Neum (Neuense)

Neum (grčki Neon, latinski Novum, grčkolatinski Neuense) je grad i sjedište istoimene općine na jugu Hercegovine. Neum je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima izlaz na more. Neumsko ozemlje je kroz cielu poviest pripadalo Hrvatskoj državi, sve do 1718. godine, kada je Neum ustupljen Turcima.

Zemljopisne značajke

Od hrvatskog turističkog središta Dubrovnika, Neum je udaljen 70 km, od zračne luke Dubrovnik 90 km, od Mostara 70 km, Međugorja 70 km, ter od Zagreba 530 km. Na području Neuma prevladava Sredozemna klima koja se odlikuje dugim i toplim ljetima i kratkom ter blagom zimom. Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13°C u siečnju do 32°C u srpnju i kolovozu. Dužina kojom Neum izlazi na Jadransko more iznosi 20 km. Sve do danas nije riešen spor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko pripadnosti otoka Mali i Veliki Škoj, ter pripadnost vrha poluotoka Kleka. Površina Velikog Škoja iznosi 7.500 km², a Mali Školj je previše mal i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom.

Poviest

Prvi tragovi čovjeka

Najstariji nalaz s područja Neuma datira iz neolitika (o. 10.000 - 3.500 g. pr. Kr.). Blaga klima i brojne krške špilje na neumskom širem području pružalo im je sigurno prebivalište. O svemu tome svjedoče nalazi grubo obrađenoga kamenog oruđa, osobito s područja Moševića i Gradca. Za brojne gomile koje se nalaza na skoro cielom području općine Neum, je utvrđeno da datiraju iz brončanog doba (1.800 - 1.100 g. pr. Kr.) ili iz željeznog doba (od 1.000 g. pr. Kr. - pojava prvih pisanih spomenika).

Vrieme Ilira i helenizma

Ostatci helenističke kulture govore da je i Neum trajno bio dio kulturne sfere jadranske obale. Ovuda je prolazilo više putnih pravaca koji su povezivali onodobna europska kulturna središta sjevera i juga, istoka i zapada. Već od pretpoviesti ovuda je išao vrlo značajan put iz doline Neretve prema istoku, a isto tako i od neumske obale prema unutrašnjosti, preko Gradca i Hutova. Brojne uvale na neumskoj, lako pristupačnoj obali, služile se kao prirodne lučice, o čemu svjedoče nalazi amfora u podmorju. U tom pogledu vrlo je vriedno nalazište na Vidića guvnu u Vranjevu Selu, koje upečatljivo potvrđuje tu iliro-grčku kulturnu sferu. Osobito su vriedne dvije vojničke kacige, nekoliko koplja, ali i drugi brojni ostatci (omega-igle, fibule, ukrasi, bogata keramika…) koje arheolozi smještaju na prielazu iz V. u IV. stoljeće prije Krista.

Vrieme Rimljana

Konačnim porazom Delmata u borbi s Rimljanima 9. god. poslie Krista utvrdila se rimska vlast i nad drugim ilirskim plemenima. Zavladao je tzv. rimski mir (pax Romana). Rimska vojska je kroz ove krajeve uzduž i poprieko izgradila brojne ceste kojima su, osim vojske, promarširali i brojni trgovci donoseći ne samo trgovačku robu nego i uljudbu svake vrste. Materijalni ostatci svjedoče da su vjerojatno tada postupno nastale brojne naseobine: Zaradež, Radež, Neljetovlje, naseobine na užem neumskom području, Vranjevo Selo, Moševići, Gradac, Broćanac, Prapratnica, Hutovo... Ova je naselja povezivao putni pravac od Neuma prema unutrašnjosti. Na antičkoj mapi zvanoj Tabula Peuentigeriana ucrtan je najstariji putni pravac, koji je dijelom išao i preko područja koje pripada Neumu.

Osobito značajno naselje razvilo se na području Vranjeva Sela, kako svjedoče brojni vriedni ostatci materijalne kulture iz raznih razdoblja rimskoga doba. Nadgrobni natpis D. M. / M. VLPUS / / SEVERVS / SE VIVO SI / BI ET SUIS / FE iz Vranjeva Sela ušao je i u svjetsku zbirku Corpus iscriptionum latinarum. Tu su još pronađeni kamena ostava za pepeo, kamena posuda, ulomci criepa sa žigom VVARIS i SARPIS, kameni stup s križem iz kasnoantičke bazilike, zatim novčić cara Septimija Severa i dr. Samo ime Neuma predhrvatskoga je postanka i najradie bismo ga poistovjetili s municipiem „Neuense“ čiju baziliku, uz one u municipijima „Stantino“ (Ston) i “Dellontino” (potvrđen na Trebinji), saborski oci dodjeljuju u Saloni 533. godine biskupiji Sarsenterensis, koja se sterala istočnom Hercegovinom i imala sjedište u Stocu. To bi onda bio prvi spomen Neuma, a značenje bi mu bilo „Novi“. Naziv je mogao nastati i od drugih termina: na grčkom npr. nemos označava krševiti brdski polušumoviti pašnjak, što odgovara području Neuma, itd. Ime se susreće i u jednome dubrovačkom dokumentu koji govori o „neumskom putu“. Inače se današnje selo Neum spominje u crkvenim knjigama tek iza 1800. godine.

Srednji viek

U četvrtoj izložbenoj prostoriji predstavljeni su spomenici srednjeg vieka. Najvrjedniji je svakako mali kameni križ s postoljem iz crkvice u stariem dielu nekropole u Vranjevu Selu. Ovakvi se križevi u susjednoj Dalmaciji datiraju u 9. stoljeće. Hrvati su se doselili i na neumsko područje u prvoj polovici VII. stoljeća. Prema starim kronikama, nakon dolaska Hrvata Neum je bio u sastavu jedne od najslavnijih hrvatskih kneževina, Humske Zemlje, i to u njezinoj Žapskoj župi. Zahvaljujući činjenici što se biskupija Sarsenterensis spasila od propasti kojom joj je zaprietila seoba naroda te svoje sjedište preniela u Ston i tako se transformirala u stonsku i humsku biskupiju, Hrvati s ovoga prostora vrlo su rano došli u dodir s kršćanstvom.

Ratovi koje je hrvatska država, sa svojim kneževinama, vodila s Bizantskim Carstvom i Mlečanima na moru te s Bugarima na kopnu, ostavili su tragove i na ovome području. I Srbi su prilično rano počeli pokazivati zanimanje za širenje, osobito u drugoj polovici XII. st. kad veliki župan Nemanja širi srpsku državu i na primorske zemlje. Srpska vladavina nije bila ni stabilna ni dugotrajna. Opirala joj se stara humska vlastela uz pomoć hrvatskih velikaša pa i Dubrovnika, komu knez Andrija obećava “da ne pridemo na vas’ s vašim’ vragom’” misleći na srpskoga kralja. U povelji kneza Andrije susrećemo i potpis njegova velikaša Hrvatina Turbića, po komu vjerojatno nosi ime susjedno Trubino Brdo, ne odviše daleko od Neuma.

Otpor Turcima

U prvim turskim dokumentima susrećemo spomen Kleka gdje je bila uspostavljena „Skela od Zažablja“ za sol i žito koja je svake godina izdavana u zakup. Ovoj se skeli gubi značenje domalo nakon pada Koša. U prvome turskom popisu pučanstva susrećemo neumska sela Radež, Bresticu, Moševiće, Dobrovo, Gradac, Žukovice, Drijen, Prapratnicu... s kršćanskim pučanstvom. Dobar dio pučanstva je pred Turcima izbjegao na otoke i u druge još neosvojene krajeve. Teško se odmicalo od svojih domova vrteći se uz samu granicu i povremeno „uskačući“ do svojih negdašnjih ognjišta. Uskoro uskočki pokret razvija i trajne prodore na područje pod Turcima. Zažablje, a posebno primorje područja Neuma, Kleka i Slivna, najizloženiji je kraj hajdučko-uskočkim upadima tiekom XVI. stoljeća.

Uskočki prodori osobito su bili krvavi za tzv. Dugoga rata (1593. – 1606.), kad se za pučanstvo Zažablja zauzimaju kod pape i bečkoga cara glasoviti hrvatski jezikoslovac biskup Faust Vrančić i splitski dominikanac Daniel, koji 1598. ovako piše papi o pučanstvu Zažablja: „Preblaženi Oče, (oni) su jako dobri kršćani i drže pravu rimsku vjeru, a župnik im je jedan dubrovački svećenik jer oni graniče s Dubrovčanima, i kada vide nekog svećenika u svojoj mu se jednostavnosti skoro klanjaju...“ U ovom pismu izričito se spominju ova katolička naselja na širem neumskom području: Vidonje, Gradac, Broćanac, Prapratnica, Hutovo, Glumina, Zelenikovac, Hotanj, Radetići, Živa, Dubravica, Grabovica, Moševići, Kiševo, Brestica, Radež i Vranjevo Selo. Skupa s pučanstvom Popova, narod Zažablja se stavlja 1604. pod okrilje cara Rudolfa II. (1576. – 1612.) i zove ga, kao nositelja hrvatsko-ugarske krune, svojim „svietlim kraljem“.

Osobito su vriedne gradačke župske knjige (matice krštenih, vjenčanih i umrlih) koje sežu do 1708. godine te (uz one sa Trebinje) predstavljaju najstarie matične knjige u Hercegovini. U posebnoj vitrini izloženo je crkveno posuđe dobrim dielom iz turskog doba. Siromašni kaleži i ciboriji koje se krilo po selima od pljačke turskih silnika. Zanimljiv je mali kalež koga su djeca iskopala u Glumini iz ruševine. Stari oltarski križevi su izloženi u zidnoj vitrini. Isto tako i nekoliko zemljišnih isprava tursko-austrijskog perioda (tapija).

Pučanstvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Neum imala je 4.325 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja. U usporedbi 1971. godine i 1991. sam grad Neum je narastao od 360 pučana do 1651. Nadalje broj pučana općine Neum iz prvotne 1971., kada je imao 4781. pučanina, broj pučana pao je 1991. do 4325.

Šport

U Neumu se nalazi nekoliko športskih i rekreacijskih centara. Hrvatski Vaterpolski klub Jadran koji se natječe u Drugoj hrvatskoj ligi, te svoje utakmice igra na otvorenom. Hrvatski nogometni klub Neum koji je osnovan 2010. godine kada su se počeli natjecati u ligi pionira i početnika. Od sezone 2011./12. igraju sa juniorima i kadetima Omladinsku ligu BiH - Jug. Od ostalih športova na području Neuma djeluju Hrvatski Boćarski klub Neum, Hvratski ronilački klub Neum ter Hrvatski rukometni i Hrvatski košarkaški klub Neum.

Naobrazba i zdravstvo

Predškolski odgoj odvija se u Dječjem vrtiću lociranom u starom dielu Neuma (proširena i obnovljena zgrada nekadašnje škole). Jaslice, za djecu mlađu od tri godine, organizirane su kod časnih sestara služavki Maloga Isusa. Od osnovnih škola na području općine Neum postoje Osnovna škola kardinala Stepinca Neum, ter dvie područne škole, u Hutovu i Gradcu. Od školske 2001./2002. godine prvi put u poviesti u Neumu počinje srednjoškolska izobrazba. Otvara se područni odjel Srednje škole Čapljina, i to odjeljenje ekonomista, koji se već sljedeće godine širi odjelom ugostiteljsko-turističke struke.

Primarna zdravstvena zaštita obavlja se u Domu zdravlja, osnovanom 1980. godine, te u područnim ambulantama u Gradcu, Hutovu, Cerovici, Brštanici i Gornjem Hrasnu, gdje liječnički tim odlazi jedanput tjedno. Određene specijalističke preglede i usluge u Domu zdravlja obavljaju liječnici specijalisti iz drugih, susjednih središta. Postoji također stomatološka služba kao i ljekarna u sklopu zajedničke zgrade koja djeluje samostalno, ima status pravne osobe.

Rimokatoličke župe

Područje općine Neum podieljeno je na četiri župe. Župe pripadaju Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

• Župa Neum
• Župa Gradac
• Župa Hrasno
• Župa Hutovo

Znamenite osobe

• dr. Juraj Njavro, liečnik, bivši ministar
• Petar Vuletić, pjesnik i prosvetitelj
• Nikola Buconjić, pjesnik, romanopisac, etnograf i povjesničar

Abstract

Neum (pronounced [nɛ̌um]) is the only coastal town in Bosnia and Herzegovina. As of 2009, municipal (općina) population was of 4,605 and the one of Neum main town (naselje) was of 4,268 (in 1991). Neum has warm summers and mild winters. The average sea temperature ranges from 13 °C (55 °F) in January to 28 °C (82 °F) in July and August. Popular activities include swimming and sun bathing, beach-going, boating, and various other water-sports.

Reference

Introduction and Abstract partly loaded from Wikipedia by GNU license, but others enlarged from Wikinfo and WikiSlavia.