Republika Hrvatska

Ovaj se članak odnosi na suvremenu hrvatsku državu. Za opći pregled o domovini hrvatskoga naroda, pogledati članak Hrvatska.

Republika Hrvatska
Nazivi i obilježja
Državna himna	„Lijepa naša domovino”
Uspostava	25. lipnja 1991.
Zemljopis
Glavni grad	Zagreb
Najveći grad(ovi)	Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula
Položaj	Srednja i jugoistočna Europa
Površina	56.542 km2
Politički sustav
Oblik vlasti	Parlamentarna republika
Predsjednik	Zoran Milanović
Predsjednik Vlade	Andrej Plenković (HDZ)
Pučanstvo
Pučanstvo	3.871.833 (2021.)
Gustoća	75,8
Službeni jezik	Hrvatski
Gospodarstvo i promet
Novčana jedinica	Euro (100 centa) ↓1
Pozivni broj	+385
Vremenska zona	UTC +1, +2 ljeti
Mrežni nastavak	.hr
Oznaka vozila	HR

Republika Hrvatska (kratica: RH) južno- i srednjoeuropska je država. Glavni je državni grad Zagreb.

Članica je Europske zajednice, Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskoga saveza, Sredozemne zajednice, Vijeća Europe, OESS-a, WTO-a i OECD-a.

Zemljopis

Podrobniji članak: Hrvatski zemljopis

Republika Hrvatska obalna, gorsko-planinska i nizinska je država s izlazom na Jadransko more, i nalazi se na prostoru Panonske nizine, Dinarida s najvišim vrhom Sinjalom (1.831 m) i Sredozemlja, gdje obuhvaća 1.246 otoka, hridi i grebena, od kojih su najveći otoci Cres i Krk. Zbog svojega zemljopisnog položaja ima izrazito prijelaznu klimu: umjereno kontinentalnu u unutrašnjosti, predplaninsku i planinsku u gorju, sredozemnu u primorju i submediteransku u primorskom zaleđu.

Republika Hrvatska graniči sa Slovenijom na sjeverozapadu, Mađarskom na sjeveroistoku, Srbijom na istoku, Bosnom i Hercegovinom na istoku i jugoistoku, Crnom Gorom na jugoistoku, i na moru s Italijom na zapadu.

Upravna podjela

Republika Hrvatska podijeljena je na 128 gradova i 428 općina, te na 20 županija i jednu grad-županiju:

Županija	Sjedište
Bjelovarsko-bilogorska županija	Bjelovar
Brodsko-posavska županija	Slavonski Brod
Dubrovačko-neretvanska županija	Dubrovnik
Grad Zagreb	Zagreb
Istarska županija	Pazin
Karlovačka županija	Karlovac
Koprivničko-križevačka županija	Koprivnica
Krapinsko-zagorska županija	Krapina
Ličko-senjska županija	Gospić
Međimurska županija	Čakovec
Osječko-baranjska županija	Osijek
Požeško-slavonska županija	Požega
Primorsko-goranska županija	Rijeka
Sisačko-moslavačka županija	Sisak
Splitsko-dalmatinska županija	Split
Šibensko-kninska županija	Šibenik
Varaždinska županija	Varaždin
Virovitičko-podravska županija	Virovitica
Vukovarsko-srijemska županija	Vukovar
Zadarska županija	Zadar
Zagrebačka županija	Zagreb

Povijest

Podrobniji članak: Hrvatska povijest

Kao formalni početak povijesti suvremene Republike Hrvatske uzima se vrijeme procesa promjene društvenoga i političkoga poretka iz socijalizma u višestranačku parlamentarnu liberalnu demokraciju (1990. - 1991.) u SR Hrvatskoj, nedugo prije raspada SFR Jugoslavije, a od značajnih društveno-političkih zbivanja što su prethodila proglašenju državnosti jesu: obnova djelovanja Matice hrvatske i preimenovanje JAZU-a u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, održavanje prvih višestranačkih parlamentarnih izbora s ishodom većinske pobjede Hrvatske demokratske zajednice predvođene Franjom Tuđmanom i utemeljenje prvoga saziva Hrvatskoga sabora, i Referendum o hrvatskoj samostalnosti.

Na temelju pozitivnoga ishoda referenduma o samostalnosti, državnost Republike Hrvatske stečena je 25. lipnja 1991. godine objavom Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora, dok je neovisnost stečena 8. listopada 1991. godine raskidom svih državno-pravnih sveza sa SFR Jugoslavijom. Između 1991. i 1995. godine, Republiku Hrvatsku zahvatio je Domovinski rat, u kojemu je izvojevala pobjedu i obranila svoju samostalnost, i nakon kojega je 1998. godine potpuno uspostavila vlast na svojemu međunarodno priznatom ozemlju s povratkom hrvatskoga Podunavlja.

Kao ishod međunarodnoga priznanja, Republika Hrvatska primljena je 22. svibnja 1992. godine u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. 1. travnja 2009. postala je članica Sjevernoatlantskoga saveza, te je 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske zajednice. Bila je država predsjedateljica Vijeća Europske zajednice od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine. 1. siječnja 2023. postala je članicom eurozone i Schengenskoga prostora.

Drugu polovicu 1990-ih obilježila je loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata, dok su doba nakon 2000. godine obilježili razvitak i rast gospodarstva, brojne reforme, kao i poteškoće poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i sudbene vlasti. 2010-e su također obilježene velikom društveno-gospodarskom krizom, restriktivnim reformama školstva, javnih medija, poreza i financija, demografskom krizom s porastom iseljavanja Hrvata iz domovine (osobito nakon pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj zajednici) i padom rodnosti, kao i sigurnosnom ugrozbom prouzročenu masovnim priljevom neeuropskih imigranata kroz njezin državni prostor od druge polovice 2010-ih. Prvu polovicu 2020-ih obilježile su epidemija bolesti COVID-19 i represivne epidemiološke mjere, inflacija prouzročena epidemiološkim mjerama, sankcijama Europske zajednice protiv Ruske Federacije zbog rata u Ukrajini i zamjenom hrvatske kune eurom, i dodatno pogoršanje demografske i gospodarske slike s nekontroliranim uvozom neeuropskih imigranata kao strane radne snage.

Politika

Podrobniji članci: Hrvatski politički sustav, Vlada Republike Hrvatske

Po političkom ustroju, Republika Hrvatska višestranačka je liberalna demokracija i unitarna parlamentarna ustavna republika, a od 1990. do 2000. godine bila je unitarna polupredsjednička ustavna republika. Državna vlast podijeljena je na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu (predsjednik i Vlada) i sudbenu vlast (Vrhovni sud, županijski, općinski, i posebni sudovi).

Podijeljena je na 10 izbornih jedinica i dvije posebne izborne jedinice za hrvatsko iseljeništvo i za narodne manjine.

Gospodarstvo

Podrobniji članak: Hrvatsko gospodarstvo

Gospodarstvo Republike Hrvatske temelji se na lakoj industriji, sektoru usluga i turizmu kao najznačajnijega izvora prihoda, te pripada sustavu tržišnoga gospodarstva. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim poljima, glavne su poteškoće velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme.

Pučanstvo

Podrobniji članak: Hrvatska demografija

Po podatcima popisa pučanstva provedenoga 2021. godine, Republika Hrvatska imala je 3.871.833 pučana.

Po popisu pučanstva iz 2021. godine, etničku većinu Republike Hrvatske čine Hrvati (3.547.614 - 91,6%), dok su najveća etnička manjina Srbi (123.892 - 3,2%).

Od ostalih etničkih/narodnih manjina, zastupljeni su Bošnjaci (24.131), Romi (17.980), Albanci (13.817), Talijani (13.763), Mađari (10.315), Česi (7.862), Slovenci (7.729), Slovaci (3.688), Makedonci (3.555), Crnogorci (3.127), Nijemci (3.034), Ukrajinci (1.905), Rusi (1.481), Rusini (1.343), te ostali i nepoznati/neizjašnjeni (86.459).

Vjersku većinu Republike Hrvatske čine katolici, dok dvije veće vjerske manjine čine pravoslavci i sunitski muslimani.

Kultura

Podrobniji članci: Hrvatska kultura, Državni blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Vanjske sveze

• Hrvatska.eu - pregled općih podataka o Republici Hrvatskoj
• The World Factbook: Croatia (eng.)

Bilješka

^↑1  Hrvatska kuna do 31. prosinca 2022. godine.