Neslavsko-predslavska poviest Horuata

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Neslavsko-predslavska poviest Horuata (prapoviesni Haraqati i antički Horohvati): - Naša uobičajena tj. krnja "historija" ranijih slavenskih Hrvata uobičajeno tj. ideološki dopustivo započinje zamalo samo iz slaveno-jezičnih pokazatelja u zakarpatskim močvarama "majčice Rusije", negdje vremenski neodredjeno na prielazu od kasne antike na početak srednjega vieka.

Prije toga bi neodredivi i neuhvatljivi ranohrvatski predci po pravovjernim panslavistima trebali neodredjeno lunjati medju inim Praslavenima, negdje po antičkim močvarama europskog sjeveroiztoka. Neki (njima nemogući) raniji antički Prahrvati, za pravovjerne i ideološki izpravne naše slaviste i o ovima ovisne povijesnike, ranije u antici nikako im nisu dopustivi niti su tada još smjeli ni postojati (kako je to odnedavna jezički sklepano u najnovijoj dogmatskoj seriji "Povijest hrvatskog jezika").

Ranoslavski i predslavski Prahrvati

Medjutim naprotiv novija arheologija Starog Iztoka i pogotovo povrh toga još i najnovija biogenetika, odnedavna nakon smjene tisućljeća sve nas jasnije i brojnije s nizom pokazatelja postupno upućuju, kako su već u klasičnoj antiki, istodobno s ranim Slavenima, južnije ot tih već onda supostojali i rani poluslavenski Prahrvati (npr. azovska etnogrupa Horouathoi) u postupnom procesu kasnoantičke slavizacije.

Prvotni neslavski Ranohrvati

Dapače još i prije ovih u ranijoj antici i prvotnoj prapoviesti tj. istodobno s prvotnim ranoeuropskim Praslavenima i već najranijim Baltoslavima, u jugozapadnoj Aziji od Pakistana do Kurdistana se već postupno u pismenim klinopisima i ranoindskim slikopisima, pojavljuju još raniji avestanski Harauvati u Perziji pred nekih 3 tisućljeća, pa još najraniji vedski Haraquati u Afganistanu i prvotni rigvedski Haraxwati kod sadanjeg Kabula već pred punih 4.000 do 5.000 godina.

Rani začetnici praindustrie

Izim u primitivnomu jugobalkanskom zabranu naših zatucanih i jednosmjerno -poluobrazovanih jugoslavista, gdje je svaki mogući spomen tih nepodobnih preranih Prahrvata ideološki najstrože zabranjen pod prietnjom javnog linča i izopćenja, ovi su rani Haraxwati i Haraquati danas ne samo u svjetskoj prapoviesti, nego još više u tehnologiji i metalurgiji inače već dobro poznate rane etnogrupe.

Ne samo zbog prapoviestnih arheonalaza i njihovih pečatnih slikopisa, nego još ponajviše kao prvi i najveći rani tehnički proizvodjači i izvoznici u prvotnoj metalurgiji za broncu neizbježnog kositra. Ovaj se tada od njih navelike razvozio prvim prabrodovima negdje od sadanjeg Kabula iz prahrvatske rieke Kupha, pa dalje riekom Indom i Perzijskim zaljevom ter Eufratom i Tigrisom, tj. diljem iztočnog Sredozemlja i prednje Azije, od Indije pa sve do Cipra: tu su nedavno nadjeni njihovi prvi ranohrvatski slikopisni prapečati iz kositra, što je inače tada još bio skupa riedkost kojom su Prahrvati obilovali.

Protiv tih očitih materialnih pradokaza i njima nepodobnih pratehnoloških činjenica, naši zatucani i poluobrazovani jugolingvisti nemaju inih boljih protudokaza, izim sve to taktički dalje prešutjeti (dok ide) i uporno skrivati od naše domaće jugobalkanske javnosti, koju još i dalje uporno zatupljuju i kljukaju "našim starim Slavjanima".

Logični obći zaključci

Iz navedenih novijih arheonalaza, klinopisa i slikopisa, ter iz naše poredbene biogenetike spram inih Slavena, Europe i prednje Azije, od nedavna sve očiglednije i sigurnije proizlazi, kako prvotni većinski srednjovjeki i kasnoantički Prahrvati uglavnom nisu nastali navodno naknadnim izdvajanjem iz nekih starih Slavena niti ranijih antičkih Praslavena:

Po svima tim novijim pokazateljima su prvotni prahrvatski predci morali već odprije posebno supostojati, paralelno i istodobno s antičkim Praslavenima kao Harauvati, pa još ranije već od doba prvotnih prapoviestnih Baltoslavena, kada su posebni etnoplemenski rani Haraquati i prvotni Haraxwati na prielazu iz rigvedskih Saraswata do avestanskih Prairanaca sada arheološki i pismeno već rano dokazani izmedju Pakistana i Avganistana pred punih 4.000 do 5.000 godina.

Poveznice

Referenca

A provisional condensed digest, from some newest papers and the last archaeologic reports.