Jadranske crvene alge

Jadranske crvene alge (Rhodophyta - Florideae iz hrvatskih obala i otočja): Ova originalna studija se kao otvoreni izvornik može slobodno kopirati bez izmjena uz citat auktora i izvora.

• Auktor: Dr.sc. A.Ž. Lovrić Herbarium Adriaticum (ADRZ 1995), Zagreb-Sesvete, HR-10360, Croatia
• Izvornik: prienos iz Wikinfo, WikiFlora Adriatica - Rhodophyta (Florideae)

SUMMARY

Adriatic Rhodophytes (Florideae in Croatian coast and isles): The numer5ous isles and shores of eastern Adriatic include more than 300 different species of Rhodophyta-Florideae (red seaweeds), including 38 rigid calcified algae of Corallinaceae. Some main data on the important genera Laurencia, Peyssonnelia, Corallina, Amphiroa, Lithophyllum ampl., and others in Adriatic are given.

At the end are two lists of rhodophytes from the remote isles in central Adriatic, and from the stormy Kvarner gulf in northeasterm Adriatic. Adriatic Corallinaceae and their ecology are also more elaborated in another parallel article on the Calcified seaweeds. Here follows a condensed phytocenological review of Adriatic communities dominated by the red macroalgae, i.e. the Rhodophytic communities:

• ACROCHAETIETALIA (Mol.) Boud.; Mediterranean macroalgae on exposed intertidal rocks
  • Spongito-Nemodermion Mol.; intertidal incrustations of calcified algae
    • Spongito-Lithophylletum tortuosi (Feld.) Mol.; semiexposed intertidal rocks
    • Phymatolitho-Lithophylletum incrustantis (Erc.) Giac.; stormy intertidal rocks
    • Tenareo-Lithophylletum trochantri (Peres) Giac.; stormy rocks, Aegean & SE. Adriatic
    • Goniolitho-Lithophylletum imbricati (Zal.) Lov.; stormy rocks, northeastern Adriatic
  • Ulotricho-Bangion Hartog; soft algae in exposed intertidal rocks of European shores
    • Bangio-Ulotrichetum subflaccae (Feld.) Hartog; filamentose algae in Mediterranean shores
    • Hildenbrandtietum rubrae (Feld.) Giac.; shady intertidal overhangs in sheltered shores
    • Catenelletum caespitosae (Zal.) Hartog; tidal overhangs & ravines in stormy shores
    • Nemalio-Laurencietum papillosae (Zal.) Kal.Gut.; stormy tide-pools, Adriatic & Black Sea

• ULVETALIA Berner; dominating green macroalgae in subsaline or polluted shores
  • Enteromorphion intestinalis Hadač; intertidal rocks in subsaline or polluted shores
    • Enteromorpho-Porphyretum leucostictae Zal.) Hartog; breakwaters of Adriatic & West Europe
    • Polysiphonio-Enteromorphetum linzae Kal.Gutn.; polluted lagoons & estuaries, Mediterranean

• RHODYMENIETALIA Boud.; skiophilic soft macroalgae in deeper seafloors around Europe
  • Rhodymenion ardissonei Boud.; skiophilic algae in deeper rocky bottom of Mediterranean
    • Rhodymenio-Codietum vermilarae Feld.) Balles.; exposed subtidal ravines & overhangs
    • Flabellio-Peyssonnelietum squamariae Mol.; sheltered overhangs & deeper rocky bottoms
    • Rhytiphloeo-Vidalietum volubilis Lorenz: Zal.; muddy-shingle bottoms in coves & channels
    • Nereio-Gracilarietum verrucosae Kal.Gutn.; channels detritic bottom, Adriatic & Black S.

• LITHOPHYLLETALIA Giac.; sciaphilic calcified algae of coralligene formations
  • Corallinion (Lorenz: Zal.) Hart.; calcified algae in sublittoral cliffs
    • Ceramio-Corallinetum elongatae (Pign.) Scam.; semiexposed sublittoral cliffs
    • Phymatolitho-Corallinetum mediterraneae (Feld.) Giac.; stormy sublittoral cliffs
    • Peyssonellio-Corallinetum squamatae (Zal.) Lov.; cold-stormy cliffs, NE. Adriatic
  • Lithophyllion Giac.; calcified algae of Mediterranean coralligene formation
    • Lithothamnio-Lithophylletum soluti (Feld.) Giac.; coralligene platform
    • Lithophylletum dentati-racemi (Lorenz) Zal.; infralittoral detritic bottoms
    • Peyssonnelietum rosae-marinae (Carp.) Boud.; bottoms with strong currents
    • Crodelio-Halimedetum tunae (Feld.) Giac.; calcified algae in deeper cliffs
    • Palmophyllo-Mesophylletum lichenoidis Giac.; incrustations in the deepest cliffs

Uvod: uvid Rhodophyta Jadrana

Ovdje se daje sažeti pregled najvažnije i najbrojnije grupe naših morskih makroalga tj. crvenih alga (Rhodophyta - Florideae), kojima na Jadranu prosječno pripada oko polovice svih makroalga. Najbrojnije su na vanjskim pučinskim otocima Dalmacije gdje obuhvaćaju do 2/3 svih makroalga, dok im u Kvarneru pripada tek 2/5 alga jer su tu razmjerno brojne i zelene makroalge do 1/4 svih.

Naprotiv najviše raznih ovapnjelih makroalga iz porodice Corallinaceae rastu pod olujnim kvarnerskim obalama na udaru velebitske bure, pa u burnomu Senjskom arhipelagu zajedno dolazi i do 35 raznih Corallinacea zajedno, što je među najbogatijim florama ovapnjelih alga na obalama Europe. Najprije su prikazane značajne crvene alge jadranskih otoka, a na kraju su još dodani bogati abecedni popisi crvenih alga iz srednjojadranskih pučinskih otočića i iz Kvarnerića. Najbogatija porodica Corallinaceae iz Jadrana je još pobliže razradjena i u posebnomu paralelnom članku Jadranske ovapnjele alge.

Ovapnjela porodica Corallinaceae je zbog važnosti i bogatstva u Jadranu još pobliže razrađena i u posebnomu paralelnom članku Jadranske ovapnjele alge, gdje se daju taksonomski ključevi svojta i fitocenološki pregled vegetacije ovapnjelih alga, - a ovdje je samo njihov kraći sažeti prikaz zbog cjeline crvenih makroalga.

Najodpornije Corallinaceae

Najvažnija i najodpornija biljna skupina iz olujnih obala i izloženog plićeg dna na Jadranu su ovapnjele crvene alge tj. Corallinaceae koje zbog svoje čvrste i kruto-okamenjene steljke, među morskim biljem daleko najbolje podnose žestoku hidrodinamiku čestih i olujnih valova. Zato na olujnim profilima srednjojadranskih pučinskih otoka i burnoga Senjskog arhipelaga (Prvić, Goli, Svetac, Sušac, Palagruža, itd.), ove ovapnjele alge često obrašćuju cijeli dubinski profil olujnih obala, pa tu dominiraju i u infralitoralu gdje su inače rjedje na zaklonjenim i poluizloženim položajima.

Među ovim ovapnjelim algama iz olujnih obala je najčešći i razmjerno najodporniji širi rod Lithophyllum ampl. (na Krku: "pokrovàta") iz fam. Corallinaceae: To je tipski reprezentativni pokazatelj olujnih obala Jadrana i Sredozemlja, gdje je zastupljen s dvadesetak odpornih i poluodpornih vrsta, pa u površinskom eulitoralu i plićem infralitoralu do nekih 7m dubine tu tvori desetak ovapnjelih morskih zajednica.

Hidrodinamički gradient odpornosti roda Lithophyllum ampl. u Jadranu: najosjetljiviji Lit. racemus < Pseudolithophyllum expansum < Ps. cabiochae < Ps. orbiculatum < Lit. incrustans < Lit. dentatum < L. trochanter < L. decussatum < L. tortuosum < Tenarea undulosa < Goniolithon byssoides < Lith. imbricatum < Goniolithon papillosum kao najodporniji na olujnim obalama. Najodpornije pripadne svojte iz porodice Corallinaceae duž balkanskih obala su iduće:

Corallina istočnog Jadrana

Uži rod Corallina (na Krku: "mornemàhi") iz fam. Corallinaceae: To je najčešći dominantan rod odpornih alga na izloženim stijenama gornjeg infralitorala ispod donjeg ruba oseke. Hidrodinamički gradient: neodporna C. granifera < C. officinalis s.s. < C. elongata < C. mediterranea < C. squamata kao najodpornija na olujnim obalama.

• Kod nas poluodporni sjeverni tip C. officinalis L. s.s., raste na umjereno izloženim do slabije degradiranim stijenama, najčešće u zajednici Ceramio-Corallinetum.

• Odpornije su C. elongata Ell. & Sol. (rjeđa kod nas) i na Jadranu najčešća C. mediterranea Aresch. (na Krku: "mićamàh"), koje rastu na vanjskim izloženim stijenama pod udarom pučinskog juga, a najčešće u zajednici Phymatolitho-Corallinetum mediterraneae.

Corallina squamata

Corallina squamata (na Krku: "velamàh"): Najodpornija i najveća vrsta tog roda u Jadranu je C. squamata Ell.& Sol. koja je i najjače ovapnjela, pa na olujnim plitkomorskim stijenama pod udarom najžešće bure u zajednici Peyssonellio-Corallinetum squamatae, stvara obilne koralinske naslage debele po 6-10 cm. Ima reliktno-disjunktni areal: Maroko, Biscay, Grčka i Kvarnersko otočje, a kod nas je ova najobilnija u olujnomu Senjskom arhipelagu, tj. na burnim obalama jugoistočnog Krka oko Baške, pa na susjednom Prviću i Golom otoku.

Amphirhoa u Jadranu

Rod Amphirhoa (na Krku i Rabu: "karnàc"): Izgledom i ekološki je donekle slična kao Corallina, pa često rastu zajedno na plitkomorskim izloženim stijenama.

• Najpoznatija je i najčešća kod nas u Jadranu Am. rigida Lamour., koja raste na poluizloženim plićim stijenama u raznim zajednicama infralitorala duž cijelog Jadrana, najčešće zajedno s algom Corallina officinalis.

A. cryptarthrodia (A.verrucosa)

Amphiroa cryptarthrodia Zanar. (Am. verrucosa Kütz.): Ova je odpornija na valove i najčešća je na izloženim pučinskim stijenama pod udarom juga po vanjskim dalmatinskim otocima, gdje većinom raste u zajednici Phymatolitho-Corallinetum mediterraneae.

Am. beauvoisii (A. complanata)

Amphiroa beauvoisii Lamour. (A. complanata Kütz.), je tvrđa najjače ovapnjela i zato najodpornija na olujnim burištima u Jadranu. Većinom je ograničena na olujne pliće stijene gornjeg infralitorala u zajednici Peysonellio-Corallinetum squamatae. Kod nas raste po burnim obalama na jugoistoku Krka, Prviću, Sv.Grguru, Golom otoku, pa na pučinskom Visu, Biševu, Sušcu, Elafitima, Konavoskim stijenama, kao i na drugim olujnim klisurastim obalama u Sredozemlju: Grčka, Francuska, itd.

Ine jadranske Corallinaceae

Izim gore navedenih, uz izložene obale i otoke na istočnom Jadranu rastu još i druge ovapnjele Corallinaceae npr. iz rodova Spongites, Titanoderma, Phymatolithon, Goniolithon, Lithophyllum, Tenarea, itd.

Spongites notarisii

Spongites notarisii (Duf.) Athan (Neogoniolithon notarisii Setch.& Mason, fam. Corallinaceae, Kvarner: "sadrỳći", na Krku: "šadrỳtje"), proširen je poput pepeljastosive kore, uz rub oseke na poluizloženim do olujnim rtovima i otočićima, većinom u svezi Spongito-Nemodermion na Sredozemlju i Jadranu.

Titanoderma confinis

Titanoderma confinis (Crouan) Boud. (Melobesia confinis Crouan, Corallinaceae, na Krku: "mićasàdra"), raste na olujnim stijenama uz rub oseke (sveza Corallinion), a u Sredozemlju i Jadranu uz površinu ova zamjenjuje neodporni dubinski tip T. hapalidioides s.s. Kod nas raste od Kvarnera do Konavala, bilo epilitski kao vapnenasta kora ili također epifitno na inim ovapnjelim algama iz fam. Corallinaceae.

Phymatolithon lenormandii

Phymatholithon lenormandii (Ares.) Adey (Lithothamnium lenormandii Ares., na Krku: "rozašàdra"), je jedina na hidrodinamiku otporna alga iz širjeg roda Lithothamnium ampl. Uglavnom zamjenjuje ostale ovapnjele alge na umjereno degradiranim izloženim obalama, najviše u zajednicama Arbacio-Lithophylletum incrustantis i Phymatholitho-Lithophylletum incrustantis. Za razliku od inih ovapnjelih alga, donekle podnosi nestabilnu slanoću i slabije onečišćenje, pa je proširena oko europskih obala.

Goniolithon papillosum

Goniolithon papillosum (Zan.) Fosl. (Baška: "mića-pokrovàta") raste u srednjem Sredozemlju i Jadranu na olujnim obalama kao čvrsto ovapnjeli bradavičavi jastučići poput tvrdog kamenja (2-5 cm). To je na Jadranu izrazito najodpornija cimatofilna alga na olujnu hidrodinanmiku, a osobito je česta na najgorim orkanskim burištima po sjeveroistočnim obalama Kvarnerskih otoka.

S njom je često tu i sličan ali veći Lithophyllum imbricatum (vidi niže) u olujnoj zajednici Goniolitho-Lithophylletum imbricati. Najveće plohe taj Goniolithon prekriva na obalnim burištima jugoistočnog Krka (Vrbnik-Stara Baška), pa na susjednom Prviću, Golom otoku, Galunu, Liscu kod Sv. Jurja, rtu Sorinj na sjeveru Raba i sl. Dobro podnosi bez štete povremeno zimsko zaleđivanje obala u Velebitskom kanalu.

Goniolithon byssoides

Goniolithon byssoides (Lam.) Fosl. zamjenjuje gornju vrstu na toplijim olujnim obalama istočnog Sredozemlja do jugoistočnog Jadrana oko Dubrovnika. To je termofilna grmasto-bodljasta ovapnjela alga koja ne podnosi mraz i zato je nema sjevernije u Jadranu. Zajedno sa Tenarea undulosa raste u cimatofilnoj zajednici Tenareo-Lithophylletum byssoidis.

Tenarea undulosa

Tenarea undulosa Bory: to je šupljikava spužvasto-jastučasta, ovapnjela alga na olujnim rtovima i otočićima duž sjeveroistočnog Sredozemlja (najviše u Egejskom otočju) i jugoistočnog Jadana, gdje raste na sjever do Kornata i sjeverozapadne obale Dugog otoka.

Crodelia cabiochae

Crodelia cabiochae Boud.& Deniz. (Pseudolithophyllum cabiochae Boud., Lithophyllum crodelioides Verl.; na Krku: "velašàdra"): Ova je najveća odporna Corallinacea zapadnog Sredozemlja i Jadrana, a kod nas najviše raste na burnim Kvarnerskim i vanjskim pučinskim otocima, gdje se nalazi pod olujnim i zasjenjenim klisurastim obalama i u izloženim plićim polušpiljama.

Srodna je s neodpornim i lomljivim dubinskim tipom Crodelia expansa (Phil.) Boud. (Pseudolithophyllum expansum Lam., Lithophyllum giganteum Zanar.), od kojega se ova izdvaja: steljka čvršća i tvrdo ovapnjela (deblja teže lomljiva), tamno-ljubičasta do vinskosmeđe boje (suha: lila), rubne lamele ozdola zrakasto-lepezasto izprugane (micro: hipotalij debeo višeslojan, stanice peritalija prizmatično-izdužene 20-50 µm).

L. incrustans (L.polymorphum)

Lithophyllum incrustans Phil. (Lithothamnion polymorphum LeJol.) je česta poluodporna alga širega ekološkog spektra, pa raste na izloženim obalama i plitkomorskim stijenama oko Europe. Na Jadranu je najčešća u zajednicama Spongito-Lithophylletum incrustantis na olujnim čistim obalama i Arbacio-Lithophylletum incrustantis na degradiranim izloženim obalama s ježincima.

L. tortuosum (L. cristatum)

Lithophyllum tortuosum (Esp.) Fosl. s.s. (L. cristatum Meneg.) je velika ovapnjela, jastučasto-spužvasta alga (do 14 cm) na izloženim kamenim obalama zapadnog Sredozemlja do srednjeg Jadrana, u zajednici Spongito-Lithophylletum tortuosi većinom u polušpiljama. Ova ne podnosi prehladnu buru ni povremene mrazove, pa ju zato na obalnim burištima sjevernog Jadrana zamjenjuje odporniji i čvršći L. imbricatum.

L. imbricatum (L. ercegovici)

Lithophyllum imbricatum Zanard. (L. ercegovicii Lov., ? L. flabellatum Vinassa, Baška: "vela pokrovata"), je sjevernojadranski endem oko Kvarnerskog otočja, uglavnom na olujnim istočnim i sjeveroistočnim obalama s najjačom burom u zajednici Goniolitho-Lithophylletum imbricati: sjeveroistočne obale Raba (rtovi Sorinj, Krklant i Njivica), pa sjeveroistočne stijene Sv.Grgura, jugoistočni Krk kod Baške (rtovi Škuljica, Bracol i Pohliba), ter otok Plavnik i susjedni otočići Kormat, Galun i Karnacol. Morfološki i histološki je ova alga na prijelazu između rodova Goniolithon i Lithophyllum s.s., s nizom posebnih vlastitih značajka. Odlikuje se polukuglasto-jastučastim rastom (5-18 cm) i čvrsto je ovapnjela kao tvrdi kamen.

Površina joj nije šupljikava, nego kompaktna i gusto crijepasto zarasla poleglim vodoravnim ljuskama (poput gušterove kože), sa sitnim polukružnim vapnenastim lamelama promjera 2-4 mm. Od ostalih crvenkastih srodnika se izdvaja i posebnom, metalno-plavkastom do azurnosivom bojom (u prirodnom živom stanju), dok je u osušenom stanju olovnosiva, a iznutra je na presjeku krem-bjelkaste boje. Na histološkom presjeku je značajna gusta finoporozna građa s pravilnim koncentričnim slojevima debljine 2-5 mm, koji tvore uzastopne godove kao na drvetu, a mikroskopski su stanice hipotalija značajno rombične i koso izdužene. Ljuskave površinske lamele su tanke samo 70-150 µm, a konceptakuli su ograničeni samo na gornju stranu lamela koja je zato hrapava, dok je donja gladka (bez njih). Tom posebnom građom se dobro razlikuje od najsličnijih alga Gon. papillosum i Lit. tortuosum pa povezuje ta dva roda i vjerojatno je arhaični relikt u široj skupini Lithophyllum ampl.

Peyssonnelia (Peyssonneliaceae)

Rod Peyssonnelia (na Visu: "morska galôna") iz porod. Peyssonneliaceae: Obuhvaća brojne mekane i neke ovapnjele vrste, od zaštićenih do olujnih dna, većinom u zasjeni po obalnim špiljama i na dubljem dnu. Hidrodinamički gradient roda Peyssonnelia u Jadranu: u mirnim zaklonima P. rubra < P. squamaria s.s. < P. polymorpha s.s. < P. harveyana < P. rosa-marina < P. coriacea na olujnim dnima. Poluodporne mekane P. squamaria Dcne. s.s. i P. rubra J.Ag., pa ovapnjeli tip P. polymorpha Schm. s.s., uglavnom se nalaze u obalnim špiljama i na dubljim dnima s umjerenom hidrodinamikom, najčešće u svezi Rhodymenion.

P. harveyana & P. rosa-marina

Odpornije su iz tog roda Peyssonnelia rosa-marina Boud.& Deniz. i P. harveyana J.Ag. (P. adriatica Kütz.), koje poput ovapnjelih gomolja većinom slobodno leže na izloženim šljunkovitim dnima do 30 m, gdje ih stalno prevrću i kotrljaju po šljunkovitom dnu jake i stalne struje. Rastu u zajednici Peyssonelietum rosae-marinae, npr. na burnim dnima kod Baške, Jurjeva, Prvića, Golog otoka, Omiša i u zapadnom Sredozemlju.

Peyssonnelia coriacea

Najotpornija je na čestu hidrodinamiku jakih valova kožasto-prirasla Peyssonnelia coriacea Feld., koja se od srodnog tipa P. squamaria s.s. osim anatomskih detalja, još izdvaja čvrstom debljom steljkom tamnije crvenosmeđe boje. Ova raste na olujnim plitkomorskim stijenama najčešće u zajednici Peyssonnelio-Corallinetum squamatae, npr. Plavnik, Baška, Prvić, Sv.Grgur, Goli, Lopar, Vis, Lastovci, Elafiti, Konavli i zapadno Sredozemlje.

Ključ za Peyssonneliaceae

Kako je rod Peyssonnelia duž istočnog Jadrana donedavna bio slabo proučen tj. navode se uglavnom tek najobičnije proširene P."squamaria" ampl. i P."polymorpha" ampl., zato se ovdje daje diagnostički ključ tog roda za Jadran:

• 1a) Kožasta steljka nije lomljiva i barem prama rubu je mekana i savitljiva (rjeđe sredina ovapnjela), većinom slabo ovapnjela u hipotaliju oko rizoida, boja tamnija krvavocrvena do ljubičastosmeđa: > 3.

1b) Steljka je sve do ruba jako ovapnjela, kruta i lomljiva, boja svjetlija ružičasta do sivolila (širja P. "polymorpha" ampl.) > 2.

• 2a) Steljka lepezasto proširena i bar sredinom prirasla na kamenju, lisnati rubni režnjevi vodoravni i većinom paralelni. Micro: ozdola rizoidi višestanični i većinom razgranjeni: tipska Peyssonellia polymorpha (Zanar.) Schmitz. s.s. - Jadran, Sredozemlje i Atlantik.
• 2b) Steljka je većinom gomoljasto-zaobljena i slobodno leži na šljunkovitom dnu, lisnati režnjevi na rubu nepravilno valovito-zavijeni i svi su nerazgranjeni: Peyssonnelia rosa-marina Boud.& Deniz. - zapadno Sredozemlje i Jadran.

• 3a) Živa svježa steljka svjetlija karmincrvena (i suha ostaje crvenkasta), ozdola među rizoidima vapnenasti čvorići - cistoliti. Micro: cistoliti s ovapnjelim stanicama: Peyssonnelia rubra (Grev.) J.Ag. (incl. P. inamoena Pilg.) - Jadran, Mediteran i Atlantik.
• 3b) Steljka je tamnija crvena do crvenosmeđa, a suha većinom pocrni. Micro: ozdola među rizoidima bez ovapnjelih cistolita: > 4.

• 4a) Steljka opnasta 0,1-0,3 mm, kao tanka prevlaka na kamenju. Micro: stanice hipotalija bez reda lepezasto izrasle, peritalijske stanice u malobrojnim (3-5) slojevima, sporangiji monecijski: Peyssonnelia dubuyi Crouan (Cruoriella dubuyi Schmitz) - subkozmopolit: Pacifik, Atlantik, Mediteran, Jadran.
• 4b) Steljka je deblja i kožasta, debela preko 0,4 mm. Micro: stanice hipotalija u pravilnim redovima, peritalijske stanice u mnogobrojnim (8-14) slojevima, sporangiji poliecijski: > 5.

• 5a) Steljka nježnija i tanja, 0,4-0,5 mm i suha ostaje većinom crvenkasta (ne mijenja boju). Micro: peritalij reduciran ili izostaje (širja Pey. atropurpurea s.lat.): > 7.
• 5b) Steljka čvrsta i deblja, izrazito kožasta (preko 0,6 mm), a suha vidno pocrni (crnosmeđa do crnoljubičasta). Micro: debeli višeslojni peritalij izrazito razvijen (širja Pey. "squamaria" s.lat.): > 6.

• 6a) Steljka nježnija tj. vitka-mekana, boja svjetlija crvenokestenasta (epifit na posidoniji ili na dubinskom kamenju). Micro: hipotalij reduciran na opnaste stanice oko rizoida, pleuridne stanice velike u malobrojnim debljim slojevima: tipska Peyssonnelia squamaria (Gmel.) Dcne. s.s. - Atlantik, Mediteran i Jadran.
• 6b) Steljka je jako debela, žilava i čvrsto kožasta, u živom stanju svježa boja tamnija crnosmeđa do tamnoljubičasta (plitke stijene i olujne špilje). Micro: opnasti hipotalij u cjelini razvijen, pleuridne stanice sitnije i u gustim tankim slojevima: Peyssonnelia coriacea Feld. - Sredozemlje i Jadran.

• 7a) Živa steljka je tamnija, svježa je crnosmeđa do grimiznoljubičasta i sva je do ruba čvrsto prirasla na kamenju. Micro: 6-8 nizova pleuridnih stanica u hipotaliju i dihotomne stanice u meristemu (bez koksoidnih stanica): tipska Peyssonnelia atropurpurea Crouan s.s. - Atlantik, Mediteran i Jadran.
• 7b) Steljka barem na rubu svjetlije crvena, sredinom je prirasla ali rubni lisnati režnjevi su slobodni. Micro: pleuridne stanice kraće i u manje redova (do 6), razvijene su i sekundarne koksalne stanice (ali bez dihotomnih stanica u meristemu): > 8.

• 8a) Steljka je manja od 6 cm i jednobojno crvena (bez tamnih pojasa). Micro: rizoidi nerazgranjeni i jednostanični, hipotalij s 5-6 redova stanica: Peyssonnelia harveyana (Crou.) J.Ag. (P. adriatica Kütz.): Jadran, Atlantik i Sredozemlje.
• 8b) Steljka je veća i vrlo široka preko 20 cm, prama rubu svježe crvena a u sredini tamnija do crnosmeđa sa crno-tamnim koncentričnim pojasima. Micro: rizoidi razgranjeni i višestanični, hipotalij s 3-4 niza pleuridnih stanica: Peyssonnelia magna Erceg. (P. bornetii Boud.& Deniz.) - Jadran i zapadno Sredozemlje.

Laurencia (Rhodomelaceae)

Rod Laurencia (porodica Rhodomelaceae): Uz olujne rtove i pučinske otoke istočnog Jadrana je taj rod zastupljen sa 2 otporne vrste, a ine poluodporne do neotporne česte vrste zaštićenih i umjereno izloženih dna su još L. obtusa (Huds.) Lamour., L. pinnatifida (C.Ag.) J.Ag. i L. paniculata (Gmel.) Lamour. Hidrodinamički gradient roda Laurencia u Jadranu: u zaklonima L. paniculata < L. pinnatifida < L. obtusa < L. truncata < L. papillosa na olujnom dnu.

Laurencia papillosa

Laurencia papillosa (Forsk.) Grev. (na Krku: "rozemâsje"), jedna je od najčešćih i najodpornijih mekanih alga na obalnim kamenjarama otvorenih rtova i olujnih otočića. Najčešća je sezonski (zima-proljeće) na burištima u zajednici Nemalio-Laurencietum papillosae. Odporna je na razne nepovoljne uvjete, čestu olujnu hidrodinamiku, hladnoću i promjenjivu slanoću mora, pa raste npr. uz poluslane vrulje i u kamenim slanim lokvama olujnih obala. Česta je na obalnim burištima gornjeg Jadrana i Crnog mora.

L. truncata (L.platycephala)

Laurencia truncata Kütz. (L. platycephala Kütz.): Ova zamjenjuje neodporni dublji tip L. pinnatifida s.s. na olujnim plitkomorskim kamenjarama uz donji rub oseke u svezi Cystoseirion strictae na Jadranu i Sredozemlju. Kod nas je najčešća u središnjem Jadranu i Kvarneriću na burnim rtovima i olujnim otočićima, npr. Baška, Prvić, Sv.Grgur, Goli otok, Žirje, Svetac, Biševo, Palagruža, Sušac, Lastovci, itd.

Ini rodovi crvenih makroalga

Odporni pučinski Rhodophyta iz ostalih rodova oko jadranskih otoka: Osim spomenutih najčešćih odpornih alga, na olujnim obalama istočnog Jadrana još rastu pojedine odporne vrste i iz drugih rodova:

Bangia fuscopurpurea

Bangia fuscopurpurea (Dillw.) Lyngb., proširena je na izloženim obalnim stijenama uz gornji rub plime oko Europe, a također i u poluslanom i slabije onečišćenom moru.

Boergeseniella fruticulosa

Boergeseniella fruticulosa (Wulf.) Kyl. (Polysiphonia fruticulosa Wulf.) je u Jadranu jedina odporna na jaku hidrodinanmiku iz širega inače neodpornog roda Polysiphonia s.l., pa kod nas raste na izloženim kamenjarama uz rub oseke u svezi Cystoseirion strictae.

Bornetia secundiflora

Bornetia secundiflora (J.Ag.) Thur. (Ceramium secundiflorum J. Ag.) je iz inače osjetljive Ceramiaceae, a kod nas je od tih jedina odporna na jači udar valova. U Jadranu raste uglavnom na olujnim obalnim stijenama uz ovapnjele alge Spongito-Nemodermion, npr. u Senjskom arhipelagu, a inače je česta u Atlantiku.

Botryocladia botryoides

Botryocladia botryoides (Wulf.) Feld. (Chryismenia uvaria J. Ag., Baška: "morne orÿšje") proširena je u izloženim plitkomorskim špiljama sveze Petroglossion u Jadranu i Sredozemlju.

Catenella caespitosa

Catenella caespitosa (With.) Irvine (C. opuntia Grev. iz reda Gigartinales, na Krku: "markÿna", na Visu: "markenta", kod Dubrovnika: "mrkijenta"): To je disjunktni atlantsko-jadranski relikt. Kod nas je proširena uz gornji rub plime duž istočnog Jadrana, najviše od Velebitskog kanala do Konavoskih stijena. U najburnijim procjepima i polušpiljama kod nas se ova uspinje i gore u supralitoralu sve do 2m nad morem, npr. Baška, Prvić i Goli otok.

Poluodporne crvene alge

Među inima crvenim algama u Jadranu je na prosječno poluizloženim obalama kod nas proširen još niz poluotpornih vrsta, koje optimalno rastu uz umjereno izložene obale s pojačanom hidrodinamikom, a među njima su razmjerno najčešće i najvažnije npr. još slijedeće:

Gelidiella pusilla

Gelidiella pusilla (Stack.) Funk. (Gelidium pusillum LeJol.) je razmjerno najodpornija na hidrodinamiku iz porodice Gelidiaceae, pa ova raste na izloženim obalnim stijenama sveze Corallinion u Jadranu i Sredozemlju.

Lomentaria articulata

Lomentaria articulata (Huds.) Lyngb. s.l. je u Jadranu i sjevernom Sredozemlju značajna za izložene plitkomorske špilje u zajednici Lomentario-Plocamietum vulgaris, a kod nas je najčešća na obalnim burištima Kvarnerskih otoka.

Nemalion helminthoides

Nemalion helminthoides (Vell.) Batt. (N. lubricum Duby; na Krku: "ćrîvac") ima širi ekološki razpon, pa u Jadranu i Crnom moru raste od poluizloženih do olujnih obala, najviše u sezonskoj zajednici Nemalio-Laurencietum papillosae.

Plocamium i Rhodophyllis

Plocamium vulgare Lamour. (P. coccineum Lyngb.) i Rhodophyllis divaricata (Stack.) Batt. (Rh. bifida Kütz.), česte su na olujnim obalama oko Balkana, najviše u izloženim plitkomorskim špiljama iz sveze Petroglossion.

Ini neodporni Rhodophyta

Još niz drugih poznatih i inače čestih Rhodophyta iz europskih i sredozemnih obala, duž vjetrovitog sjeveroistočnog Jadrana su rjeđe i uglavnom ograničene na mirne i ustajale lagune, pa duge i zaklonjene uvale, ili ako podnose zasjenu također i na veće dubine. To su cimatoksene alge (grč. kymatios = uzburkan, valovit i xenos = tuđ, stranac), koje su rijedke ili nepoznate na olujnim dnima uz otvorne rtove i pučinske otoke, pa ove rastu bilo u dubinama ili u dužim zaklonjenim uvalama i morskim špiljama.

Takve su u Jadranu najmanje odporne crvene alge koje ne podnose jaču hidrodinamiku olujnih valogva npr. slijedeće (cimatokseni Rhodophyta): Vidalia volubilis (L.) J.Ag., Rhodymenia corallicola Ard. (Rh. ardissonei Feld.), Spyridia filamentosa (Wulf.) Harw., Rhytiphloea tinctoria (Clem.) C.Ag., Porphyra leucosticta Thur., Gracilaria conferviodes (L.) Grev., Gigartina acicularis (Wulf.) Lamour., Halymenia floresia (Clem.) Ag., Dasya elegans (Mert.) Ag., Gymnogongrus griffithsiae (Turn.) Mart., Gastroclonium kaliforme (Good.& Wood.) Ard., Bonnemaisonia asparagoides (Wood.) Ag., Antithamnion cruciatum (Ag.) Naeg. i dr.

Popisi jadranskih Rhodophyta

Dolje u prilogu su još i dva primjerna popisa crvenih makroalga iz jadranskih otoka: najbogatiji jadranski popis 222 Rhodophyta iz pučinskih otočića središnjeg Jadrana, pa još drugi razmjerno bogati popis iz Senjskog arhipelaga na gornjem Jadranu s najbrojnijom zbirkom od 35 ovapnjelih Corallinacea.

Rhodophyta pučinskih otoka

Slijedi popis 222 svojte crvenih makroalga uz pučinske otočiće središnjeg Jadrana: Svetac, Sušac i Palagruža (31 ovapnjelih su u kurzivu + zvjezdica *) - abecedno po rodovima.

A list of Rhodophytes at remote islets of central Adriatic: Svetac, Sušac and Palagruža; 222 taxa (31 calcified ones in Italics + Asterisk *)

• Acrochaetium boergesenii Schif.
• Acrodiscus vidovichii Zanar.
• Acrosorium uncinatum (J.Ag.) Kyl., Ac. venulosum Kylin
• Acrosymphyton purpuriferum (Ag.) Sjös.
• Aeodes marginata (Rous.) Sch.
• Aglaothamnion byssoides Arn.) Boud., Ag. furcellariae J. Ag., Ag. hookeri (Dillw.) Feld., Ag. scopulorum (C.Ag.) J.Ag., Ag. tenuissimum (Bon.) Feld.
• Alsidium helmintochorton Kütz.
• Amphiroa rigida Lamour *, Am. rubra' (Phil.) Woelker.*
• Antithamnion cruciatum (C.Ag.) Nägeli, An. heterocladum Funk., An. tenuissimum (Hauck) Sch.
• Apoglossum ruscifolium J. Ag.
• Arachnophyllum confervaceum (Men.)Zan.
• Asterocystis ornata (Ag.) Hamel
• Audouinella daviesii (Dillw.) Woelk., Audouinella spec. indet. (steril), Aud. virgatula (Harv.) Dixon
• Boergeseniella fruticulosa (Wulf.) Kyl.
• Bonnemaisonia asparagoides (Wood.) C.Ag.
• Botryocladia botryoides (Wulf) Feld., Bot. chiajeana (Men.) Kylin, Bot. microphysa (Hauck) Kylin
• Brogniartella byssoides (Good.) Schm.
• Callithamnion corymbosum Lyngb., Cal. granulatum C. Ag.
• Catenella caespitosa (With.) Irvine
• Caulacanthus ustulatus (Turn.) Kütz.
• Ceramium bertholdii Funk, Cer. ciliatum (Ellis.) Ducl., Cer. circinnatum (Kütz.) J.Ag. Cer. codii (Rich.) Mazoyer, Cer. comptum Boerg., Cer. diaphanum (Roth.) Harw., Cer. echionotum J. Ag., Cer. flaccidum (Harv.: Kütz.) Ardis., Cer. nodosum (Kütz.) Harv., Cer. rubrum (Huds.) C.Ag. s.lat., Ceramium spec. indet. (steril), Cer. tenerrimum (Martens) Okamura
• Champia parvula (C.Ag.) Harvey
• Chondria dasyphylla (Wood.) C.Ag., Ch. tenuissima (Wither.) C.Ag.
• Chondrymenia lobata Zanard.
• Choreonema thureti (Born.) Schmitz.
• Chroodactylon ornatum (C.Ag.) Basson
• Chrysimenia ventricosa (Lam.) J.Ag.
• Chylocladia verticillata (Light.) Bliding
• Compsothamnion thuyoides Schmitz
• Contarinia peyssonelliformis Zanard., Con. squamariae (Meneg.) Deniz.
• Corallina officinalis' L. *, Cor. elongata Ell.& Sol.*, Cor. granifera (Ar.) Ell.& Sol.*
• Corallophila cinnabarina (Bory) Norris
• Crodelia expansa (Phil.) C.Ag.*, Cr. cabiochae Boud.& Deniz.*
• Crouania attenuata (Bon.)J.Ag.
• Cryptonemia lomation (Bertol.) J.Ag., Crypt. tunaeformis J.Ag.
• Dasya baillouviana (Gmel.) Montag., Dasya hutchinsiae Harvey, Dasya ocellata (Grat.) Harvey, Dasya penicillata Zanard.
• Dasyopsis plana (C.Ag.) Zanar., Dasyopsis spinella (C.Ag.) Zanar.
• Digenea simplex (Wulf.) C. Ag.
• Dipterosiphonia rigens (C.Ag.) Falk.
• Dudresnaya verticillata (Vel.) Jolis
• Erythrocystis montagnei (Derbes) Silva
• Erythroglossum sandrianum (Kütz.) Kylin
• Erythrocladia subintegra Rosenv.
• Erythrotrichia carnea (Dillw.) J.Ag.
• Eupogodon planus (C. Ag.) Kütz., Eu. spinellus (C.Ag.) Kütz.
• Falkenbergia rufolanosa Schm. (stadium)
• Fauchea repens (C. Ag.) Mont.
• Galaxaura oblongata (Ell.& Sol.) Lamour.
• Gastroclonium clavatum (Roth.) Ardis.
• Gelidiella pannosa Feld.& Hamel
• Gelidium crinale (Turn.) Gaillon, Gel. latifolium Bornet: Hauck, Gel. melanoideum Schous: Bornet, Gel. pectinatum Montag., Gel. pusillum LeJol., Gel. spathulatum (Kütz.) Bornet
• Gloiocladia furcata (C. Ag.) J. Ag.
• Goniotrichum cornucervi Hauck
• Gracilaria corallicola Zanar., Gr. dura (C. Ag.) J.Ag.
• Griffithsia barbata (Smith) C.Ag., Grif. opuntioides J. Ag., Grif. phyllamphora J. Ag., Grif. schousboei Montagne
• Gymnothamnion elegans (Schous.) J.Ag.
• Halarachnion ligulatum (Wood.) Kütz., Halar. spathulatum (J.Ag.) Kütz.
• Halodictyon mirabile Zanard.
• Halopitys incurva (Huds.) Batt.
• Halymenia floresia (Clem.) C.Ag., Halymenia pluriloba Erceg.
• Helminthora divaricata J. Ag.
• Herposiphonia secunda (C.Ag.) Ambr.
• Heterosphonia crispella (C.Ag.) Wynne
• Hildenbrandia rubra (Sommer) Menegh.
• Hydrolithon farinosum (Lam.) Penrose *
• Hymenoclonium serpens (Crouan) Batt.
• Hypnea musciformis (Wulf.) Lamour.
• Hypoglossum hypoglossides Coll.& Harv.
• Jania rubens (L.) Lamour. *
• Kallymenia reniformis (Turn.) J.Ag., Kal. spathulata (J. Ag.) Codom.
• Laurencia obtusa (Huds.) Lamour., La. paniculata (C.Ag.) J.Ag., La. papillosa (C.Ag.) Grev., La. truncata Kütz.
• Lejolisia mediterranea Born.
• Liagora viscida (Forsk.) C.Ag.
• Lithophyllum byssoides (Lam.) Fosl.*, Lit. cystoseirae Hauck *, Lit. incrustans Phil. *, Lit. papillosum (Zan.) Fosl.*, Lit. pustulatum Lamour. *, Lit. racemus Fosl. *
• Lithothamnion coralloides' Crouan *, Lithothamnion philipii Fosl. *
• Lomentaria articulata (Huds.) Lyngb., Lom. chylocladiella Funk., Lomentaria spec. indet. (steril), Lom. verticillata Funk.
• Lophosiphonia cristata Falk., Loph. obscura (C.Ag.) Falk.
• Melobesia membranacea (Esp.) Lamour. *
• Mereditha microphylla (J.Ag.) J.Ag.
• Mesophyllum lichenoides (Ellis) Lemoine*, Mes. macroblastum (Fosl.) Adey*
• Monosporus pedicellatus (Smith) Solier
• Myriogramme tristromatica (Mazza) Boud.
• Nemalion helminthoides (Velley) Bat.
• Nemastoma constrictum Erceg., Nemastoma dichotomum J.Ag.
• Neogoniolithon mamillosum Setch.& Mason *, Neo. brassica-florida (Harv.) Setch.& Mason*
• Neomonospora pedicellata (Sm.) Feld.
• Neurocaulon foliosum Zanard.
• Nitophyllum punctatum (Stack.) Grev.
• Osmundea pelagosae (Schif.) Nam., Osm. ramosissima (Oeder) Athan.
• Peyssonnelia adriatica Hauck *, Pey. coriacea Feldm., Pey. harveyana Crouan: J.Ag., Pey. magna Erceg., Pey. polymorpha (Zanar.) Schm. *, Pey. rosa-marina Boud. & Deniz.*, Pey. rubra (Grev.) J.Ag., Pey. squamaria (Gmel.) Decne.
• Phyllophora herediae (Clem.) J.Ag., Ph. nervosa (DC.) Grev., Ph. palmettoides (J.Ag.) Hauck
• Phymatolithon calcareum (Pall.) Adey *, Phym. lenormandii (Ar.) Adey.*
• Platoma cyclocolpa (Montagne) Schmitz
• Pleonosporium borreri Nägeli
• Plocamium cartilagineum (L.) Dixon
• Pneophyllum fragile Kütz.
• Polysiphonia dichotoma Kütz., Pol. elongata (Huds.) Harvey, Pol. fruticulosa (Wulf.) J.Ag., Pol. furcellata (C.Ag.) Harvey, Pol. opaca (C.Ag.) Moris & Not., Pol. scopulorum Harvey, Pol. sertularioides (Grat.) Ag., Pol. subulifera (C.Ag.) Harvey, Polysiphonia spec. indet. (steril)
• Pterothamnion crispum (Ducl.) Näg., Pter. plumula (Ellis) Näg.
• Ptilothamnion pluma (Dillw.) Thuret
• Radicilingua thysanorhizans (Holm.) Pap.
• Rhodophyllis divaricata (Stack.) Papen.
• Rhodymenia ardissonei Feldm.
• Ricardia montagnei Derb.& Sol.
• Rodriguezella pinnata (Kütz.) Schmitz., Rod. straforelii Schm.
• Rytiphloea tinctoria (Clem.) C.Ag.
• Schottera nicaeensis (Duby) Guir.& Hol.
• Sebdenia dichotoma Berthold, Seb. rodriguezana (Feldm.) Codom.
• Seirospora apiculata (Meneg.) Feldm., Seir. interrupta (Smith) Schmitz.
• Spermothanion flabellatum Bornet, Sp. johannis Feld.-Mazoyer, Sp. repens Rose.
• Sphaerococcus coronopifolius (Good.) Ag.
• Spondylothamnion multifidum Nägeli
• Spongites fruticulosus Kütz. *
• Spyridia filamentosa (Wulf.) Harvey
• Stylonema alsidii (Zan.) Drew., St. cornucervi Reinsch.
• Taenioma macrourum Bornet & Thuret, Taenioma nanum (Kütz.) Papen.
• Vidalia volubilis (L.) J. Ag.
• Wrangelia penicillata (C. Ag.) J. Ag.
• Wurdemannia miniata (Spr.) Feld.& Hamel

Crvene alge Kvarnerića

Popis 168 crvenih makroalga iz sjevernog Kvarnerića: Plavnik, Prvić, Sv.Grgur i Goli (35 ovapnjelih su u kurzivu + zvjezdica *) - abecedno po rodovima.

List of rhodophytes in northeastern Adriatic at isles Plavnik, Prvić, St.Grgur and Goli; 168 taxa (35 calcified ones are in Italics + asterisk *)

• Acrochaetium daviesii (Dillw.) Näg., Ac. hallandicum (Kylin) Hamel, Ac. thuretii (Born.) Coll. & Harv., Acrochaetium spec. indet. (steril)
• Acrosymphyton purpuriferum (J. Ag.) Sjöst.
• Aglaothamnion furcellariae J. Ag., Agl. scopulorum J. Ag.
• Amphiroa beauvoisii (Ktz.)Lam.*, Am. cryptarthrodia Zanar.*, Am. rigida Lam.*
• Antithamnion cruciatum (C. Ag.) Nägeli, Ant. elegans Berth.
• Asterocytis ornata (C. Ag.) Hamel
• Bangia fuscopurpurea (Dillw.) Lyngb.
• Boergeseniella fruticulosa (Wulf.) Kylin.
• Bornetia secundiflora (J. Ag.) Thuret
• Botryocladia botryoides (Wulf.) Feldm., Bot. uvaria (Wulf.)Kylin (Chrysimenia)
• Brongniartella byssoides (Good.& Wood.)Schmitz
• Callithamnion corymbosum (Smith) Lyngb.
• Catenella caespitosa (With.)Irvine (C.opuntia)
• Centroceras cinnabarinum (Gratel.) J. Ag.
• Ceramium ciliatum (Ellis) Ducl., Cer. circinnatum (Kütz.) J. Ag., Cer. clavulatum C. Ag., Cer. codii (Rich.) Mazoyer, Cer. diaphanum (Light.) Roth., Cer. diaphanum var. zostericola Thuret, Cer. echionotum J. Ag., Cer. gracillimum Griff & Harv., Cer. gracillimum var. byssoideum Mazoyer, Cer. rubrum (Huds.) C. Ag., Ceramium spec. indet. (steril), Cer. tenerrimum (Martens) Okamura, Cer. tenuissimum (Langb.) J. Ag.
• Champia parvula (C. Ag.) Harv.
• Chondria tenuissima (Withering) C. Ag.
• Choreonema thuretii (Born.) Schmitz
• Chrysymenia ventricosa (Lam.) J. Ag.
• Chylocladia clavellosa (Thun.) Grev., Chyl. kaliformis (Good. & Woodw.) Grev.
• Constantinea reniformis Post. & Rupr.
• Corallina elongata Ell.& Sol.*, Cor. granifera (Aresch.) Ell. & Sol.*, Cor. officinalis L. (s.s.)*, Cor. squamata Ell. & Sol.*, Cor. variegata Zanar.*
• Crodelia cabiochae Boud. & Deniz.*, Crod. expansa (Phil.) C. Ag.*
• Crouania attenuata (C. Ag.) J. Ag.
• Cruoriella armorica Crouan, Cru. dubyi (Crouan)Schmitz (Peyssonelia)
• Cryptonemia lomation (Bertol.) J. Ag.
• Dasya corymbifera J. Ag., Dasya elegans (Mert.) C. Ag., Dasya punicea (Zanar.) Meneg.
• Dasyopsis spinella (C. Ag.) Zanar.
• Dermatolithon corallinae (Crouan) Fosl.*
• Digenea simplex (Wulf.) C. Ag.
• Dipterosiphonia rigens (Schous.: C. Ag.) Falk.
• Dudresnaya coccinea (Ag.) Crouan, Dud. verticillata (Velley) Le Jolis
• Epilithon membranaceum (Esper) Heydr.*
• Fauchea repens (C. Ag.) Mount.& Bory
• Fosliella farinosa (Lamour.)Howe (Melobesia)*, Fos. lejolisii (Rosan) Howe (Melobesia)*
• Gastroclonium clavatum (Roth.) Ardiss.
• Gelidiella lubrica (Kütz.) Feldm. & Hamel, Gelidiella pusilla (Stack.) Funk. (Gelidium p.)
• Gelidium crinale (Turn.) Gaillon, Gelidium latifolium (Grev.) Bornet: Hauck, Gelidium spathulatum (Kütz.) Born.
• Goniolithon papillosum (Zanar.: Hauck) Fosl.*
• Goniotrichum cornucervi (Reinsch) Hauck, Goniotrichum elegans (Chauv.) Le Jol.
• Gracilaria confervoides (L.) Grev.
• Grateloupia filicina (Wulf.) C. Ag.
• Griffithsia phyllamphora J. Ag.
• Gymnothamnion elegans (Schous.: C. Ag.) J. Ag.
• Halodictyon mirabile Zanar.
• Halopithys incurva (Huds.) Batters.
• Halymenia dichotoma J. Ag., Halymenia floresia (Clem.) C. Ag.
• Herposiphonia secunda (C. Ag.) Ambron
• Hildenbrandtia rubra (Sommer.) Meneg.
• Hypnea musciformis (Wulf.) Lamour.
• Hypoglossum hypoglossides (Stack.)Coll.& Harv.
• Jania corniculata' (L.) Lamour.*, Jania rubens' (L.) Lamour. (Corallina r.)*
• Kallymenia microphylla J. Ag., Kal. reniformis (Turn.) J. Ag.
• Laurencia obtusa (Huds.) Lamour., Lau. obtusa var. gracilis Hauck, Lau. paniculata (C. Ag.) J. Ag., Lau. papillosa (C. Ag.) Grev., Laurencia pinnatifida (Huds.) Lam., Lau. radicans Kütz., Laurencia spec. indet. (steril), Lau. truncata Kütz.(L.platycephala Kütz.)
• Lejolisia mediterranea Bornet
• Liagora viscida (Forsk.) C. Ag.
• Lithophyllum decussatum (Ell.& Sol.) Phil.*, Lit. dentatum (Kütz.) Fosl.*, Lit. incrustans Phil.*, Lit. lichenoides Phil.*
• Lithothamnion fasciculatum (Lam.) Aresch.*, Lithothamnion sonderi Hauck*, Lithothamnion subtenellum (Fosl.) Lemoine*
• Lomentaria articulata (Huds.) Lyngb., Lom. clavata (Turn.) Gaillon, Lom. kaliformis (Good & Woodw.) Gail.
• Lophosiphonia obscura (C. Ag.) Falk.
• Melobesiae - spec. indet. (steril)*
• Mesophyllum lichenoides (Phil.) Lemoine*
• Nemalion helminthoides (Well.)Bat.(N.lubricum)
• Nemalion multifidum (Web. & Mohr.) J. Ag.
• Nematosoma dichotomum J. Ag.
• Neogoniolithon mamillosum (Hauck)Set.& Mason*
• Neurocaulon foliosum Zanar.
• Nitophyllum punctatum (Stackh.) Grev.
• Peyssonnelia coriacea Feldm., Pey. harveyana J.Ag.(P.adriatica Ktz.), Pey. polymorpha (Zanar.) Schmitz.*, Pey. rosamarina Boud.& Deniz.*, Pey. rubra (Grev.) J.Ag. (P. inamoena), Pey. squamaria (Gmel.) Decne.
• Phyllophora palmettoides J. Ag.
• Phymatolithon lenormandii (Aresch.) Adey*
• Plocamium vulgare Lamour. (P.coccineum Lyngb.)
• Polysiphonia arachnoidea (C. Ag.) J. Ag., Pol. atra Zanar., Pol. breviarticulata (C. Ag.) Zanar., Pol. deusta (Roth) J. Ag., Pol. elongata (Huds.) Sprengel, Pol. foeniculacea (Drap.) J. Ag., Pol. fruticulosa (Wulf.) Sprengel, Pol. furcellata (C. Ag.) Harv., Pol. opaca (C. Ag.) Moris.& De Not., Pol. pulvinata Kütz., Pol. secunda (C. Ag.) Zanar., Pol. sertularioides (Gratel.) J. Ag., Polysiphonia spec. indet. (steril), Pol. subulifera (C. Ag.) Harvey, Pol. tenerrima Kütz., Pol. variegata (C. Ag.) Zanar., Pol. violacea (Roth) Sprengel
• Porphyra leucosticta Thuret, Porphyra minor Zanar.
• Pterocladia capillacea (Gmel.) Born.& Thur.
• Ptilothamnion pluma (Dillw.) Thuret
• Rhodochorton velutinum (Hauck) Hamel
• Rhodophyllis divaricata (Stack.) Papen.
• Rhodymenia corallicola (Ard.) Erceg.
• Rhytiphloea tinctoria (Clem.) C. Ag.
• Ricardia montagnei Derb.
• Scinaia furcellata (Turn.) Biv.
• Spermothamnion flabellatum Bornet
• Sphaeroccocus coronopifolius (Good.& Wood.)Ag.
• Spongites notarisii (Duf.) Athan*
• Sporochnus pedunculatus (Huds.) C. Ag.
• Spyridia filamentosa (Wulf.) Harv.
• Titanoderma confinis (Crouan) Boud.& Deniz.*, Tit. cystoseirae (Hauck) Wölker.& al.*, Tit. pustulatum (Lamour.) Nägeli*, Titanoderma spec. indet. (steril)*
• Vidalia volubilis (L.) J. Ag.
• Wrangelia penicillata (C. Ag.) J. Ag.

Važnija literatura

• BRESSAN, G.& BABBINI-BENUSSI L. 1996: Phytocenological observations on coralline algae (Corallinales) in the Mediterranean Sea. Rend. Fis. Acc. Lincei 9, 7/3: 179-207

• CORMACI, M.& al. 2000: The benthic algal flora on rocky substrata of Tremiti Islands (Adriatic Sea). Plant Biosystems 134 (2): 133 - 152.

• ERCEGOVIĆ, A. 1949: Sur quelques algues rouges, rares ou nouvelles de l'Adriatique. Acta Adriat. 4/8: 1 - 81, Split.

• ERCEGOVIĆ, A. 1963: Prilog poznavanju nekih rodova crvenih alga u Jadranu. Acta Adriat. 10/5: 1 - 54, Split.

• FILARSZKY, N. 1926: Algologische Forschungsresultate der I.und II. ungarischen Adria-Expedition. Ann. Mus. nat. Hung. 24: 1 - 39

• FURNARI, G.& al. 1999: Catalogue of the benthic marine macroalgae of the Italan coast of Adriatic Sea. Herbarium Mediterraneum OPTIMA - Bocconea 12: 1 - 214

• GIACCONE, G. 1978: Revisione della flora marina del Mare Adriatico. Suppl. Ann. Parco marino Miramare, 6/19: 1 - 118

• LOVRIĆ A.Ž., SEKULIĆ B. 1991: Phytobenthos of the Kvarner (NE Adriatic) as an indicator of water masses dynamics. Thalassia Jugos. 23: 75 - 93

• LOVRIĆ A.Ž. 1997: Marine flora onomastics in islands Prvić, Grgur, Goli, and adjacent shores Baška-Stinica in northeastern Adriatic (30 year studies). Period. Biol. 99 (2): 271-283

• LOVRIĆ, A.Z.& RAC M. 2003: Flora and synecology in remote islets Palagruža, and near benthos in central Adriatic offing. Periodicum Biologorum 105/4: 413-428, Zagreb.

• PREDA, A. 1909: Florideae. Flora italica cryptogama, II: Algae, vol. I/2: 462 p., Societa botanica italiana, Modena-S.Casciano.

• RAC, M.& LOVRIĆ A.Ž. 2002: Benthic and xeric vegetation of remote islands Sušac and Kopišće, and of adjacent seafloors in southern Adriatic. Periodicum Biologorum 104: 139-148, Zagreb.

• ŠPAN, A. i sur. 1996: Sastav i raspored bentoske flore alga i morskih cvjetnica na području otoka Palagruže. Zbornik Palagruža, p. 191-204, Matica Hrvatska Kaštela.

Poveznice

• Jadranske Sporophytae
• Jadranske ovapnjele alge
• Jadranske pučinske alge
• Flora Žirajskih otoka
• Vegetacija Palagruže
• Podvelebitske alge
• Flora otoka Svetca
• Flora otoka Sušca

Reference

Adapted and condensed study from Wikinfo, by Dr.Sci. A.Z. Lovric for sub-project WikiFlora Adriatica from the database of Herbarium Adriaticum (ADRZ - 1995): if quoted author and source, may be copied and distributed without changes.