Republika Hrvatska

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Hrvatska
Republika Hrvatska (barjak).png
Republika Hrvatska - položaj u Europi.png
Položaj Republike Hrvatske u Europi
Nazivlje i obilježja
Službeni naziv Republika Hrvatska
Državna himna Lijepa naša domovino
Uspostava 25. lipnja 1991.
Zemljopis
Glavni grad Zagreb
Najveći grad(ovi) Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula
Položaj Srednja i jugoistočna Europa
Površina 56.542 km2
Politika
Oblik vlasti Parlamentarna republika
Predsjednik Zoran Milanović
Predsjednik Vlade Andrej Plenković (HDZ)
Pučanstvo
Pučanstvo 4.284.889 (2011.)
Gustoća 75,8/km2
Službeni jezik Hrvatski
Gospodarstvo i promet
Novčana jedinica Hrvatska kuna (100 lipa)
Pozivni broj +385
Vremenska zona UTC +1, +2 ljeti
Međumrežni nastavak .hr
Oznaka vozila HR
Ovaj članak se odnosi na sadašnju hrvatsku državu. Za opći pregled o domovini hrvatskog naroda, pogledati članak Hrvatska.

Republika Hrvatska (kratica: RH) je južno- i srednjoeuropska država. Glavni državni grad je Zagreb.

Članica je Europske zajednice, Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskog saveza, Sredozemne zajednice, Vijeća Europe, OESS-a, WTO-a i OECD-a.

Zemljopis

Podrobniji članak: Hrvatski zemljopis

Republika Hrvatska je obalna, gorsko-planinska i nizinska država s izlazom na Jadransko more, i nalazi se na prostoru Panonske nizine, Dinarida s najvišim vrhom Sinjalom (1.831 m) i Sredozemlja, gdje obuhvaća 1.246 otoka, hridi i grebena, od kojih su najveći otoci Cres i Krk. Zbog svog zemljopisnog položaja ima izrazito prijelaznu klimu: umjereno kontinentalnu u unutrašnjosti, predplaninsku i planinsku u gorju, sredozemnu u primorju, te submediteransku u primorskom zaleđu.

Republika Hrvatska graniči sa Slovenijom na sjeverozapadu, Mađarskom na sjeveroistoku, Srbijom na istoku, Bosnom i Hercegovinom na istoku i jugoistoku, Crnom Gorom na jugoistoku, i na moru s Italijom na zapadu.

Upravna podjela

Republika Hrvatska je podijeljena na 128 gradova i 428 općina, te na 20 županija i jednu grad-županiju:

Povijest

Podrobniji članak: Hrvatska povijest

Kao formalni početak povijesti suvremene Republike Hrvatske, uzima se vrijeme procesa promjene društvenog i političkog poretka iz socijalizma u višestranačku parlamentarnu liberalnu demokraciju (1990. - 1991.) u SR Hrvatskoj, nedugo prije raspada SFR Jugoslavije, a od značajnih društveno-političkih zbivanja što su prethodila proglašenju državnosti jesu: obnova djelovanja Matice hrvatske i preimenovanje JAZU-a u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, održavanje prvih višestranačkih parlamentarnih izbora s ishodom većinske pobjede Hrvatske demokratske zajednice predvođene Franjom Tuđmanom i utemeljenje prvog saziva Hrvatskog sabora, i Referendum o hrvatskoj samostalnosti.

Državnost Republike Hrvatske je, na temelju pozitivnog ishoda referenduma o samostalnosti, stečena 25. lipnja 1991. godine objavom Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske Hrvatskog sabora, dok je neovisnost stečena 8. listopada 1991. godine raskidom svih državno-pravnih sveza sa SFR Jugoslavijom. Republika Hrvatska je između 1991. i 1995. bila pogođena Domovinskim ratom, u kojemu je izvojevala pobjedu i obranila svoju samostalnost, i nakon kojega je 1998. godine potpuno uspostavila vlast na svom međunarodno priznatom ozemlju s povratkom hrvatskog Podunavlja.

Kao ishod međunarodnog priznanja, Republika Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. 1. travnja 2009. je postala članica Sjevernoatlantskog saveza, te je 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske zajednice. Bila je država predsjedateljica Vijeća Europske zajednice od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine.

Drugu polovicu 1990-ih je obilježila loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata, dok su doba nakon 2000. godine obilježili razvitak i rast gospodarstva, brojne reforme, kao i poteškoće poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i sudbene vlasti. 2010-e su također obilježene velikom društveno-gospodarskom krizom, restriktivnim reformama školstva, javnih medija, poreza i financija, demografskom krizom s porastom iseljavanja Hrvata iz domovine (osobito nakon pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj zajednici) i padom rodnosti, kao i sigurnosnom ugrozom prouzročenu masovnim priljevom neeuropskih imigranata u njen državni prostor od druge polovice 2010-ih.

Politika

Podrobniji članci: Hrvatski politički sustav, Vlada Republike Hrvatske

Republika Hrvatska je po političkom ustroju višestranačka liberalna demokracija i unitarna parlamentarna ustavna republika, a od 1990. do 2000. godine je bila unitarna polupredsjednička ustavna republika. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu (predsjednik i Vlada) i sudbenu vlast (Vrhovni sud, županijski, općinski, i posebni sudovi).

Republika Hrvatska je podijeljena na 10 izbornih jedinica, te dvije posebne za hrvatsko iseljeništvo i za narodne manjine.

Gospodarstvo

Podrobniji članak: Hrvatsko gospodarstvo

Gospodarstvo Republike Hrvatske se temelji na lakoj industriji, sektoru usluga i turizmu kao najznačajnijeg izvora prihoda, te pripada sustavu tržišnog gospodarstva. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim poljima, glavne poteškoće su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme.

Pučanstvo

Podrobniji članak: Hrvatska demografija

Po podatcima zadnjeg popisa pučanstva iz 2011. godine, Republika Hrvatska je imala 4.284.889 pučana.

Etničku većinu Republike Hrvatske čine Hrvati (3.874.321 - 90,42%), dok su najveća etnička manjina Srbi (186.633 - 4,36%). Od ostalih etničkih/narodnih manjina, zastupljeni su Bošnjaci/Muslimani (39.037), Talijani (17.807), Albanci (17.513), Romi (16.975), Mađari (14.048), Slovenci (10.517), Česi (9.641), Slovaci (4.753), Crnogorci (4.517), Makedonci (4.138), Nijemci (2.965), Rusini (1.936), te ostali i nepoznati/neizjašnjeni (80.421).

Vjersku većinu Republike Hrvatske čine katolici (86,28%), dok dvije veće vjerske manjine čine pravoslavci (4,44%) i muslimani (1,47%).

Kultura

Podrobniji članci: Hrvatska kultura, Državni blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Vanjske sveze