Josip (praotac)
Josip (hebrejski: יוֹסֵף - Yosef, arabski: يوسف - Yusuf) je bio jedanaisto dijete njegova otca Jakova, a prvo od dvoje koje je imao sa svojom ženom, Rahelom. Jakov ga je volio više od sve djece, pa su njegova braća bila ljubomorna. Prema svjedočanstvu Svetog pisma Staroga zavjeta njegova braća su ga zbog ljubomore kao vrlo mladog prodali u roblje. Kao rob je bio odveden u Egipat, gdje je nakon nekog vremena primljen na dvor egipatskog faraona koji ga je postavio za upravitelja kraljevstva i učinio najmoćnijim i najutjecajnijim u Egiptu. Kasnije je svojoj braći oprostio i cijelu obitelj preselio u Egipat. Bio je poznat kao izcjelitelj, graditelj, arhitekt i kao darovit čovjek u mnogim područjima.
Životopis
Jedne noći Josip je usnuo da će postati gospodar nad svojom braćom koja će mu se klanjati. Oni ga zbog toga još više zamrziše i odluče ga ubiti. No, najstariji od sve braće, Ruben, u zadnji se trenutak predomisli, pa ga prodaše trgovicima koji su karavanama prolazili, idući u pravcu Egipta. U Egiptu je Josip postao sužanj u kući faraonovog činovnika Potifara. Josip je brzo zadobio njegovo povjerenje, pa ga je postavio za upravitelja kuće. Potifarovoj ženi Josip se svidi i odluči ga zavesti, no on njene namjere odbija ostajući vjeran gospodaru. Ljuta njegovim postupkom, ona ga optuži da je on nju zavodio. Zbog toga Josip dospijeva u zatvor gdje njegova pamet i spretnost brzo dolaze do izražaja. Bio je vrlo omiljen, a tumačio je snove dvojici faraonovih slugu. Jednom faraon usnu san koji mu nitko nije uspio protumačiti. Sluge se sjetiše Josipa pa ga preporuče faraonu. Faraon mu ispriča san u kojem je usnio sedam debelih krava, a potom i sedam mršavih krava koje su pojele one debele. Osim njih usnuo je i sedam šturih klasova kako gutaju sedam jedrih klasova. Josip, uz Božju pomoć, pretkaže faraonu sedam sušnih godina koje će uslijediti nakon sedam plodnih godina. Preporučio je faraonu da se na to pripremi. Faraon ga za nagradu postavi za upravitelja dvora.
Nakon sedam godina obilja tijekom kojih je Josip skupio zalihe uslijedio je sedam gladnih godina. Žita nije bilo nigdje osim u Egiptu, pa su Josipova braća došla u Egipat kupiti ga. Josip ih je prepoznao, ali oni njega nisu. Stavio ih je na kušnju kako bi vidio jesu li se promijenili. Zadržao je jednog od njih u zatvoru i naložio im da sljedeći put povedu Benjamina, najmladjeg brata. Benjamin je, uz Josipa, bio jedino Jakovljevo dijete s Rahelom. On nije želio pustiti ga, ali mu braća obećaju da će ga vratiti nazad. Sljedeći put kad su bili u Egiptu, Josip naredi da se u Benjaminovu vreću sa žitom ubaci zlato kako bi ga mogao optužiti za kradju. Braća nisu željela pustiti Benjamina znajući kako bi njihov stari otac umro od tuge. Preuzeše krivnju na sebe. Vidjevši da su mu se braća promijenila Josip im se odaje. Nakon toga braća se vratiše po oca i nastaniše se u Egiptu. U Knjizi Postanka ovime i završava priča o Josipu.
Pseudeoznanstvena nepodobnost Josipa
Imhotep (visoki dužnostnik) je upravljao gradnjom Džoserove piramide, kao i zdanja koja su ga okruživala. Stepenasta piramida faraona Džosera (oko 2667.-2648. pr. Kr.) je prva piramida u Egiptu, i prvi spomenik uopće, sagradjen od klesanog kamena.
Sve je počelo sa gradnjom kada je faraon Džoser usnuo boga Nila "Knuma" koji mu je obećao da će Nil dati vodu, ali da će prije toga biti sedam godina gladi, pa sedam godina izobilja. Kada je usnuo san faraon je potražio pomoć od Imhotepa: "Upitao sam Imhotepa koji je bio sin boga Pta: 'Gdje se radja Nil? Tko je tamo bog? Tko je pravi Bog?'" Imhotep je odgovorio "Moram pitati Boga koji vlada nad svim živim..." Nakon što ga je Imhotep savjetovao on odluči da sav narod mora plaćati porez od jedne desetine u žitu, kojeg je on skladištio u silos kraj kojega je izgradjena piramida. Po svemu prva piramida koja je izgradjena od Imhotepa napravljena je zbog praktičnih razloga - priprema Egipta za nadolazeću glad. Ovdje dolazimo do dijela poviesti koju je zapisao Mojsije. Njegov izvještaj je gotovo isti ali umjesto Imhotepa spominje osobu imena Josip. Egipatska poviest govori da je Imhotep bio svećenik u gradu i da je umro u 110. godini života. U Mojsijevoj poviesti pronalazimo iste podatke za Josipa. Znanstvenici su pokušali pronaći mjesto gdje je Imhotep pokopan ter su prvo krenuli od Stepenaste piramide u Sahari. Iako je većina egipatskih piramida bila opljačkana, ova piramida je imala dobro skrivene podzemne prostorije tako da je njena unutrašnjost ostala netaknuta. Kada su ušli u prostoriju gdje se nalazio mrtvački kovčeg Imhotepa, prvo što su primijetili je to da je njegov kovčeg bio okrenut prema sjeveru. U Egiptu su svi ljudi bili pokapani u smjeru istoka jer su obožavali sunce. To je bio očigledan dokaz da Imhotep nije pripadao egipatskoj religiji. Kada su otvorili njegov kovčeg u njemu tijela nije bilo. Predhodno se znalo da nitko nije ulazio u tu prostoriju niti je kovčeg ikada bio opljačkan. No odgovor se krije u Mojsijevoj poviesti. Mojsije navodi da kada su Izraelci, predvodjeni Mojsijem, napuštali Egipat, oni su sa sobom ponijeli Josipovo tijelo. Dakle, Mojsijev poviestni izvor još jednom se pokazuje istinitim.
- Slijedi tablica usporedba izmedju Imhotepa i Josipa:
| Imhotep | Josip | |
|---|---|---|
| 1. | "U snu mi se javio bog Nila Knum i obećao da će biti najprije sedam godina gladi, a zatim sedam godina izobilja." (Faraon Džozer) | "Dolazi, evo sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj, a posliej njih nastat će sedam gladnih godina." (Josip) (1. Moj 41,29:30) |
| 2. | "Upitao sam Imhotepa: 'Gdje se radja Nil? Tko je bog tamo? Tko je pravi Bog?'" (Faraon Džozer) | "Faraon reče Josipu: 'Usnuo sam san. Čuo sam o tebi da možeš protumačiti san'." (1. Moj 41,15) |
| 3. | "Moram pitati Boga koji vlada nad svim živim" (Imhotep) | "Ništa ja ne mogu, nego će Bog dati pravi odgovor Faraonu" (Josip) (1. Moj 41,16) |
| 4. | "Sav će narod, osim svećenika, plaćati porez u iznosu od jedne desetine svojih usjeva" (Faraon Džozer) | "A kad bude pobiranje ljetine, faraonu ćete davati jednu petinu... Jedino nije preuzeo svećeničkih imanja." (1. Moj 47,24:22) |
| 5. | "Imhotep je bio svećenik u gradu Heliopolisu." | "Faraon Josipu dade za ženu kćer svećenika u Onu (Heliopolisu)" (1. Moj 41,45) |
| 6. | "Imhotep je zbog svojih liječničkih sposobnosti medju Egipćanima stekao reputaciju Asklepija (grč. bog medicine) | "Josip naredi liječnicima koji su se nalazili u njegovoj službi da mu otca balzamiraju." (1. Moj 50,2) |
| 7. | "Bližim se smrti u svojoj 110. godini života." | "I umrije Josip, a bješe mu 110 godina." (1. Moj 50,26) |
| 8. | "Dobio sam ovlasti od vladara kakva nitko prije mene nije imao" | "Premda sam ja faraon, nitko neće dići svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji... Jedino prijestoljem ja ću biti veći od tebe." (1. Moj 41,44:40) |
| 9. | Imhotepov mrtvački kovčeg bio je prazan. | "Tada Josip zakune Izraelove sinove: 'Bog će se vas doista sjetiti, i tada ponesite moje kosti odavde.' Mojsije ponese sa sobom Josipove kosti." (1. Moj 50,26; 2. Moj 13,19) |
| 10. | Imhotepov mrtvački kovčeg bio je okrenut prema sjeveru, za razliku od egipatskih koji su bili okrenuti prema istoku (klanjali su se suncu). | Josipov Bog je odveo Izraelce u Obećanu zemlju Izrael koja se nalazi sjeverno od Egipta (2. Moj) |
| 11. | "Imhotep je bio graditelj, kipar... utemeljio je vještinu gradnje primjenom tesanog kamena." (izgradio je silose pokraj piramide u Sahari za skladištenje žita) | "Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti, jer mu mjere ne bijaše." (1. Moj 41,49) |
Izvori
- Petrović, Miroljub, Znanost i problem smrti, CPS, Zagreb, 2005., ISBN 953-95202-1-5, str. 34-37.
