Mosor gorje (Massarum)
Mosor gorje (klas.lat. Mons Massarum, starogrč. Massaron Oros), je osrednja primorska planina u srednjoj Dalmaciji. Pruža se nad srednjojadranskom obalom, od Splita do Omiša i donje Cetine, odakle se iztočnije nastavlja viši greben Biokova. Izmedju Mosora i Biokova je uz kanjon donje Cetine nad obalom još i sličan niži greben Dovanj ili Omiška Dinara (863 m).
Najviši vrhunac na Mosoru je Veliki Kabal (1339 m), a u planinarstvu je drugi polularan Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica. Od rudača su u Mosoru najvažnija ležišta boksita.
Sadržaj
Gorsko ime (oronim)
Današnji naziv Mosora je izvorno antički i nedvojbeno potječe od latiniziranoga ilirskog oronima Mons Massarum i grčkoga Massaron oros. (Po nestručnim laičkim tumačenjima planinara i wikipedista, nastao bi od navodnoga francuskog "mons d'or" = zlatna planina).
Mali Mosor, 695m
Mali Mosor je niže brdo na sjevernoj strani glavnog Mosora u području gornjih Poljica, s glavnim vrhom Visoki Umac, 695 m. Sa sjeverozapadne strane se nalazi selo Liska, zapadno su selo Kotlenice, sjeverno od njega je selo Bisko, a istočno je selo Donji Dolac. Jugozadno se nalazi poznata špilja Vranjača. Mali Mosor je sjeverozapadna granica Gornjih Poljica.
Izvori i špilje
Zbog propustne podloge vapnenačkog krasa, Mosor oskudjeva vodom. Na Mosoru postoje slijedeći brdski izvori: Živica, Sedernik, Ljuvač, Studenac, Trpošnjik.
Na Mosoru i u njegovom podnožju nalaze se mnogobrojne špije i kraške jame: špilja Vranjača, Malo Razdolje, Miličevića špilja, jama Snižnica, jama Ledenica, 2 jame Javorska, Strmička jama, Gajina jama, Djuderina jama.
Biljni pokrov Mosora
Raslinstvo na Mosora razvijeno je u više pojasa. Na južnomu obalnom podnožju rastu mediteranske kulture i zimzelena vegetacija: zelenika, trslja, žuka, mirta, smrika, bušinj. Do visine oko 1.000m se pruža polusredozemni pojas bijelograba (submediteran), gdje rastu hrast medunac, crni jasen, makljen, rašeljka, smrdljika i drijen.
Najviši je brdski pojas crnograba do vrhova Mosora, a sadrži gorski javor, bijeli jasen, gorski brijest tisu, mušmulicu, likovac, itd. Biljni pokrov je kržljav tj. prorjedjen, a u višim predjelima vide se tek ostaci šuma. Svojim mirisom na degradiranim goletima se iztiču kadulja, smilje i pelin.
Životinjski svijet
Životinjski svijet na Mosoru je dosta raznolik. Nekoliko rjedjih pronalazaka je nadjeno na Mosoru, kao što je endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis Kolombatović) koja živi na višim kamenjarama, ter čovječja ribica (Proteus anguinus) koja je pronadjena godine 1979. u Đuderinoj jami kod Dugopolja.
Brojne su zmije i gušteri kao oštroglava gušterica, primorska gušterica, obični zelembać, zidna tarantela, smedji blavor, pepeljasti poskok, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara poljarica i bjelouška. Od razmjerno malog broja vodozemaca samo blizu vode tu žive Bombina variegata i pjegavi daždevnjak.
Od glodavaca tu se mogu naći: miš stjenar, šumski miš, puh i smeđasta rovka. Od divljači na Mosoru živi zec, jazavac, tvor, lisica, lasica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon i divokoza. Brojne su i ptičje vrste koje se gnijezde na Mosoru: npr. jarebica kamenjarka, fazan, galica čolica, gavran, sovoljuga buljina, sokol, jastreb, orao zmijar.
Summary
Mount Mosor (Latin: Massarus Mons; Italian: Monte Massaro), is a coastal mountain range in southern Croatia located near the city of Split on the Adriatic coast. It belongs to Dinaric Alps, and it stretches from the pass of Klis in the northwest to the Cetina River in the southeast.
The highest peak is the eponymous Mosor peak at 1,339 m. There are no inhabited areas on the mountain above 600 metres. Mosor is mainly composed of karst i.e. limestone rocks. It attracts mountaineers from Croatia. There are two alpine huts and many mountaineering paths on Mosor.
Poveznice
Reference
Adapted by GNU license, mostly from Croatian Wikipedia.
