Srednjodalmatski bionazivi

Srednjodalmatski bionazivi (čakavski fitonimi i zoonimi duž obale od Vinišća do Kaštela): Ova originalna studija se kao otvoreni izvornik, dozvolom auktora može slobodno kopirati uz citat bez izmjena.

Auktori: Dr.sc. A.Ž. Lovric i dr. M. Rac, Institut "R. Bošković", Zagreb HR-10000, Croatia
Izvornik: prienos iz Wikinfo, WikiFlora Adriatica, Herbarium Adriaticum (ADRZ 1998)
Pretisak (dio): Zbornik Vinišća (ured. I. Pažanin), 8 str., Split 2009.

Sadržaj

1 ABSTRACT
- 1.1 Sažetak
2 U v o d
3 Proučenost čakavskih fitonima i zoonima
4 Raznolikost dialekata i naziva oko Trogira
5 Ukupni zaključak
- 5.1 Fitonimi i zoonimi oko Vinišća
6 Čakavski bionazivi iz Kaštela i Trogira
7 Popis 288 fitonima i zoonima iz Vinišća
8 Važnija literatura
9 Poveznice
10 Reference

ABSTRACT

Mid-Dalmatic bio-terms (Chakavian phytonyms and zoonyms in Adriatic coast Vinišća-Kaštela): Around Trogir town, from Solin to Rogoznica one finds 3 diverse Croatian dialects. From the backlands to ports Solin and Rogoznica descends from backlands the younger Shtokavian dialect, whose terms are mostly similar to the official standard. The coastal Chakavian tongue occurs chiefly from Kaštela to Vinišća; Trogir has more archaic and rare Cakavism dialect (what = ca + accents in ending syllable), being similar to those in some Adriatic islands. During 1996-2007, we registered the domestic phytonyms and zoonyms in Vinišća, Trogir and Kaštel Novi, resulting by a list of 866 folk bio-terms.

The most archaic terms there are e.g. 'zmajur' (Ophisaurus), 'hunbaba' (Dromia), 'nanara' (Monodonta), 'guja' (Lumbricus), and 'kren' (Zostera), and in port Trogir also 'potopir' (Chiroptera), 'ćuvita' ( Strix ), 'kosirica' ( Apus ), 'dubja' (Quercetum), 'smrdel' (Pistacia terebinthus), 'žigavica' (Urtica), etc. Under the pressure of the official language and continental immigrants, these archaic original terms now quickly disappear.

Keywords: Dalmatia, phytonyms, zoonyms, Chakavian dialect, Trogir, Kaštela, Vinišća

Sažetak

Oko Trogira se susreću tri južnohrvatska dialekta. Iz Zagore silazi do Solina i Rogoznice mlađa novoštokavska ikavica, čije je nazivlje siromašnije i najbliže književnomu. U Kaštelima i Vinišću je starija primorska čakavština, a u Trogiru posebna najarhaičnija cakavica (što = ca + naglasci na kraju riječi) inače rjeđa na kopnu, čije je nazivlje sličnije kao na nekim jadranskim otocima. U Trogiru, Vinišću i Kaštel Novom su 1996-2007 popisani domaći nazivi bilja ter morske i kopnene faune, pa je dobiven pregled od 866 čakavskih fitonima i zoonima. Među njima su tu značajni arhaizmi npr. zmajur (blavor), humbaba (rakovica), nanara (ogrc), guja (glista) i kren (morska trava). U Trogiru su osobiti arhaizmi potopir (šišmiš), ćuvita (sova), kosirica (čiopa), dubja (hrastova šuma), smrdel (terebint), žigavica (kopriva), itd. Zbog službene štokavštine i kontinentalnih doseljenika, ovo domaće čakavsko nazivlje danas već ubrzano nestaje.

Ključne riječi: Dalmacija, čakavica, fitonimi, zoonimi, Trogir, Kaštela, Vinišća.

U v o d

Unutar čakavske govorne skupine postoje 4 glavna poddijalekta s raznolikim prirodnim nazivljem. Najstabilniji su na sjeverozapadu ekavski čakavci iz istočne Istre, Vinodola, Cresa i sjevernog dijela Krka, dok u sredini već brže nestaju tipični ikavski čakavci duž dalmatinske obale i nutarnjih otoka, gdje spadaju i Vinišća. Najugroženiji su neposredno pred izumiranjem južni jekavski čakavci, koji su u srednjem vijeku još prevladavali od Nereve do Boke Kotorske, ali su nakon Turaka dosad potisnuti tek u 2 reliktne oaze na Lastovu i srednjem Pelješcu kod Janjine. Uglavnom na otocima još je razmjerno dobro očuvana posebna bodulska cakavica (što = ca) npr. Baška, Rab, Lošinj, Susak, Vis, zapadni Hvar i dio Brača, a na kopnenoj obali još samo Labin, Rabac i Trogir (YOŠAMYA i LOVRIĆ 2005). Po starosti i očuvanosti govora, među dosad preostalim čakavcima mogu se razlikovati tri skupine s različito očuvanim prirodnim nazivljem:

Srednjovjeki ranočakavski pradialekti

To su iskonski pračakavski govori ranih Hrvata iz Kraljevine Hrvatske (doba Trpimirovića i Arpadovića), koji su se dosad očuvali u izvornom obliku izvan tursko-štokavskih utjecaja uglavnom kao relikti u sjevernoj i istočnoj Istri i na nekim jadranskim otocima, osobito na Cresu, Krku, Lošinju, Dugom otoku i Visu. Njihove su zajedničke ranohvatske značajke kojima se ovi oštro razdvajaju od dinarskih štokavaca: većina naglasaka (1/3 do 3/5) su završni (oksitoni) na kraju riječi i u višesložnim riječima nikada nisu na početku, a tu posve izostaju novoštokavski đ, dž, lj, futurno će- i povratno se- su redovno ispred glagola, dok u njihovom u rječniku izostaju turcizmi i ini balkanizmi. U tim prastarim govorima su zamalo svi prirodni nazivi izvornočakavski ili predslavenski arhaizmi i uglavnom su različiti od štokavskih.

Klasični čakavski govori

Ovo je poznata tipska čakavica koja je još očuvana na razini 16.- 18. st. i danas obuhvaća većinu prosječnih čakavaca. Najbolje se održala u jugozapadnoj Istri, Vinodolu i Gackoj dolini, pa na otocima Rabu, Silbi, Olibu, Ugljanu, Zlarinu, Hvaru i ostalim manjim otocima, a na dalmatinskom kopnu danas možda još jedino u Trogiru i Tribunju kod Šibenika. U ovim je govorima utjecaj turske selidbe i novijeg miješanja sa štokavcima još ostao razmjerno slabiji, a od stranih su primjesa osobito brojni i značajni sredozemni romanizmi, koji su tu većinom prošireni u doba mletačke vlasti.

Mlađi polučakavski govori

To su osiromašene novočakavske inačice, koje su naknadno nastale od 19. – 20. st., jačim miješanjem čakavaca s brojnim novoštokavskim doseljenicima iz kopnenog zaleđa. Takvi noviji polučakavci prevladavaju na kopnu izvan Istre tj. na obali od Novog Vinodolskog do Omiša i u zaleđu od Gacke do Karlovca, pa na nutarnjim dalmatinskim otocima npr. Pašman, Vrgada, Šolta, Korčula, zapadni Pelješac itd. U tim prijelaznim govorima je i veći dio prirodnog nazivlja manjeviše sličan štokavskima, kako je to kod većine polučakavaca iz Like i dalmatinskog kopna.

Značajke kojima se ovi noviji miješani govori odvajaju od većine pravih čakavaca jesu: pomaknuti naglasci na početak riječi (većinom izostaje čakavski završni naglas); nestao je i početni glas h, a umjesto kratkoga starohrvatskog plurala na -i pridolaze produženi novoštokavski na -ovi ili -evi, a u njihovom je rječniku dosta balkanizama koji su nepoznati ostalim pravim čakavcima. Izim po formalnoj čestici "ča" i njenim složenicama, u ostalim su značajkama ovi mlađi miješani polučakavci većinom bliži ikavskim štokavcima negoli pravim izvornim čakavcima.

U tu mlađu polučakavsku skupinu pripadaju Kaštela i Vinišća (ŠIMUNOVIĆ i OLESCH 1983). Među srednjodalmatinskim kopnenim čakavcima, Vinišća su najzapadnije čakavsko naselje, pa na sjeverozapadu od Rogoznice preko Primoštena do Šibenika već prevladavaju ikavski štokavci, a malobrojni kopneni polučakavci još postoje na obali sjeverne Dalmacije od Tribunja do Bibinja i na susjednim otocima. U bližoj okolici su spram Vinišća razmjerno najsličniji polučakavski govori Marine, Kaštela i Čiova, dok su u susjednom Trogiru i Žirju već tipski i stariji čakavski govori (ŠIMUNOVIĆ i OLESCH 1983: karta 2).

Proučenost čakavskih fitonima i zoonima

Obrada hrvatskoga prirodoslovnog nazivlja kod nas se donedavna većinom svodila na štokavsku standardizaciju književnih prevedenica i novih kovanica, a manje je bilo izvornih popisa i poredbe starijih prirodnih naziva u domaćim pučkim govorima koji već brzo odumiru. I ono malo takvih popisa većinom sadrže štokavske narodne fitonime i zoonime iz dinarskog područja i gradova, a tek manjim dijelom i naše izvorno čakavsko ili kajkavsko nazivlje, koje se zapostavljalo ili je tek rjeđe dodano u kraćim fusnotama.

Time je najveći dio ovoga izvorno-hrvatskog jezičnog blaga u čakavskom i kajkavskom nazivlju dosad već zauvijek propao i nepovratno je izgubljen, jer dok je ono još postojalo donedavna se nije proučavalo. Danas je dijelom već prekasno, jer ga se sada tek ponegdje prisjećaju malobrojni starci u poplavi službene štokavštine, pa je ovo još najzadnji trenutak da se barem ponešto od toga našeg naslijeđa zapiše i spasi od nepovratnog zaborava.

Za naše pučke fitonime (imena bilja) postoje tek opći pregledni popisi od ŠULEKa (1879) i SIMONOVIĆa (1959) bez detaljnih nalazišta. Za zoonime (imena životinja) bar već postoje dvije veće podrobne monografije, koje su ipak ograničene na manje sistematske grupe faune, tj. dosad su bez sisavaca i bezkralješnjaka. To je nazivlje vodozemaca, gmazova, ptica (HIRTZ 1928-1956) i nazivi morske faune većinom za ribe (VINJA 1986), što su dosad razmjerno najbolje razrade bar dijela pučkih prirodnih naziva u Hrvatskoj.

Sustavnih popisa i prirodoznanstvenih pregleda domaćih fitonima i zoonima iz lokalnih čakavskih (i kajkavskih) govora donedavna nije ni bilo, izim najnovijih priloga za neke starije reliktne govore koji najbrže izumiru: za otok Krk (HORVAT i LOVRIĆ 1989), Trogir i Kaštela (HORVAT-MILEKOVIĆ i surad. 1989), za sjeverni dio Cresa (VELČIĆ 2003), pa za Bašku, Rab i Vinodol (YOŠAMYA 2005).

Domaći fitonimi i zoonimi iz Vinišća su donedavna bili uglavnom nepoznati, a iz susjedstva su tek donekle slični nedavno objavljeni za Kaštela i Trogir. Krajem 19. stoljeća kad je ŠULEK (1879) objavio prvi i dosad najveći popis naših dialektalnih fitonima, čakavski se pored Istre i većine otoka, još širje govorilo u zaleđu od Karlovca do Otočca i na većem dijelu dalmatinske obale od Zadra pa sve do Omiša, gdje je danas osiromašena čakavica većinom prešla u ikavsku štokavštinu. Zato je u Šulekovom popisu većina čakavskih fitonima zapisana iz Istre i dalmatinske obale, a manji dio iz otoka Cresa i Brača. Sada je stanje pogoršano i čakavski su fitonimi i zoonimi na hrvatskom kopnu većinom nestali i odumrli zbog tri glavna razloga:

1. U međuvremenu je za vrijeme Jugoslavije u našoj javnosti, školstvu i medijima kroz 20. stoljeće nametnuta vukovska štokavština, pa su ini dialekti počeli brže odumirati, a s njima i prirodno nazivlje.
2. Domaći hrvatski prirodni nazivi, koji su prije u Austrougarskoj već bili uobičajeni u javnosti i tisku, od 1918. su u Jugoslaviji odbačeni i ideološki ukinuti kao “nepravilni” pa su naknadno zamijenjeni jekaviziranim istočno-srpskim fitonimima i zoonimima, koji su tu još i danas ostali u javnoj uporabi.
3. Povrh toga i među preostalim čakavcima sve manji broj se bave poljodjelstvom, stočarstvom, pčelarstvom ili ljekovitim biljem, pa su i zato pripadni pučki nazivi danas već zaboravljeni i izvan uporabe.

Inače se kod nas u lokalnim dialektalnim rječnicima obično spominji i poneki nazivi bilja i životinja, čije značenje većinom ostaje nejasno, jer su često loše i nestručno prevedeni tj. kao “neko drvo, vrsta cvijeta, vrsta ptice” i slične nebuloze – što je prirodoznanstveno bezvrijedan navod, slično kao da se ine riječi u dialektalnom rječniku prividno prevedu “neka imenica, nekakav glagol” - itd. Po međunarodnim standardima, u egzaktnom znanstvenom popisu prirodnog nazivlja je nužan jasni prijevod s dodatkom latinskog imena, ili ako to zapisivaču nije poznato, treba bar priložiti jasnu fotografiju ili uzorak prešane biljke. Stoga kao uzorni primjer po pouzdanosti svakako treba istaknuti npr. creski čakavski rječnik (VELČIĆ 2003) čiji pisac nije prirodoslovac, ali je zato ipak za stručni prijevod i latinske nazive prirodnih pojmova angažirao slovenske prirodoslovce na ljetovanju.

Zato smo ovdje zapisali samo one jasno određene fitonime i zoonime, za koje se u prirodoslovnom pogledu moglo sigurno odrediti njihovo izvorno značenje, barem do razine biološkog roda a po mogućnosti i za pojedine vrste. Inače u narodu domaći nazivi postoje većinom za gospodarski važnije vrste npr. jestivog ili medonosnog bilja i korisnog drveća, pa domaćih životinja, lovne ili otrovne faune i slično. Za ostalu manje uočljivu ili u praksi nevažnu floru i faunu, češći su općeniti skupni nazivi za cijele šire biogrupe, ili bar za više sličnih vrsta iz zajedničkog roda. Podloga su ovom popisu iz Vinišća bile osobne izjave dvaju glavnih informatora: Neda Čapralija – Brbalova i Ivan Pažanin.

Raznolikost dialekata i naziva oko Trogira

Zbog turskih prodora u neposredo splitsko-trogirsko zaleđe, oko Kaštela i Vinišća je miješanjem izbjeglica i starosjedilaca nastala povećana jezična raznolikost nazivlja. Ovdje je u malome ostvareno slično povijesno-jezično slojanje kao u većem mjerilu od Bosne do Kvarnera, pa je to područje zato prikladno za pregled miješanja i nestanka starog nazivlja. Stoga se ovdje na smanjenom prostoru u neposednom susjedstvu nalaze čak tri različita južnohrvatska dialekta:

Ikavski novoštokavci

To je tzv. "vlajski" ili štakavsko-ikavski govor kasnijih doseljenika na području, koje su u prodoru iz zaleđa preko Klisa privremeno uspjeli zauzeti Turci, pa su se odatle odselili izvorni kopneni čakavci, slično kao i zapadnije na obali Primošten-Rogoznica. Umjesto njih su na istoku Kaštela oko Solina i Klisa potom iz zaleđa doseljeni ikavski štokavci, koji se u novije doba sve više naseljuju prama moru i sad već prevladavaju u novijim dijelovima Splita i kopnenom predgrađu sjevernog Trogira. Novoštokavski fitonimi i zoonimi na istoku Kaštela oko Solina su uglavnom banalni i slični književnima, bez arhaizama i s dosta turcizama, pa zato ovdje nisu posebno prikazani.

Primorska čakavština

U Vinišću i središnjim Kaštelima koja su bila pod turskim udarom, ali ipak uglavnom izvan njihove izravne vlasti (Pera 1997), još se donedavna zadržao izvorni čakavski govor starosjedilaca, koji je tu danas već krajnje osiromašen i pred neposrednim izumiranjem, pa ga dobro znaju i barem povremeno govore "po domaću" uglavnom starci, dok tu mlađi sve više govore "po vlajski" tj. novoštokavskom ikavicom. Osiromašena i dijelom štokavizirana vinišćanska i kaštelanska čakavica po svom riječniku, gramatici i naglasku danas već pripadaju mlađemu polučakavskom tipu.

Kaštelanski su govor i nazivlje razmjerno najsličniji preostalom govoru već malobrojnih starosjedilaca u najstarijim gradskim četvrtima Splita. Slično kao i splitska čakavština, tako danas i izvorni kaštelanski govor ubrzano odumire pod pritiskom sve brojnijih novoštokavskih doseljenika iz zaleđa i još književnog stanarda iz škole i javnih medija, pa danas većina Kaštelana i Splićana sve više govore kao u dalmatinskoj Zagori tj. ikavsko-štakavski.

Trogirska gradska cakavica

Starogradska cakavica izvornih Trogirana je dosad na kopnom primorju Damacije (izvan otoka) još razmjerno najarhaičniji domaći govor, tu očuvan iz ranijih stoljeća. To je na obali srednje Dalmacije i inače južnije od Senja na cijelomu dalmatinskom kopnu izvan, još najizvorniji i najbolje očuvan iskonski domaći govor starosjedilaca, jer je starinska kopnena cakavica u Omišu i Bakru već uglavnom nestala. U Senju i u Trogiru je također na putu izumiranja, jer ju još rabe uglavnom privatno samo starci, a mlađi rjeđe i djelomice povremeno. U nazivlju trogirskih starosjedilaca (Geić 1996) još su ipak pretežno očuvane prave staročakavske značajke: naglas je bar dijelom na kraju riječi i još postoji oteguti čakavski akut, mjestimice se izgovara nepostojano a (npr. pasi, carv), održalo se "umekšano š" (ś kao šj) između š i s, pa "umekšano ž" (ź kao žj) izmedju ž i z.

Naprotiv su u trogirskom nazivlju zbog miješanja s kopnenim doseljenicima, danas već očigledne i neke novoštokavske primjese inače nepoznate kod većine pravih otočnih čakavca: npr. podpuni nestanak glasa h (zamjena sa v ili k), pa nazočnost đ. Naprotiv su kod mlađih Trogirana i onih od miješanih roditelja, već uglavnom nestali prijelazni meki glasovi ś (šj) i ź (žj), a izvorno-čakavski završni naglas je pomaknut na početak riječi i već je nazočan novoštokavski kratkouzlazni akcent. Zato je danas u Trogiru (kao i u Senju) započelo postupno izumiranje lokalne cakavice i njezin ubrzani prijelaz na ikavsku novoštokavštinu. Tako će uskoro slična cakavica preostati još samo na otocima od Baške do Visa, gdje je u čakavskom okružju zasad bar manja opasnost štokavizacije i možda vjerojatniji budući prijelaz spram tipske palatalne čakavštine.

Ukupni zaključak

Tijekom poredbenih terenskih pregleda pučkoga prirodoslovnog nazivlja od Hrvatskog Zagorja pa do Dubrovnika, preliminarnim je uvidom u osamdesetim godinama od Splita do Čiova već uočeno razmjerno bogatstvo i osobitost prirodnih naziva iz Trogira, Kaštela i Vinišća. Tu su stari čakavski bionazivi još razmjerno najbolje očuvani u okviru cijeloga dalmatinskog kopna,- izuzev dakako susjedne otoke gdje su još znatno bogatiji. Oko novoštokavskog Solina i Rogoznice je to novije prirodno nazivlje već banalno i slično književnomu, a kod građana samog Splita je siromašno zbog općenito slabog gradskog poznavanja prirode, izim jestivih riba.

Zato su od 1996-1997, sustavno popisani i biološki određeni domaći fitonimi i zoonimi od Trogira do srednjih Kaštela (Kaštel Novi), a do god. 2007. još i zapadnije do Vinišća (i Rogoznice), pa je tu zabilježeno i znanstveno definirano ukupno 866 raznih čakavskih prirodoslovnih naziva. Od toga je 492 čakavskih zoonima i 374 fitonima. U Kaštel Novom je posebno popisano 255 prirodnih naziva uključivo 123 fitonima i 132 zoonima, dok je u Trogiru zapisano i odredjeno 323 arhaičnih naziva uključivo 150 fitonima i 173 zoonima, a kod Vinišća 288 bionaziva od tih 180 zoonima i 108 fitonima. Zato je ovaj pregled čakavskog prirodnog nazivlja iz srednjodalmatinske obale Kaštela-Vinišća, jedan od najobsežnijih i malobrojnih sustavnih pregleda u Hrvatskoj za lokalne fitonime i zoonime, uz već prije objavljenih 770 prirodoslovnih naziva iz zagorske Bednje (Lovrić i Rac 1997) i 2.100 prirodoslovnih naziva iz otoka Krka (Horvat-Mileković i Lovrić 1998).

Na kopnenom primorju srednje Dalmacije je domaće prirodoslovno nazivlje još razmjerno najbogatije i najarhaičnije u Trogiru, dok je na kopnu prama istoku i sjeverozapadu sve to siromašnije i banalnije. U srednjim su Kaštelima i Vinišću domaći fitonimi i zoonimi oskudniji, ali ipak bar dijelom očuvani kod staraca. Naprotiv je kod kasnije doseljenih ikavskih štakavca iz Solina i Rogoznice, njihovo "vlajsko" nazivlje uneseno iz kopnenog zaleđa u novonaseljenom sredozemnom okružju poredbeno izrazito siromašnije, naročito za njima prije nepoznate primorske i morske vrste, a povrh toga su kod njih i postojeći nazivi banalni i uglavnom slični književnima, izim samo ikaviziranih inačica (jat = i). Dotle čakavski starosjedioci u samom Splitu, kao građani danas već slabo poznaju prirodu tj. fitonime i zoonime jer se više ne bave poljodjelstvom i stokom, izim što su im uglavnom još poznati domaći poznati ihtionimi iz ribolova ili ribarnice. Zato je poredba kaštelanskih fitonima i zoonima sa splitskima danas većinom teška i skoro nemoguća izuzev ribe,- što je već obavio Vinja (1986).

Od stranih je primjesa tu najviše mediteranskih romanizama (u tablicama označeni zvjezdicom * ), koji obuhvaćaju oko 1/5 prirodnog nazivlja i podjednako su zastupljeni u Kaštelima, Vinišću i Trogiru. To odgovara prosječnom udjelu romanizama u poznatim čakavskim govorima, pa su oni razmjerno češći u Istri i na vanjskim otocima, a puno rjeđi u čakavskom nazivlju iz Vinodola, Gacke i inih kopnenih čakavaca. Druga su strana primjesa tu na primorju još balkanski turcizmi sa 6 naziva (oznaka u tablicama #), što i nije mnogo, ako se usporedi književno nazivlje istih vrsta s osam turcizama, koji su nam već službeno nametnuti kroz "srpskohrvatski vukopis".

U poredbi s otočnim staročakavskim nazivljem, u Kaštelima i Trogiru je očuvano razmjerno manje izrazitih arhaizama. Kao čakavski arhaizmi su iz Kaštela značajni npr. zmajur (blavor), humbaba (rakovica), nanara (ogrc), guja (glista) i kren (morska trava). U Trogiru su osobiti arhaični nazivi potopir (šišmiš), ćuvita (sova), kosirica (čiopa), dubja (hrastova šuma), smrdel (terebint), žigavica (kopriva), itd.

Tu je još obilan prirodoslovni udjel klasičnih helenizama grčkog podrijetla: biša (brodotočac) = grč. byssos, biži (grašak) = gr. piseos, fažola (grah) = gr. phaseolos, kaloper (kadulja) = gr. kalamperos, kanj (riba Seranellus) = gr. channe, koralj = gr. korallon, murina = gr. muraina, palamida (riba polanda) = gr. pelamys, selen (celer) = gr. selinon, skulob (bodljasti korov) = gr. skolymos, spar (riba Diplodus) = gr. sparos, spuga (spužva) = gr. spongos, srdela = gr. sardes, štrumbula (puž Cerithium) = gr. strombos, trlja (riba Mullus) = gr. trigle itd.

Druga znakovita arhajska grupa iz Vinišća su najraniji prapovjesni orientalizmi iz Starog istoka (koji su kod nas inače najbrojniji na Krku - do 1/5 riječi): u prirodoslovlju su to npr. angurija (lubenica) = indoved. angurya (perz. angur), drača (trnovit grm) = perz. diraht, guda (svinja) = akad-sumer. gud, guja (glista: perz. guya), humbaba (rak Dromia) = akad. hunbaba, kunjka (školjka) = indoved. kunjaka, murva (dud #) = hetit. muri, nanara (puž ogrc) = akad. nanar, naranđa = indoved. narang, paštapan (žohar) = perz. peškhan, tovar (magare) = perz. tavar, zezavac (rak Scillarus) = akad. zezuki, itd.

Fitonimi i zoonimi oko Vinišća

U nastavku proučavanja i popisivanja čakavskog prirodnog nazivlja na srednjodalmatinskoj obali, nakon prikaza domaćih fitonima i zoonima iz Kaštela i Trogira (HORVAT-MILEKOVIĆ i surad. 1989), je zatim po biološkim grupama sustavno popisano i određeno čakavsko prirodoslovno nazivlje i oko Vinišća. Tu je zapisano 108 domaćih fitonima iz okolne flore i 180 zoonima iz ovdašnje faune, tj. ukupno 288 čakavskih prirodnih naziva iz Vinišća. Iz poredbene lingvistike je poznato da su prirodni fitonimi i zoonimi u poredbi s ostalim nazivljem razmjerno stariji i stabilni, pa su od njih znatno arhaičniji tek hidronimi za vodene pojmove.

Naprotiv u poredbi s prirodnim nazivljem, većinom su mlađi i promjenjivi izrazi za ekonomske, trgovačke, administrativne i slične modernije društveno-praktične pojmove koji se lakše i brže mijenjaju pod pritiskom svakosnevice. Među prirodnim nazivljem se najbrže mijenjaju privredno-praktični nazivi za uporabne i jestive vrste, npr. za ribe i voćke, dok su većinom stabilniji i jezično-povijesno stariji nazivi za neuporabive divlje vrste izvan vanjskog pritiska, npr. za beskralješnjake i divlje zeljasto bilje što je vidljivo i u čakavskom nazivlju iz Vinišća. Po broju očuvanih i zapisanih prirodnih naziva, Vinišća su ipak nešto bogatija od srednjih Kaštela s 255 domaćih polučakavskih naziva, ali zaostaju za susjednim Trogirom gdje je nađeno 323 uglavnom starijih prirodnih naziva tipičnog čakavskog oblika.

Po etimološkom spektru u poredbi s Trogirom i okolnim čakavskim otocima, za Vinišća je značajan povišeni udjel južnoslavenskih naziva koje tu čini većinu prirodnog nazivlja (dijelom i zbog novijega štokavskog utjecaja), uz razmjerno manji broj s tek dvadesetak mletačkih romanizama (oznaka *). Dok su kod susjednih balkaniziranih štokavaca manjeviše brojni turcizmi (znak #), u prirodnom nazivlju Vinišća postoji samo jedan pravi turcizam kupus (= turs. kapuz), a npr. u susjednim čakavskim Kaštelima je već 6 turcizama u prirodnom nazivlju, jer su ranije Turci tu vladali do Klisa i povremeno do Solina, gdje su s njima doseljeni štokavski ikavci.

Među najstarijim, predslavensko-neromanskim arhaizmima (oznaka ●) koji su kod Vinišća puno brojniji nego u susjednim Kaštelima, postoje dvije rane skupine prirodnog nazivlja, helenizmi i orientalizmi koji pokazuju da tu dijelom žive i slavizirani potomci ranijih neslavenskih prastanovnika s istoka, pa je zato udjel klasičnih helenizama ovdje razmjerno najveći na dalmatinskom kopnu nakon Dubrovnika, a još viši je na otocima npr. Visu i Hvaru.

Čakavski bionazivi iz Kaštela i Trogira

Znakovi: ● = predslavenski arhaizmi, * = mletački romanizmi, # = jugo-turski balkanizmi. - Nazivi iz Kaštela su običnim tiskom, a iz Trogira su označeni kurzivom

Dendronimi iz Kaštela i Trogira

Drveće, grmlje i voćke: KAŠTELA / TROGIR

Acer monspessulanum (maklen): klen / kljen
Ailanthus altissima (pajasen): smrdika / smrdljika
Alaternus glabra (komorika): - - / komorika
Amygdalus communis (badem #): mendula * / mendula *
Arbutus unedo (planika): - - / maginja
Broussonetia papyrifera (dudovac): - - / nerod
Capparis spinosa (kapar *): kapar / kapara *
Carpinus orientalis (bjelograb): grab / grab
Castanea sativa (pitomi kesten): marun * / marun *
Celtis australis (koprivić): kopriva / kopriva
Cerasus avium (trešnja): trišnja / trišnja
Cerasus communis (višnja #): višula / višnja #
Cerasus mahaleb (rašeljka): - - / rašeljka
Ceratonia siliqua (rogač): rogač / rogač
Citrus limonium (limun *): limun * / limun *
Clematis flammula (škrebut): škrobut / škrobutina
Colutea arborescens (pucalina): pucalina / pucalina
Cornus mas (drijen): drin / drinje
Cotinus coggygria (rujevina): ruj / rus
Crataegus spp. (glog): glog / glog
Cupressus sempervirens (čempres): čempres */ cempris *
Cydonia oblonga (dunja): dunja /dunja
Dittrichia viscosa (bušin): bušina /bušinac
Eriobotrya japonica (nešpula): nešpula /nešpula
Ficus carica (smokva): smokva /smokva
Fraxinus ornus (crni jasen): jasen /jasenak
Hedera helix (bršljan): bršljan /bršljan
Juglans regia (orah): orij /orij
Juniperus oxycedrus (smrić): smrika /smrič
Laurus nobilis (lovor): javor /javor
Lavandula sp. (lavanda *): levanda * /levanda *
Morus sp. (dud #): murva * /murva *
Myrtus communis (mrča): mrtva /bilomrta
Nerium oleander (oleandar *): leander * /leander *
Olea europaea (pitoma maslina): maslina /maslina
Olea oleaster (divlja maslina): mazrinka /mastrinka
Paliurus spina-christi (drača): drača /drača
Philyrea sp. (zelenika): planika /planika
Phoenix dactylifera (datulja *): datula */ datul *
Pinus halepensis (* alepski bor): bor /borika
Pinus pinea (pinija *): pinjola /pinjol
Pistacia lentisus (tršlja): trišlja /crnika
Pistacia terebinthus (smrdljika): smrdej /smrdel
Poplus X euramericana (hibrid topole): lipa /- -
Populus X thevestina (primorski jablan): jablan /- -
Prunus persica (breskva): praskva /praska
Prunus spinosa (trnjina): sljiva (divlja) /vrdelija #
Punica granatum (mogranj): šipak /sipak
Pyrus communs (kru{ka): kruška /kruška
Quercus ilex (hrast crnika): česmina /cesvina
Quercus pubescens (medunac): rast # /dub
Robinia pseudacacia (bagrem): - - /gazija *
Rosa sp. (divlja ruža): srbiguza /šipurika
Rosmarinus officinalis (ružmarin *): rusmarin * /ruzmarin *
Rubus sp. (kupina): jagoda /kupina
Smilax aspera (tetivika): tetivika /tutivika
Spartium junceum (brnistra): brnistra /brnistra
Tamarix sp. (tamariš *): tamaris * /tamarin *
Ulmus canescens (primorski brijest): brist /- -
Viburnum tinus (lemprika): busuja /lopočika
Viscum album (imela): - - /mela
Vitis sylvestris (divlja vinjaga): - - /kober
Vitis vinifera (vinova loza): trs (grozje) /trs (lozje)

Ini fitonimi zeljanica

Razno niže zeljasto bilje: KAŠTELA / TROGIR

Agave americana (loparina): - - /macinac
Agropyrum sp. (pirika): pirika /pirika
Allium ampeloprasum (vinogradski luk): - -/ purić
Allium cepa (crveni luk): kapula * /kapula *
Allium sativum (bijeli luk): češnjak /ćešnjak
Allium sp. (divlji luk): - - /pazdil
Apium graveolens (celer): selen /selen
Artemisia sp. (pelin): pelin /pelin
Arum sp. (kozlac): - -/ zmijino cviće
Asparagus sp. (šparoga): sparoga /sparoga
Asparagus acutifolius (vel. šparoga): sparožina /sparožina
Asplenium sp. (slezenica): paprat /paprat
Beta vulgaris (blitva): zeje /blitva
Brassica oleracea (zelje, kupus #): kupus # /kupus #
Brassica napus (keleraba): - -/ rodakva
Bromus sp. (ovsik): - -/ stoklasa
Campanula sp. (zvončić): kampaneja * /- -
Chelidonium majus (rosopas): - -/ rosopas
Chrysanthemum sp. (revan): - -/ margaritela *
Cicer arietinum (slanutak): fažolić /fažjolet *
Cichorium endivia (endivija*): radič /radić
Cirsium sp. (osjak): - -/ ošjebad
Citrullus colocynthus (lubenica): cata /- -
Convolvulus sp. (slak): slavk /- -
Crithmum maritimum (šćulac): - -/ motar
Cucumis sativus (krastavac): malanguli * /- -
Cucumis melo (dinja): lubenica /- -
Cucurbita pepo (tikva): tikva /- -
Cyclamen sp. (križalina): - -/ ciklama *
Cynara scolymus (artičoka *): artičoka * /articoka
Cystoseira sp. (lažina): lažina /lažina
Daucus carota (mrkva): - -/ karota *
Dianthus sp. (klinčac, "karanfil" #): gariful * /gariful *
Euphorbia sp. (mlječika): mličac /mlić
Foeniculum vulgare (komorač): komorač /koromać
Gossypium herbaceum (pamuk #): bumbak /bumbak
Helianthus annuus (suncokret): - -/ djirasol *
Helichrysum italicum (smilje): - -/ cmij
Hordeum sativum (ječam): - -/ klipac
Hypericum sp. (pljuskavica): Gospina trava /Gospina trava
Iris sp. (perunika): perunika /perunika
Juncus sp. (sitina): - -/ sita
Lactuca sativa (salata *): salata */ sjalata *
Lilium sp. (ljiljan): cvit sv.Antuna/ žij
Limonium cancellatum (mrižica): - -/ mrižica
Lolium sp. (ljulj): juj /juica
Lycopersicum esculentum (rajčica): pomedora */ pomidor *
Majorana hortensis (mažuran*): mažuran * /- -
Malva sp. (sljez): slez sliz
Matricaria chamomilla (kamilica): kalumela */ kalumela *
Mentha sp. (metvica): - -/ saosa
Nicotiana tabacum (duhan): tabak */ tabak *
Ocimum basilicum (bosiljak): murtila /murtila
Ophrys sp. (kokica): - -/ papučica
Origanum sp. (mravinac): - -/ mravinac
Oryza sativa (riža *): riži */ riži *
Osyris alba (metla): - -/ metlica
Papaver rhoeas (mak): - -/ pucalica
Parietaria sp. (crkvina): - -/ crikvina
Pelargonium sp. (žeravac): - -/ djiran *
Petroselinum hortense (peršun): petršil /petrsimul *
Phaseolus sp. (grah): fažol */ fazjol *
Phragmites australis (trska): tršćica /- -
Pisum sativum (grašak): biži */ biži *
Raphanus sativus (rotkvica): ravanela */ ravanela *
Ruta graveolens ( ruta *): - -/ ruta *
Salvia officinalis (kadulja): kaduja /kaduja
Satureia montana (vrisak): vrist /vrisak
Scolymus hispanicus (dragušac): sikavac /sikavac
Sedum spp. (žednjak): - -/ tušanj
Solanum melongena (patlidjan #): - -/ balancan
Solanum tuberosum (krumpir): kumpir /kumpir
Sonchus spp. (ostak): - -/ sušjak
Tamus comunis (bljušt): blušće/ blušć
Tanacetum cinerarifolium (buhač): - -/ buvar #
Teucrium sp. (dubačac): trava-iva /- -
Trifolium sp. (djetelina): ditelina /- -
Triticum sp. (pšenica): šenica /šjenica
Typha sp. (rogoz): - -/ ševar
Urtica sp. (kopriva): - -/ žigavica
Verbascum phoeniceum (divizma): - -/ trava Sv.Antuna
Verbena officinalis (sporiš): vrben */ - -
Vicia faba ( bob ): bob /bob
Viola sp. (ljubica): - -/ vijola *
Zea mays (kukuruz): - -/ kukuruz
Zostera marina (svilina): kren /- -

Neki općeniti biljni pojmovi

biljka (planta): trava /bilina
stablo, deblo (truncus): - -/ cablo
grana, ogranak (ramus): kita /kita
suho lišće (na tlu): - -/ sušanj
cvijet, cvijeće (flos): cvit, cvitje /fjor, fjori *
korijen (radix): korenica /korenica
puzavica (liana): - -/ kaškanat *
šikara, grmlje (fruticetum): - -/ bušak *
hrastik, hrastova šuma (quercetum): - -/ dubje
maslinik, nasad maslina: maslinada /maslinada
nasad čempresa, čempresada *: čempresada * /- -
vrt, povrtnjak: vartal /djardin *
povrće (op}enito): - -/ vrizje
preradba ljekovitog bilja: - -/ biljana

Sisavci (Mammalia)

Nazivi sisavaca kod Trogira i Kaštela :

Bos taurus (govedo): krava /krava
Bos - mas ( bik ): bak /bak
Canis canis ( pas ): pas (kuška) /paš (pasi)
Canis lupus ( vuk ): vuk /vuk
Capra hircus (koza): koza (kozlić) /kozja (kozlić)
Capra - mas (jarac): prč /jarac
Chiroptera (šišmiši): slipi miš /potopir
Delphinus delphis (pliskavica): dupin /dupin
Equus asinus (magarac): tovar /tovar
Equus caballus (konj): konj /konj
Equus - fem. (kobila): ugota /kobila
Equus X hinnus (mazga): mula /mulac
Erinaceus europaeus (jež): jež /jež
Felis domestica (mačka): maška /maška
Lepus europaeus ( zec ): zec /zec
Martes sp. ( kuna ): kuna /kunac
Mus musculus ( miš ): miš /miš
Mustella sp. (lasica): lasica /lašica
Oryctogalus cuniculus (kunić): kunac /- -
Ovis aries ( ovca ): ovca (janjac) /ovca (janjac)
Ovis - mas ( ovan ): brav /brav
Primates (majmuni): šimja * /šimjun *
Sus scrofa (svinja domaća): prasac /prasac
Sus scrofa (divlji vepar): vepar /divji prasac
Rattus sp. (štakor): pantagana /pantigana
Vulpes vulpes (lisica): lisica /lišica

Ornitonimi iz Kaštela i Trogira

Čakavska imena ptica: KAŠTELA / TROGIR

Accipiter gentilis (kobac): - - /kokošar
Acanthias cannabina (jurčica): faganel */ faganel *
Acanthias carduelis (češljugar): gardelin /grdelin
Anas sp. (patka): patka /patka
Apus apus (čiopa): kosir /kosir
Ardea cinerea (čaplja): - -/ capja
Athene noctua ( ćuk ): kukavica /ćuk
Bubo bubo (sovuljaga): - - /kukuviža
Cocothraustes coccothraustes: - -/ batokljun
Corvus corax (gavran): - -/ gravan
Corvus cornix (vrana): vrana /vrana
Falco sp. (sokol): labrić /labrić
Falco tinnunculus (jastreb): jastreb /jastrib
Fringilla sp. ( zeba ): - -/ finka *
Fulica atra (liska): - -/ liska
Galerida cristata (kukmasta ševa): klobučić /babujaca
Gallus domestica (kokoš): kokoš /kokoša
Grus grus (ždral): - -/ gak
Hirundo sp. (lastavica): lastavica /kosirica
krilo ptičje ( ala ): krelut /krelut
Larus cachinnans (galeb): kaleb /kaleb
Luscinia sp. (slavuj): slavić /slavić
Meleagris gallopavo (puran): tuka (tukan) /tuka (tukan)
Passer sp. (vrabac): rebac /grajar
Pavo cristatus ( paun ): pavun */ pavun *
Phalacrocorax aristotelis (ronac): ronac /norac
Picus viridis ( žuna ): - -/ vrdun *
pile (mlada kokica): pulastar */ pulastar *
pijevac (Gallus - mas): pivac /pivac
Psittaci (papige *): papagal */ papagal *
Scolopax rusticola (šljuka): - -/ bena
Streptopelia sp. (grlica): grlica /- -
Strix aluco ( sova ): sova /ćuvita
Sylvia cinerea (grmuša): - -/ volić
Turdus sp. ( kos ): kos /- -

Ihtionimi iz Kaštela i Trogira

Čakavska imena riba: KAŠTELA / TROGIR

Anguilla anguilla (jegulja): anguja */ anguja *
Atherina lepetus (gavun): gavun /gavun
Belone belone ( igla ): - -/ jaglica
Boops salpa (sopa): salpa */ šjalpa *
Cantharus sp.: - -/ kantar *
Cerna gigas (kirnja *): kirnja */ kirnja *
Chondrichthyes (hrskavičnjače): landovina /landovina
Charax puntazzo (šiljac): - -/ pic *
Clupea pilchardus (srdela): srdela /srdela
Conger conger (ugor): ugor /ugor
Dentex dentex (zubatac): lumbrak /lumbrak
Diplodus annularis (špar *): špar */ špar *
Engraulis encrasicholis (brgljun): inčun /incun
Exocetus volitans (poletuša): - -/ lastavica
Gadus sp. (ugotica): ugotica /ugotica
Gobius sp. (glavoč): gub */ guv
Labrus bimaculatus (smokva): - -/ smokva
Lophius piscatorius (grdobina): grdobina /grdobina
Maena sp. (gira): gira /gira
Morone labrax (luben): luben /lubin
Mullus sp. (brkavica): trja /trja
Muraena helena (murina *): - -/ murina *
Mylobatis aquila (golub): golub /golub
Onos mediterraneus (ugorova majka): ugorova majka /ugorova majka
Orcinus thynnus ( tuna ): tun */ tunj
Raja sp. ( raža *): raža */ raža *
Sargus vulgaris (crnoguz): fratar /fratar
Scomber scomber (skuša): lokarda */ lokarda *
Scorpaena porcus (bodeč): škrpun */ škarpun *
Scorpaena scrofa (bodeljka): škrpina */ škarpina *
Scyllium canicula (morska mačka): morska maška /maška
Selachoidei (morski psi): morski pas /peškanja *
Seranellus cabrilla (kanjac): - -/ kanj
Solea sp. ( list ): list /švoja
Trachinus draco (morski pauk): morski pauk /pauk
Trigla sp. (lastavica): - -/ lastavica
Xiphias gladius (sabljarka): - -/ jaglun
Zeus faber (kovač): šampjer /šampjer

Ini zoonimi (razne životinje)

Gmazovi, kukci itd.: KAŠTELA / TROGIR

Anemonia sulcata (vlasulja): vlasuja /vrdjuga
Apis mellifica (pčela): čela /cela
Araneae (pauci): pauk /pauk
Arca sp. (kunjka): kunjka /kunjka
Asteroidea (zvjezdače): zvizda /zvizda
Blatta orientalis (žohar): gaštropana */ gaštapan
Bufo sp. (krastača): - -/ napuvača
Calandra granaria (žižak): - -/ žižica
Caliphora erythrocephala (zujara): - -/ brancikuša
Cetonia aurata (zlatna mara): - -/ zlatar
Cicada sp. (cvčak): crćak /carcak
Cimex pipiens (stjenica): cimavica */ - -
Coleoptera (kukci - kornjaši): - -/ baja
Coluber gemonensis (poljarica): crnac /blavor
Coluber quatuorlineatus (kravosas): kravosac /kravosac
Corallia (koralji): koralj /koraj
Culicidae (komarci): papatač */ komarac
Diplopoda (strige): - -/ cešalj
Dromia vulgaris (rak kosmelj): hunbaba /kosmej
Eledone moschata (muzgavac): muzgavac /muzgavac
Eriphia spinifrons: - - / žmak
Eurydema sp. (smrdljivi martin): - -/ popaluša
Euscorpius sp. (štipavac): granboloz */ škorpija *
Forficula auricularia (uholaža): - -/ ukolaža
Formica sp. ( mrav ): mravinac /bravinac
Gryllotalpa gyllotalpa (rovac): - -/ mede
Gryllus domesticus (šturak): popić /popić
Haliotis lamellosa (puzlatka): uho sv.Petra /Petrovo uko
Helix pomatia (puž vinogradnjak): - -/ pedoć
Hemidactylus turcicus (macaklin): macaklina /macaklina
Holothurioidea (trpovi): strmarin /kacamarin *
Homarus gammarus (rarog): hlap /klap
Ixodes ricinus (krpelj): krpej /kripej
Julidae (stonoge): - -/ smrdećanka
Lacerta viridis (zelembač): zelenbač /zelenbać
Lampyris noctiluca (krijesnica): svitnjak /svitnjak
Leander sp. (račić kozica): - -/ šaal
Lepidoptera (leptiri): leptir / leptir
Leptinotarsa decemlineata (zlatica): zlatica /zlatica
Limacidae (puževi golaći): - -/ golac
Lithophaga litophaga (prstac): prstac /prštac
Littorina neritoides: pužić /kućica
Loligo vulgaris (liganj): lignja /lignja
Lumbricus sp. (gujavica): guja / - -
Maja squinado (rakovica): - -/ grancigula *
Mantidae (bogomoljke): - -/ babakora
Meleagrina margaritifera (bisernica): - -/ madreperla *
Monodonta turbinata (ogrc): nanara /lovina
Murex sp. (puž volak): volak /kumpar *
Musca sp. ( muha ): muja /muva
Mytilus galloprovincialis (dagnja): pizdica /piždica
Nephrops norvegicus (škamp): škamp */ škamp *
Noctuidae (noćne sovice): višćica /višćica
Octopus vulgaris (hobotnica): ubotnica /ubotnica
Ophisaurus apodus (blavor): zmajur /majur
Ostrea edulis (kamenica): mušula */ mušjula *
Pagurus sp. (rak samac): - -/ škatara
Palinurus vulgaris ( prug ): jastog /jastog
Patella sp. (priljepak): prilipak /prilipak
Pediculus sp. ( uš ): ušenac /ušjenac
Pinna nobilis (periska): lušćura /lošćura
Podarcis sp. (gušterica): gušćerica /gušćarica
Polychaeta (čekinjaši): črv /carv
Pulex sp. ( buha ): buja /buva
Rana sp. ( žaba ): kreketka /kreketuša
Saltatoria (skakavci): - -/ škakavac
Scarabeus sacer (balegar): gundevalj /govnovalj
Scyphozoa (meduze): morski misec /- -
Sepia vulgaris ( sipa ): sipa / sipa
Sepietta sp. (sipica): - -/ bobić
Spongiaria (spužve): špuga /- -
Squilla mantis (zezavac): - -/ gasta *
Tabanidae (obadi): obad /obad
Tarentula sp. (pauk tarantula): tarantela /tarantela
Teredo navalis (brodotočac): biša */ bišja *
Testudines (kornjače): žaba /žjaba
Tineidae (moljci): mošun /gagrica
Vespa sp. ( osa ): osa / osa
Vespa crabro (stršljen): sršen /osinac
Vipera ammodytes (poskok): poskok /poškok
Vipera berus (ridjovka): šaruja /rijovka

**Popis 288 fitonima i zoonima iz Vinišća**

Znakovi: ● = predslavenski arhaizmi, * = mletački romanizmi, # = jugo-turski balkanizmi. Arhaizmi: lat.= latinski, gr.= grčki, per.= perzijski, ved.= indovedski, het.= hetitski (praindoeuropski), akad.= akadski (mezopotamski). Standardne biološke kratice: spp. = zajednički naziv za više sličnih vrsta, col. = širi naziv za veće biološke skupine, mas. = mužjak, fem. = ženka, juv. = mladunac, X = križanac (bastard). Redoslijed naziva: čakavski = štokavsko-književni i međunarodni latinski.

Dendronimi iz Vinišća

Drveće, grmlje i voćke:

bili pelin = bijeli bušin, Cistus salviaefolius
bor = bor, Pinus spp.
brnistra = žuka, Spartium junceum
brštan = bršljan, Hedera helix
česmina = hrast crnika, Quercus ilex
čimpres = čempres, Cupressus sempervirens
diblja maslina = divlja maslina, Olea sylvestris
diblja smokva = divlja smokva, Ficus caprificus
● drača = drača, Paliurus aculeatus: perz. dirakt
grozđe = grožđe, plod Vitis vinifera
jabuka = voćni plod (općenito)
jasen = crni jasen, Fraxinus ornus
javor = lovor, Laurus nobilis
kapara = kapar, Capparis spinosa
koprva = košćela, Celtis australis
kruška = kruška, Pyrus communis
kupinjača = kupina, Rubus dalmatinus
lemun *= limun, Citrus medica
leander = oleandar, Nerium oleander
levanda = despik, Lavandula spp.
maginja = plod planike (Arbutus unedo)
maslina = maslina, Olea europaea
maslinada = maslinik, nasad maslina
mendula *= # badem, Amygdalus communis
menduljača = divlji badem, Amygdalus webbii
mrta = mirta, Myrtus communis
● murva = # dud, Morus spp: hetit. muri, grč. murea, hetit. muri
● naranđa = naranča, Citrus aurantium: indoved. narang
pinjolan *= pinija, Pinus pinea
planika = planika, Arbutus unedo
pelin = bušin, Cistus spp.
ploški pelin = crveni bušin, Cistus villosus
rogač = rogač, Ceratonia siliqua
rusmarin = ružmarin, Rosmarinus officinalis
smokva = smokva, Ficus carica: gots. smakka
smrič = borovica, Juniperus oxycedrus
šipak = mogranj, Punica granatum
tamaris = tamarika, Tamarix spp.
trišnja = trešnja, Cerasus avium
trnji = trnina (divlja kruška), Pyrus spinosa
višnja = višnja, Cerasus communis: turs. višna
zelenika = zelenika, Philyrea spp.

Fitonimi jednosupnica

Žitarice, trave i slično bilje:

burdac = poriluk, Allium porrum
diblja kapula = divlji luk, Allium ampeloprasum
diblji mačinac = perunika, Iridaceae col.
kapula *= crveni luk, Allium cepa
luk = češnjak, Allium sativum
lužanjika = presličica, Muscari spp.
mačinac = sabljičica, Gladiolus spp.
muhar = rdobrada, Dactylis hispanica
ošljavina = kostrika, Brachypodium retusum
pirika = pirika, Agropyrum spp.
purola = morski porost, Posidonia oceanica
srbica = kozlac, Arum italicum
stoklasma = divlja zob, Avena barbata
svilina = morska svilina, Cymodocea nodosa
šenica = pšenica, Triticum spp.
trava = trave (općenito), Gramineae coll.

Ini fitonimi iz Vinišća

Povrće, zeljanice i ostale dvosupnice:

● angurija = lubenica, Citrullus: indoved. angurya, perz. angur
balancan *= # patliđan, Solanum melongena
bilušina = divizma, Verbascum spp.
● biži = grašak, Pisum sativum: grč. piseos
blitva = blitva, Beta vulgaris
bob = bob, Vicia faba
bogomila = kozlinac, Astragalus spp.
buhelj = buhač, Pyrethrum cinerarifolium
crikvina = štirenica, Parietaria spp.
cviće = cvijeće, ukrasno bilje
ditelina = lucerna, Medicago sativa
diblja ditelina = djetelina, Trifolium spp.
● fažola = grah, Phaseolus spp.: grč. faseolos
gariful *= # karanfil (klinčac), Dianthus spp.
garikuja = pušina, Silene spp.
glavatinja = zelje, Brassica oleracea
jaglinac = gospina trava, Hypericum spp.
● kaloper = kadulja, Salvia spp.: grč. kalamperos
karota *= mrkva, Daucus carota
koromač = komorač, Foeniculum vulgare
kumplir = krumpir, Solanum tuberosum
kupus = kelj, Brassica spp.: turs. kapuz
lažina = alga cistozira, Cystoseira spp.
lepušina = lepuh, Petasites spp.
magaruš = stričak, Cirsium spp.
matar = petrovac, Crithmum maritimum
metvica = metvica, Mentha spp.
mličac = mlječika, Euphorbia spp.
murtila *= bosiljak, Ocymum basilicum
pećurva = gljive (općenito), Fungi coll.
petrisimul *= peršun, Petroselinum hortense
pomidora *= rajčica, Lycopersicum esculentum
poprat = paprati, Filicinae col.
radić = vodopija, Cichorium endivia
ripa = repa, Brassica rapa
rodakva = rotkvica, Raphanus sativus
ruta = rutica, Ruta spp.
selata = šalata, Lactuca sativa
● selen = celer, Anethum graveolens: grč. selinon
semincina *= pelin, Artemisia spp.
● skulob = dragušica, Scolymus hispanicus (grč. skolymos)
slak = slak, Convolvulus spp.
sliz = sljez, Malva spp.
smilj = smilje, Helichrysum italicum
spinjača = špinat, Spinacia oleracea
trpućac = trputac, Plantago spp.
tućanj = tušanj, Portulaca oleracea
turica = žednjak, Sedum spp.
viola = šeboj, Cheiranthus cheiri: latin. viola
vratozina = moračina, Orlaya daucorlaya

Nazivi sisavaca iz Vinišća

Zoonimi stoke i divljači:

čagalj = čagalj, Canis aureus-dalmatinus
diblji prasac = vepar, Sus scrofa
dupin = dupin, Delphinus spp.
● guda = krmača, Sus scrofa fem.: akad. gud
janje = janje, Ovis aries juv.
jaruh = jarac, Capra hircus mas.
jazavac = jazavac, Meles meles
jež = jež, Erinaceus europaeus
kobila = kobila, Equus caballus fem.
konj = konj, Equus caballus
konjić = ždrijebe, Equus caballus juv.
koza = koza, Capra hircus
kozlić = jarić, Capra hircus juv.
krava = govedo, Bos taurus fem.
kučka = kuja, Canis canis fem.
kuna = kuna, Martes spp.
kunac = kunić, Oryctogalus cuniculus
lisica = lisica, Vulpes vulpes
lijun = lisac, Vulpes vulpes mas.
mačak = mačak, Felis catus mas.
mačka = mačka, Felis catus
mačić = mlada mačkica, Felis catus juv.
mazgun = mazga, Equus X hinnus
medvid = medvjed, Ursus arctos
medvinica = medvjedica, Monachus monachus
miš = miš, Mus musculus
mul = mula, Equus X mulus
ovan = ovan, Ovis aries mas.
ovca = ovca, Ovis aries
pantagan *= štakor, Rattus spp.
pas = pas, Canis canis
polatica-polamiš = šišmiši, Chiroptera col.
prase = svinja, Sus scrofa
prašćić = odojak, Sus scrofa juv.
pulac = magarčić, Equus asinus juv.: latin. pullus
skenče = štene, psić, Canis canis juv.
telac = tele, Bos taurus juv.
● tovar = magarac, Equus asinus: perz. tavar
ugota = magarica, Equus asinus fem.
viverica = vjeverica, Sciurus vulgaris
vol = vol, Bos taurus mas.
zec = zec, Lepus europaeus

Ornitonimi iz Vinišća

Nazivi ptica i domaća perad:

bravarica = pliska, Motacilla spp.
crnokapica = strnadica, Emberiza melanocephala
ćos = drozd, Turdus spp.
ćuk = ćuk, Athene noctua
diblji pivac = pupavac, Upupa epops
golub = golub, Columba spp.
gravan = crni gavran, Corvus corax
gregula *= zovoj, Puffinus puffinus
jarebica = jarebica, Alectoris graeca
jastreb = jastreb, Accipiter spp.
kaleb = galeb, Larus cachinnans
kokoš = kokoš, Gallus domestica
kosirić = čiopa, Apus apus
kukuvija = sova kukuvija, Tyto alba
lastavica = lastavica, Hirundo spp.
pilić = pile, Gallus domestica juv.
pivac = pijevac, Gallus domestica mas.
rebac = vrabac, Passer spp.
ronac = ronac, Phalacrocorax graculus
sileb = čigra, Sterna hirundo
slavić = slavuj, Luscinia megarhynchos
sokol = sokol, Falco spp.
tipce = ptice (općenito), Aves col.
trtak = crvendač, Erithacus rubecula
tuka = pura, Meleagris gallopavo
tukan = puran, Meleagris gallopavo mas.
vrana = vrana, Corvus cornix
žutokljunac = kos, Turdus merula

Ihtionimi iz Vinišća

Nazivlje morskih riba:

angulja = jegulja, Anguilla anguilla
balavica = babica, Blennius spp.
bežmek = bežmek, Uranoscopus scaber
bukva = bukva, Boops boops
butarga* (kotilo) = riblja ikra
crnej = crnelj, Chromis chromis
fratar = crnoguz, Diplodus vulgaris
golub (morski) = kosir, Mylobatis aquila
grdobina = grdobina, Lophius piscatorius
inćun = brgljun, Engraulis engraulis
jaglica = iglica, Belone belone
● kanj = kanjac, Seranellus cabrilla: grč. channe
kirnja = kirnja, Anthias anthias: lat. cerna
knjez = knez, Coris julis
konjić = morski konjic, Hippocampus spp.
kotilo (butarga *) = riblja ikra
lokarda *= skuša, Scomber scomber
mačka (morska)= morska mačka, Scyllium spp.
mol *= oslić, Merluccius merluccius
● murina = mrena, Muraena helena: grč. muraina
● palamida = polanda, Sarda mediterranea: grč. pelamys
pas (morski) = kučkovi, Selachoidei col.
pauk (morski) = morski pauk, Trachinus spp.
pirka = pirka, Seranellus scriba
raža = kamenice, Rajidae col.
sapa = sopa, Boops salpa
● spar = špar, Diplodus anularis: grč. sparos
● srdela = srdela, Clupea ssp.: grč. sardes
šampjer *= kovač, Zeus faber
škrpun = bodeljka, Scorpaena spp.: grč. skorpaina
● trlja = brkavica, Mullus barbatus: grč. trigle
trnjevača = drhtulja, Torpedo marmorata
tunj = tuna, Orcinus thynnus
ugor = ugor, Conger conger
zalistak = morski list, Solea spp.
zubatac = zubatac, Dentex dentex

Ini zoonimi iz Vinišća

Gmazovi, kukci i ostala niža fauna:

bakakara = kornjače, Chelonia col.
bake = kukci - kornjaši, Coleoptera col.
balavac = goli puževi, Arionidae col.
● biša = brodotočac, Teredo navalis: grč. byssos
bobak = sipica, Sepiola spp.
buha = buha, Pulex spp.
bumbar = bumbar, Bombus spp.
crna udovica = malminjat, Latrodectes spp.
čela = pčela, Apis mellifica
črčak = cvrčak, Cicada spp.
črvi = ličinke, crvi (tzv. 'vermes')
ćimavica = stjenica, Cimex spp.
divojaško uho = puzlatka, Haliotis spp.
dušavac = mravi, Formicidae col.
glišćina = gujavica, kišna glista, Lumbricus spp.
govnovalj = balegar, Scarabeus sacer
grancigula *= rakovica, Maja squinado
gundeja = zlatna mara, Cetonia aurata
gušćerica = gušterica, Podarcis spp.
gusinica = leptirova gusjenica, Lepidoptera juv.
● humbaba = kosmelj, Dromia spp: akad. hunbaba
jastog = jastog, Palinurus vulgaris: grč. astakos
ježinac = ježinci, Echinodermata col.
klapaguz = rak strigljač, Galathea spp.
komarac = komarci, Culicidae col.
● koralj = koralji, Anthozoa col.: grč. korallon
kravosac = zmija kravosas, Coluber spp.
krpel = krpelji, Ixodidae col.
● kunjka = srčanka, Cardium spp: indoved. kunjaka
lepirica = leptiri, Lepidoptera col.
lignja = liganj, Loligo vulgaris
lignjun = lignjun, Todarodes sagittatus
lošćura = periska, Pinna nobilis
moljac = moljci, Tinaeidae col.
morski črvi = čekinjaši, Polychaeta col.
mošunjac = veći komari, Tipulidae col.
muha = muhe, Muscidae col.
muzgavac = muzgavac, Eledone moschata
mušula *= dagnja, Mytilus galloprovincialis
● nanara = ogrc, Monodonta spp.: akad. nanar
obad = obadovi, Tabanidae col.
obotnica = hobotnica, Octopus vulgaris
osa = osa, Vespa spp.
osinac = stršen, Vespa crabro
● paštapan = žohar, Blatta spp.: perz. pešhkan
pauk = pauci, Araneae col.
poskok = otrovni poskok, Vipera ammodytes
prilipak = priljepak, Patella spp.
prstača = prstac, Lithophaga lithophaga
pumper *= puž volak, Murex spp.
rarog = rak hlap, Homarus gammarus
sipa = sipa, Sepia ssp.
smugorica = kamenarke, Chilopoda col.
● spuga = spužve, Porifera col.: grč. spongos
spuž = puževi, Gastropoda col.
spužić = obalni pužić, Litorina neritoides
stonoga = stonoge, Myriapoda col.
svitnjak = krijesnica, Lampyris noctiluca
šaga = račić kozica, Leander spp.
šćipavac = štipavci, Scorpionidae col.
škakavica = skakavci, Saltatoria col.
škamp *= škamp, Nephrops norvegicus
● štrumbula = puž Cerithium spp.: grč. strombos
tarantela *= macaklin, Tarentola mauretanica
tekut = tekuti, Mallophaga col.
topirica = veći noćni leptiri, Noctuidae col.
ušenak = uš, Pediculus spp.
vlasulja = vlasulja, Anemonia sulcata
vrse = manje rakovice, Brachyura col.
zelenbak = zelembač, Lacerta viridis
● zezavac = rak Scyllarus arctus: akad. zezuki
zlatica = zlatica, Leptinotarsa decemlineata
zvizda = morske zvjezdače, Asteroidea col.
žaba = žabe, Anura col.

Važnija literatura

Geić D., Šilović M.S. 1996: Rječnik trogirskog cakavskog govora. Muzej grada Trogira, 306 str.
Hirtz, M. 1928-1956: Rječnik narodnih zoologičkih naziva, knj. I-IV. JAZU, Zagreb.
Horvat-Mileković M., Lovrić A.Ž. 1998: Prastari prirodoslovni nazivi u vejskoj cakavšćini brdskih sela na otoku Krku. Zbornik: Prirodoslovna istraživanja riječkog područja, str. 235-248, Prirodoslovni muzej Rijeka
Horvat-Mileković, M. i sur. 1998: Čakavsko prirodoslovno nazivlje iz Kaštela i Trogira (pučki zoonimi i fitonimi). Zbornik Kaštela, str. 563-574, Matica hrvatska Kaštela.
Lovrić, A.Ž. 2009: Čakavsko prirodoslovno nazivlje iz Vinišća (zoonimi i fitonimi). Zbornik Vinišća (ur. I. Pažanin), 8 str., Split.
Pera, J. 1997: Povijest Kaštel Štafilića. Matica Hrvatska Kaštela, 207 p.
Simonović, D. 1959: Botanički rečnik naučnih i narodnih imena biljaka. Posebna izdanja SANU 318, 890 str., Beograd.
Šimunović P., Hraste M., Olesch R. 1979-1983: Čakavisch-deutsches Lexikon, Band I.- III. Böhlau-Verlag, Köln-Wien, p. 1416 + 253 + 620.
Šimunović P., Olesch R. 1983: Dalmatinisch ikavisches-čakavisch. Čakavisches Lexikon, Teil 3: p. 1-129 + Karte 2. Böhlau-Verlag Köln-Wien.
Šulek, B. 1879: Jugoslavenski imenik bilja. Posebna djela JAZU, Zagreb.
Vančik, B. 1997: Svi puti vode k čakavštini. Ognjište, 8: 204-216, Karlovac-Zagreb.
Velčić, N. 2003: Besedar Bejske Tramuntane. Katedra Čakavskog sabora, Beli-Rijeka, 579 str.
Vinja, V. 1986: Jadranska fauna, etimologija i struktura naziva 1-2. Logos - Split, 504 + 558 str.
Yošamya M. 2005: Gan-Veyãn. Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, Zagreb, 1224 str.

Poveznice

Reference

Adapted and condensed study from Wikinfo, by Dr.Sci. A.Z. Lovric & Dr. M. Rac, for sub-project WikiFlora Adriatica from the database of Herbarium Adriaticum (ADRZ - 1998): if quoted authors and source, free for copying and distribution without changes.