Münchenska bojna
„Münchenska bojna” ironičan je izraz za hrvatske vojne bjegunce i ratne profitere izbjegle uglavnom u države njemačkoga etničkog prostora radi izbjegavanja aktivnoga sudjelovanja u oružanim sukobima radi vlastite sigurnosti i stjecanja dobiti primanjem financijske potpore od državnih vlasti Savezne Republike Njemačke. Nakon završetka Domovinskoga rata, većina vojnih bjegunaca stekla je pravno-financijske povlastice dodijeljene od državnih vlasti Republike Hrvatske[1] te Bosne i Hercegovine.
Izraz je izveden od naziva grada Münchena, u kojemu se nalazi najveći postotak Hrvata u Njemačkoj, i za koji se tvrdi kako se u njemu u doba Domovinskoga rata nalazio najveći broj vojnih bjegunaca. U čestoj su uporabi i nepravilne jezično-pravopisne varijante „Minhenska bojna” i „Minhen/Minken bojna”, te postoje inačice izraza poput „Bečka četa”, „Berlinski zdrug”, „Duldung-bojna”[2] i „Frankfurtska bojna”[3].
Često je rabljen kao ad hominem za javno prokazivanje osoba s upitnim ili osporenim vojnim djelovanjem u Domovinskom ratu, te kao sinonim za oportunizam i izdaju. Međutim, u manjoj je mjeri rabljen u pozitivnom smislu kao šaljivi nadimak za hrvatsku iseljeničku zajednicu u Njemačkoj, rabljenoga od samih tamošnjih iseljenika[4].
S početkom ruskoga napada na Ukrajinu i dolaskom dijela ukrajinskih izbjeglica u Hrvatsku 2022. godine, izraz se također počeo odnositi na imućnije Ukrajince, često prepoznatljive po svojim skupocjenim automobilima registriranih u Ukrajini.
Poveznice
Izvori
- ↑ Hrvatski glas Berlin: Emil Cipar: „Nemamo što kriti”
- ↑ ŠirokiBrijeg.info: „Registar Branitelja kao zrcalo istine i pravde”
- ↑ Fenix Magazin: „FRANKFURTSKA ILI MÜNCHENSKA BOJNA: Lakše je reći ‚ne valja fratar’ nego doći i podržati događanje u svojoj misiji, zajednici…”
- ↑ Ljubuški.net: „I ‚München bojna’ proslavila pobjedu Vatrenih”
