa, barem dio godine duže ili kraće zalaze iza noćnog obzorja, pa zato nisu stalno vidljiva svake (vedre) noći.
Sadržaj
Abstract
North circumpolar constellations: In Croatian area, 7 northern constellations are circum-polar and they never descend at horizon, including Ursa Major & Minor, Draco, Cassiopeia, Cephaeus, Lynx, and Camelopardalis. Some main data on these asterisms, and especially on Polaris star are offered, including also their Croatian folk names, and the appertaing main stars.
Sjevernjača (Polaris)
Sjevernjača (alfa Ursae Minoris): latin. Polaris, grč. Cynosura, ikav. Sivernjača, kajk. Sevérnica, u Istri i Dalmaciji roman. Tramuntana, na Kvarnerskim otocima arhaično Tohôrnica. To je zamalo jedina nepomična zvijezda za koju svi štokavci (jekavci i ekavci) imaju izvorno domaće ime (Sjevernjača / Severnjača).
Sjevernjača je najsjajnija zvijezda Malog Medvjeda i važna za noćnu orientaciju i određivanje sjevera, pa je zato pod raznim posebnim nazivima dobro poznata kod većine eurazijskih i sjevernoameričkih naroda. To je crvenkasta trojna zvijezda koja rotira oko zajedničkog težišta, gdje je glavna Polara crveni superdiv sjajnosti 2,02 i pripada tipu promjenjivih cefeida, spektralnog tipa F7 Ib-II SB, a udaljena je od Sunca 430 svj.god.
Mali Medvjed (Ursa Minor)
Mali Medvjed (Ursa Minor) je najsjevernije zviježđe oko sjevernoga nebeskog pola, a zbog pripadne sjajne zvijezde Sjevernjače je pod raznim pučkim nazivima dobro poznato većini eurazijskih i sjevernoameričkih naroda. Umjetno ime "Mali Medvjed" je noviji prijevodni kalk koji je kod nas poznat tek kao školski naziv u gradovima. Vidi još pobliže i posebni članak Mali Medvjed (Mala Kola).
Također i kod nas je to važno zviježđe pučki imenovano u više dialektnih inačica: štokavski Mala Kola u Bosni i Slavoniji, kajkavski Mali Vos na sjeverozapadu i oko Zagreba, čakavsko-romanski kalk Male Kari u Dalmaciji, pa arhajsko-ranohrvatski Tohôrje na Kvarnerskim otocima. U najbogatijemu čakavskom zvizdoslovju jadranskih otoka (i dijelom kod kajkavaca) postoji više domaćih imena i za glavne pripadne zvijezde:
- Sjevernjača (Polaris: alfa M.Medvjeda) = kajkav. Sevérnica, ikav. Sivernjača, romanski u Istri i Dalmaciji Tramuntana, arhajsko-ranohrvatski na Kvarnerskim otocima: Tohôrnica.
- Kochab (beta M. Medvjeda) = čakav. na Kvarneru: Mićekòlo. To je narančasti div vidne magnitude 2,08 i udaljen od Sunca 126 svj.god. Pripada u spektralni razred K4 III, pa je po svjetloj boji već golim okom različita od crvenkaste Sjevernjače.
Veliki Medvjed (Ursa Major)
Veliki Medvjed (latin. Ursa Major, kajkav. Velki Vos, ikav. Veli Kari, čakav. Šedan-Brodih) je zviježdje vidljivo sa sjeverne zemaljske polutke. Njegov glavni dio koji čini 7 sjajnijih zvijezda V. Medvjeda se kod nas još štokavski naziva i Velika Kola. Veliki Medvjed je jedno od najvećih i najpoznatijih zviježdja na severnoj nebeskoj polutki gdje zauzima 1.280 kvadratnih stupnjeva. Ovo zviježdje je na našem području cirkumpolarno tj. cijele godine ne zalazi za obzorje zbog svoje blizine sjevernom nebeskom polu, a najbolje se vidi ljeti kada je blizu zenita.
V.Medvjed obuhvaća golim okom 149 vidljivih zvijezda. Najsjajnija (alfa) zvijezda je Dubhe (čakav. Sionãv). Od sedam najsjajnijih pripadnih zvijezda, koje tvore glavni dio kod nas štokavski nazvan Velika Kola, pet njih se nalaze na zajedničkom zvjezdanom pravcu: beta (Merak), gama (Phekda), delta (Megrez), epsilon (Alioth) i zeta (Mizar). Veliki Medvjed obuhvaća još veći broj inih nebeskih objekata, npr. poznatu planetnu maglicu M97.
To je kod nas jedno od najpoznatijih zviježđa i u većini hrvatskih krajeva ima domaće nazive u dialektu. Noviji službeni naziv 'Veliki Medvjed' je zapravo umjetni prijevodni kalk iz međunarodnoga latinskog Ursa Major i kod nas je poznat samo kao školski naučen u gradovima. Domaći štokavski naziv tog zviježđa u Bosni i Slavoniji je "Velika Kola", pa u Zagorju i oko Zagreba kajkavski "Velki Vos", a južnije uz Jadran je sličan romanski kalk "Vele Kári". Posve je osobiti i arhaičan čakavski naziv na jadranskim otocima (Kvarner, Vis itd.): Šedân-Brodih (= 7 brodova), po njegovih 7 najsvjetlijih zvijezda u nizu, koje jadranskimm pomorcima izgledaju kao ploveći konvoj.
V.Medvjed tj. 7 Brodih je najvažnije sjeverno zviježdje za jadransku pomorsku orientaciju i zato je u njemu na Jadranu detaljno čakavski već stoljećima imenovano 7 glavnih zvijezda: Sionãv (alfa: Dubhe), Švêra (beta: Merak), Mićanãv (gama: Phekda), Marjãn (delta: Megrez), Navýna (epsilon: Alioth), Dragãr (eta: Alkaid) i Dvôjdi (zeta: Mizar + Alkor). Još pobliže o tom zviježdju: vidi i paralelni članak Veliki Medvjed. Po čakavskoj predaji na Kvarneru ("Veyske Povede"), to su zapravo bili brodski nazivi za 7 ranohrvatskih jedrenjaka, koje je u ranoj srednjovjekoj plovidbi preko Atlantika (već prije Columba), od jadranskog Omiša na Cetini sve do ušća Amazone predvodio naš prvi admiral Harvàtye Marjakŷr (= 'Admiral Hrvoje').
Zmaj (Draco)
Zmaj (Draco) je sjeverno cirkumpolarno zviježđe, izduženo-zavijen uz Malog Medvjeda poput polumjeseca oko sjevernoga nebeskog pola. To je zviježđe također dobro poznato i u našoj pučkoj astrognoziji zato, jer je blizu zenita u najhladnije godišnje doba zimi, pa je iz toga dobilo slična pučka imena u hrvatskim dialektima: ikav. Ledenice, kajkav. Ledenjáča i čakav. Baršỳtje (= 'mrazište'), dok je učeni naziv 'Zmaj' kod nas u narodu nepoznat osim školski-naučen u gradovima.
Naprotiv, takav sličan naziv u značenju 'zmaja' se kod nas u pučkoj astrognoziji već odavna tradicijski rabi za posve drugo, zodiačko zviježdje Vaga (Libra): ikav. Ale, kajk. Pozóji i čakav. Žmŷni, o ovima vidi pobliže: Ekvatorsko-zodiačka zviežđa. O ovom zvieždju vidi još i pobliže pod Zmaj - Draco (Ledenice). U pomorskom zvizdoslovju jadranskih otočana su pod arhajskim čakavskom imenom još poznate i glavne pripadne zvijezde Zmaja:
- Eltamin (gama Draconis) = čakav. Baršadŷn: to je narančasti div udaljen oko 150 svj.god. od Sunca i najsjajnija je zvijezda Zmaja s vidnom magnitudom 2,24 koja se približava Suncu i za nekih 1,5 milijuna god će biti najsjajniji kao Sirius.
- Rastaban (beta Drac.) = čak. Baršŷna: to je dvojni superdiv tipa G2, vidne magnitude oko 2,8 i udaljen od Sunca 360 svj.god. Ove 2 najsjajnije zvijezde izgledaju kao oči u 'glavi' Zmaja.
- Thuban (alfa Drac.) nema naših domaćih imena, a nalazi se u 'repu' Zmaja kao slabija dvojna zvijezda vidne magnitude 3,65. Pred 4 tisućljeća tj. u doba Sumerana i egipatskih faraona je ovaj Tuban u prapovjesti bio polarna zvijezda, ali je potom zbog precesije zemaljske osi sjeverni nebeski pol dosad pomaknut uz Polaru u susjednom Malom Medvjedu.
Kasiopeja (Cassiopaea)
Kasiopeja je dobila ovo starogrčko ime (Kassiopaia) po antičkoj ženi abesinskog kralja Kephaios, po kojemu je grčki nazvano i susjedno sjeverno zviježdje Cefej. Kod nas je to cirkumpolarno zviježđe u obliku slova M ili W dobro poznato u pučkoj astrognoziji gdje ima više dialektalnih imena: čakav. Gata, kajkav. Tronuš i ikav. Gospino Kolo. O ovom zvieždju vidi još pobliže pod Kasiopeja (Gata - Tronuš). U Kasiopeji naši otočni pomorci pod čakavskim imenima još pobliže poznaju i neke glavne pripadne zvijezde:
- Shedar (alfa Cassiop.) = čakav. Krolèvica, kajk. Krunica, ikav. Kraljevna: to je narančasti div magnitude 2,25 udaljen oko 230 svj.god.
- Kaph (beta Cas.) = čak. Krolèvić: to je promjenjivi žuti div magnitude +2,28.
- Tychova supernova (SN 1572), eksplodirala je u Kasiopeji na jesen god. 1572, kada je u studenomu sjajila kao Venera pa se čak i danju vidjela, a 2 godine kasnije postaje noću sitna do nevidljiva. Danas na istom mjestu emitira nevidljiva radio-zvjezda 3C10, a teleskopom s Palomara je ondje uočena i blijeda maglica kao ostatak te zvjezdane eksplozije.
Ris (Lynx)
Ris (Lynx) je manje sjeverno zviježđe između Velikog Medvjeda i Kočijaša (Auriga), a otočni pomorci na Kvarneru ga poznaju pod domaćim čakavskim nazivom "Maškûni". Pripadne su zvijezde u Risu sitnije ispod 2. reda veličine:
- Najsvjetlija je u Risu alfa - Alvashak (= čakav. Maškỳna), kao promjenjiva crvena zvijeza sa sjajem 3,14 i od Sunca je daleko 222 svj.god.
- Druga po sjaju je dvojna zvijezda Maculata (38-Lyn), vidne magnitude 3,82.
- U novije su doba blizu uz 4 pripadne manje zvijezde u Risu (XO-2b, XO-4b, XO-5b i HD 75898 b) odkriveni u kruženju i daleki egzoplaneti kao plinski divovi nalik našem Jupiteru.
Cefej (Cephaeus)
Cefej (Cephaeus) je također sjeverno zviježđe, smješteno između Zmaja i Kasiopeje, a ime mu je starogrčkog iskona po abesinskom kralju (Kefaios). To je u našoj pučkoj astrognoziji uglavnom nepoznato zviježdje i zato je ostalo bez posebnog imena, jer u njemu nema sjajnijih zvijezda, pa je u čakavskom zvizdoslovju jadranskih otočana Cefej spojen s Kasiopejom u veće zajedničko zviježđe "Gata". Povrh toga, Cefej još većinom leži na svjetlijoj pozadini Mliječnog puta ("Gospina Kruna"), pa se i njegove slabije zvijezde za laike jedva ističu.
Žirafa (Camelopardalis)
Žirafa (Camelopardalis) je prostrano, ali bljedunjavo sjeverno zviježđe između Kasiopeje i Velikog Medvjeda. To je tek novije umjetno zviježđe predloženo u službenoj astronomiji za popunjavanje praznine nakon god. 1690, a povrh toga se sastoji samo od sitnijih zvjezdica ispod 3. reda veličine koje se teže zapažaju: Pripadne glavne zvijezde alfa, beta i gama Žirafe imaju sjaj tek 4 do 4,6. Zato kod zamalo svih naroda pa i kod nas, ovo blijedo sjeverno zviježđe nema posebnoga pučkog imena (čak ni u najbogatijoj arapskoj astrognoziji), osim tek međunarodnih prijevodnih kalkova.
Poveznice
Reference
Enlarged and elaborated by GNU-license almost from Croatian Wikinfo and Chakavian WikiSlavia.
