Republika Hrvatska
| Republika Hrvatska | |
|---|---|
| |
 | |
| Nazivlje i obilježja | |
| Službeni naziv | Republika Hrvatska |
| Državna himna | „Lijepa naša domovino” |
| Uspostava | 25. lipnja 1991. |
| Zemljopis | |
| Glavni grad | Zagreb |
| Najveći grad(ovi) | Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula |
| Položaj | Srednja i jugoistočna Europa |
| Površina | 56.542 km2 |
| Politika | |
| Oblik vlasti | Parlamentarna republika |
| Predsjednik | Zoran Milanović |
| Predsjednik Vlade | Andrej Plenković (HDZ) |
| Pučanstvo | |
| Pučanstvo | 3.888.529 (2021.) |
| Gustoća | 75,8/km2 |
| Službeni jezik | Hrvatski |
| Gospodarstvo i promet | |
| Novčana jedinica | Hrvatska kuna (100 lipa) |
| Pozivni broj | +385 |
| Vremenska zona | UTC +1, +2 ljeti |
| Međumrežni nastavak | .hr |
| Oznaka vozila | HR |
- Ovaj članak se odnosi na sadašnju hrvatsku državu. Za opći pregled o domovini hrvatskog naroda, pogledati članak Hrvatska.
Republika Hrvatska (kratica: RH) je južno- i srednjoeuropska država. Glavni državni grad je Zagreb.
Članica je Europske zajednice, Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskog saveza, Sredozemne zajednice, Vijeća Europe, OESS-a, WTO-a i OECD-a.
Sadržaj
Zemljopis
- Podrobniji članak: Hrvatski zemljopis
Republika Hrvatska je obalna, gorsko-planinska i nizinska država s izlazom na Jadransko more, i nalazi se na prostoru Panonske nizine, Dinarida s najvišim vrhom Sinjalom (1.831 m) i Sredozemlja, gdje obuhvaća 1.246 otoka, hridi i grebena, od kojih su najveći otoci Cres i Krk. Zbog svog zemljopisnog položaja ima izrazito prijelaznu klimu: umjereno kontinentalnu u unutrašnjosti, predplaninsku i planinsku u gorju, sredozemnu u primorju, te submediteransku u primorskom zaleđu.
Republika Hrvatska graniči sa Slovenijom na sjeverozapadu, Mađarskom na sjeveroistoku, Srbijom na istoku, Bosnom i Hercegovinom na istoku i jugoistoku, Crnom Gorom na jugoistoku, i na moru s Italijom na zapadu.
Upravna podjela
Republika Hrvatska je podijeljena na 128 gradova i 428 općina, te na 20 županija i jednu grad-županiju:
Bjelovarsko-bilogorska županija (Bjelovar)
Brodsko-posavska županija (Slavonski Brod)
Dubrovačko-neretvanska županija (Dubrovnik)
Grad Zagreb
Istarska županija (Pazin)
Karlovačka županija (Karlovac)
Koprivničko-križevačka županija (Koprivnica)
Krapinsko-zagorska županija (Krapina)
Ličko-senjska županija (Gospić)
Međimurska županija (Čakovec)
Osječko-baranjska županija (Osijek)
Požeško-slavonska županija (Požega)
Primorsko-goranska županija (Rijeka)
Sisačko-moslavačka županija (Sisak)
Splitsko-dalmatinska županija (Split)
Šibensko-kninska županija (Šibenik)
Varaždinska županija (Varaždin)
Virovitičko-podravska županija (Virovitica)
Vukovarsko-srijemska županija (Vukovar)
Zadarska županija (Zadar)
Zagrebačka županija (Zagreb)
Povijest
- Podrobniji članak: Hrvatska povijest
Kao formalni početak povijesti suvremene Republike Hrvatske, uzima se vrijeme procesa promjene društvenog i političkog poretka iz socijalizma u višestranačku parlamentarnu liberalnu demokraciju (1990. - 1991.) u SR Hrvatskoj, nedugo prije raspada SFR Jugoslavije, a od značajnih društveno-političkih zbivanja što su prethodila proglašenju državnosti jesu: obnova djelovanja Matice hrvatske i preimenovanje JAZU-a u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, održavanje prvih višestranačkih parlamentarnih izbora s ishodom većinske pobjede Hrvatske demokratske zajednice predvođene Franjom Tuđmanom i utemeljenje prvog saziva Hrvatskog sabora, i Referendum o hrvatskoj samostalnosti.
Državnost Republike Hrvatske je, na temelju pozitivnog ishoda referenduma o samostalnosti, stečena 25. lipnja 1991. godine objavom Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske Hrvatskog sabora, dok je neovisnost stečena 8. listopada 1991. godine raskidom svih državno-pravnih sveza sa SFR Jugoslavijom. Republika Hrvatska je između 1991. i 1995. bila pogođena Domovinskim ratom, u kojemu je izvojevala pobjedu i obranila svoju samostalnost, i nakon kojega je 1998. godine potpuno uspostavila vlast na svom međunarodno priznatom ozemlju s povratkom hrvatskog Podunavlja.
Kao ishod međunarodnog priznanja, Republika Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. 1. travnja 2009. je postala članica Sjevernoatlantskog saveza, te je 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske zajednice. Bila je država predsjedateljica Vijeća Europske zajednice od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine.
Drugu polovicu 1990-ih je obilježila loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata, dok su doba nakon 2000. godine obilježili razvitak i rast gospodarstva, brojne reforme, kao i poteškoće poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i sudbene vlasti. 2010-e su također obilježene velikom društveno-gospodarskom krizom, restriktivnim reformama školstva, javnih medija, poreza i financija, demografskom krizom s porastom iseljavanja Hrvata iz domovine (osobito nakon pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj zajednici) i padom rodnosti, kao i sigurnosnom ugrozom prouzročenu masovnim priljevom neeuropskih imigranata u njen državni prostor od druge polovice 2010-ih.
Politika
- Podrobniji članci: Hrvatski politički sustav, Vlada Republike Hrvatske
Republika Hrvatska je po političkom ustroju višestranačka liberalna demokracija i unitarna parlamentarna ustavna republika, a od 1990. do 2000. godine je bila unitarna polupredsjednička ustavna republika. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu (predsjednik i Vlada) i sudbenu vlast (Vrhovni sud, županijski, općinski, i posebni sudovi).
Republika Hrvatska je podijeljena na 10 izbornih jedinica, te dvije posebne za hrvatsko iseljeništvo i za narodne manjine.
Gospodarstvo
- Podrobniji članak: Hrvatsko gospodarstvo
Gospodarstvo Republike Hrvatske se temelji na lakoj industriji, sektoru usluga i turizmu kao najznačajnijeg izvora prihoda, te pripada sustavu tržišnog gospodarstva. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim poljima, glavne poteškoće su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme.
Pučanstvo
- Podrobniji članak: Hrvatska demografija
Po podatcima zadnjeg provedenog popisa pučanstva iz 2021. godine, Republika Hrvatska je imala 3.888.529 pučana.
Po popisu pučanstva iz 2011. godine, etničku većinu Republike Hrvatske čine Hrvati (3.874.321 - 90,42%), dok su najveća etnička manjina Srbi (186.633 - 4,36%). Od ostalih etničkih/narodnih manjina, zastupljeni su Bošnjaci/Muslimani (39.037), Talijani (17.807), Albanci (17.513), Romi (16.975), Mađari (14.048), Slovenci (10.517), Česi (9.641), Slovaci (4.753), Crnogorci (4.517), Makedonci (4.138), Nijemci (2.965), Rusini (1.936), te ostali i nepoznati/neizjašnjeni (80.421).
Vjersku većinu Republike Hrvatske čine katolici (86,28%), dok dvije veće vjerske manjine čine pravoslavci (4,44%) i muslimani (1,47%).
Kultura
- Podrobniji članci: Hrvatska kultura, Državni blagdani i spomendani u Hrvatskoj
Vanjske sveze
- Croatia.eu - pregled općih podataka o Republici Hrvatskoj
- The World Factbook: Croatia (eng.)
