Nevrieme Hrvatska-BiH, V/2014.

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Nevrieme u Hrvatskoj i BiH (olujni vjetrovi i poplave u svibnju 2014.): - sredinom mjeseca svibnja 2014., tj. od 12.- 17. 5. je zamalo cielu Hrvatsku, BiH i dio Srbije zahvatilo višednevno proljetno nevrieme s dugotrajnim olujnim vjetrovima osobito diljem Hrvatske i istodobno s katastrofičnim kišurinama najviše u Bosni i Srbiji. U Hrvatskoj su od vode poplavne štete uglavnom u Posavini, dok su prostranije diljem ciele Hrvatske nastale razne štete od višednevnih olujnih vjetrova (sjeverca i bure), koji su tada podjednako i istodobno danima pustošili od Slavonije pa sve do Dalmacije.

Sredinom svibnja 2014. su se istodobno s olujama u Hrvatskoj, naprotiv u Bosni (i zapadnoj Srbiji) dogodile velike poplave nakon preobilnih oborina koje su prešle sve stoljetne rekorde odkad se vrše mjerenja u BiH. Iz korita se tada kroz više dana izlila većina ovdašnjih rieka: Bosna, Drina, Sana, Sava i ostale. Poplavljeni su bosanski gradovi Doboj, Tuzla, Prijedor, Maglaj, Travnik, Bijeljina, Zenica, Vareš, Banja Luka i mnoga ina manja naselja. Ugroženo je s najviše šteta prostrano poplavno područje uz rieku Savu.

Ranija poviesna jezera

Ranije i sve do srednjega vieka je veliki dio iztočne Slavonije (i Sriema) bio prirodno i stalno potopljen pod vodom. Prvo je sredinom terciara tu bilo veliko i prostrano slano more Paratetis spojeno od Slavonije i Magjarske preko Vojvodine i Bugarske na Crno more i dalje na iztok do Kaspijskog i Aralskog jezera. Zatim se iz ovoga na zapadu u miocenu odvojilo poluslano i zatvoreno Panonsko more, koje krajem terciara tj. u pliocenu postaje plićim sladkovodnim jezerom što kroz Djerdap pomalo iztječe Dunavom u Crno more.

Kasnije u cenozoiku nakon oledbi od bivše panonske pučine, tu preostaju još samo 3 izdvojena jezera: Balaton, Nežider i naša Spačva: vidi još [1]. Tada je u doba grčko-rimske antike (stari viek) i još početkom bizantskog srednjeg vieka, cieli jugoiztok Slavonije i jugozapad Sriema sjeverno od donje Save do praporne visoravni na sjeveru tj. gornji tiek Bosuta u potolini (depresia) još stalno prekrivalo pliće ali prostrano Spačvansko jezero (grč. Syrmie limne, latin. Lacus Syrmius), naokolo kojega su uz niže obale već rasle močvarne šume današnjih lužnjaka, jasena itd.

Tada je u antici i ranomu srednjem vieku Sriem kroz rimsko doba još bio slatkovodni poluotok, omedjen na jugu donjom Savom, na jugozapadu većim Spačvanskim jezerom i na sjeveroiztoku Dunavom. Tek potom krajem srednjeg vieka i kasnije to prostrano Spačvansko jezero postupno Bosutom otječe u Dunav, a uzastopnim poplavnim prelievima donje Save se bivše jezero zasipava debljim muljem. Konačno u novom vieku ovo dosad postaje prostrana plića močvara tj. današnja poplavna Spačva, preko koje se iz bivših jezerskih obala proširuju poplavno-vlažne šume lužnjaka. Zatim su te vlažno-poplavne šume odnedavna dielom posječene i tu se u poplavnoj nizini proširuju obradjena polja i sela, koja zapravo leže na dnu bivšega prostranog jezera: baš zato su i dalje sve dosad prirodno izvrgnuta sezonskim poplavama Save u kišno doba.

Hidrometeorološki uvjeti

Po podatcima iz Njemačke meteorološke službe (Deutscher Wetterdienst) od 13. svibnja 2014., ranije se razvilo depresivno polje nižega zračnog tlaka iznad Jadranskog mora, kada je polarni zrak preko srednje Europe pristigao do Sredozemlja. Hladne polarne zračne mase su se potom iznad Jadrana pomiešale s vlažnim, toplijim subtropskim zrakom, što je postupno tu dovelo do razvitka duboke ciklone tj. izrazito snažnog polja nizkog tlaka. Idućih dana se ova jaka ciklona polako premještala iztočnije iznad Dinarida do srednjeg Balkana, ali se dugo zadržavala još danima nad ovim područjem. U najnovijoj pomodnoj maniji imenovanja svakog nevremena, ova ciklona je popularno u srednjoj Europi krštena "Yvette", pa ista na Balkanu tzv. "Tamara" i u Hrvatskoj "Donat", itd.

Energija ove iznimne oluje u svibnju 2014. je podržavana i stalno povećavana utjecajem i prilievom vlažnoga toplijeg zraka iz Sredozemlja, koji se postupno gibao iznad hladnijega polarnog zraka u prizemlju. Rezultat je bio u obliku dugotrajnih olujnih vjetrova uzduž vanjskog ruba ciklone tj. zamalo po cijeloj Hrvatskoj (baš zbog polumjesečnog oblika RH) od Slavonije sve do Dalmacije, ter istodobno ekstremnih kišnih oborina što su danima padale bliže središtu ove ciklone, a kojima su bili najviše pogođeni sjeverna i srednja BiH, kao i zapadno-srednji dielovi Srbije osobito kod Beograda. Proljetni snijeg je napadao po Biokovu, Gorskom Kotaru i na nizu bosanskih planina.

Olujni vjetrovi

Uz iztočni Jadran je orkanska snaga bure pritom dosezala i 150 km/h. Medjutim, za razliku od inih uobičajenih vjetrenih dana tj. kad u Hrvatskoj pri dolazu ciklone duži olujni vjetrovi tipa bure pušu danima uglavnom samo duž Jadrana, ovaj puta su slični udarno-olujni vjetrovi nalik jadranskoj buri, u polukrugu oko te ciklone izim Jadrana kroz puna 4 dana uzastopce takodjer istodobno harali zamalo cielom Hrvatskom, a osobito Slavonijom i nadasve središnjom Hrvatskom oko Zagreba: U Slavoniji je pojačani sjeverac dosezao do 75 km/h, a oko Zagreba je inače neuobičajeni žestoki sjeverac i do 100 km/h, s udarnim rafalima (kao iz Velebita) danima uzastopno dosezao olujne snage po 8 - 9 Beauforta.

Sjeveroiztočno od grada Zagreba osobito kod doma na vrhu Lipa i na susjednoj visoravni Vejalnica (kajkav.= "vjetrometina"), povremeni orkanski udari nalik velebitskoj buri sada su dosezali i po 10-11 Bf (uz vjetrolome u okolnoj šumi). Ovdje inače zimi ponekad može zapuhati i jači hladni sjeverac, ali redovno tu kraće traje tj. iznimno riedko duže do par dana. Predzadnja tek dielom slična ali kraća olujna bura je tu u zaledju zapuhala zimi 2011. Zato je ova četverodnevna "burja" u sjevernoj Hrvatskoj sredinom svibnja 2014., dosad bio razmjerno najdugotrajniji i najprostraniji olujni vjetar odkad se ovdje vrše sustavna mjerenja.

Ljudsko-gospodarske štete

U Hrvatskoj su izravne štete, ugroza i stradavanje pučanstva bile ipak razmjerno manje negoli u BiH, jer su ove poplave zahvatile donje Pounje, pa srednju i donju Posavinu najjače oko Požege i Županje uz Orljavu, Bosut i donju Savu, a uz Unu poplavljeni Dvor i Kostajnicu, pa se dielom moralo sklanjati i spašavati lokalne stanovnike i stoku. Naprotiv su u Hrvatskoj tada jake nepogode i štete još uvjetovali iznimno olujni višednevni vjetrovi u sjevernim krajevima (inače bez jačeg i trajnog vjetra), koji su kroz niz olujnih dana uzastopno puhali od utorka 13.V. pa do 16.V. 2014. Zamalo jedina korist od ovog nevremena je ta, što je jaki dugotrajni vjetar temeljito pročistio inače zagadjenu atmosferu iznad gradova.

Ovaj žestoki i dugotrajni svibanjski sjeverac je na više mjesta iz većih zgrada, npr. u široj okolici Zagreba i Varaždina otrgnuo ciela krovišta (slično kao inače kod burnog Senja). U drvoredima, parkovima i voćnjacima kod Zagreba je izčupano ili polomljeno najmanje 17 stabala, koja su dielom oštetila okolne zgrade, ili pala na parkirana vozila i zakrčila prometnice. Zbog tih zakrčenih i polomljenih stabala i dielom zbog poplava uz donju Savu je sredinom svibnja 2014. bio na nizu prometnica u sjevernoj Hrvatskoj danima otežan ili povremeno zaustavljen cestovni promet i obskrba, a ukupne štete od toga višednevnog nevremena još nisu poznate. U susjednoj Sloveniji je slično nevrieme zahvatilo uglavnom sjeveroiztok oko Maribora. U ovim nepogodama je po jugoiztočnoj Europi poginula najmanje 51 osoba.

Velike poplave u BiH

U Bosni su istodobno manje djelovali jači vjetrovi tek na sjeverozapadnom i jugozapadnom rubu, ali su u središtu bile najopasnije i vrlo štetne preobilne višednevne oborine s popratnim poplavama na većini ovdašnjih rieka i poplavljeno je dvadesetak bosanskih gradova. U BiH su od toga već oko 27 osoba poginule (i još najmanje 16 u Srbiji, a bar troje u Slavoniji), a na tisuće inih su evakuirane iz svojih domova. Aktivirana su mnogobrojna klizišta i time je porušen niz stambenih i gospodarskih zgrada, ter dielom zatrpane ceste, pa su u prekidu brojne prometne veze i nabujale rieke su porušile više važnih mostova. Ove poplave su takodjer širje raznesle mine iz poznatih minskih polja od nedavnog rata, što je posebno opasno oko Doboja, Maglaja, pa u Pounju i donjoj Posavini.

Oko 44.000 elektro-potrošača u Federaciji BiH su krajem poplave ostali bez struje. Do nekih bosanskih naselja se moglo prići samo čamcima ili helikopterima. U obranu pučanstva i imovine, ter popravke šteta su bile uključene sve razine vlasti, policija, vojska, civilna zaštita, humanitarne, vjerske i športske organizacie i građani. Pomagale su i ekipe iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i ine. Skuplja se pomoć i pokazana je solidarnost s ugroženima. Medjutim, nasuprot tomu niz zlonamjernih mešetara i švercera zlorabe ovu masovnu nesreću, pa ilegalno preprodaju hranu i pića po višestrukim cienama i do stotinjak puta većim (čak preprodaju i bezplatnu pomoć iz inozemstva !). Sveukupne štete od ovoga dugotrajnog i katastrofičnog nevremena s rekordnim poplavama u Bosni zasad još nisu pobliže poznate, ali već prve provizorne procjene u BiH upućuju na više miliardi bosanskih KMaraka.

Summary

2014 Southeast Europe floods and storms, are a series of storms and flooding events which have affected a large area of Southeastern Europe during the late spring in May of 2014. Affected countries include Italy, Poland, Austria, Slovakia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Romania and Bulgaria. These recent floodings (13-17 May) have been associated with a low pressure area named "Yvette" by the Free University of Berlin.

Especially in Bosnia and Herzegovina, the floods are affecting towns and cities near major rivers such as river Bosna and nearby cities Zenica, Kakanj, Zavidovići, Maglaj, and Olovo. The rainfall in Bosnia and Serbia has been the heaviest in its 120 year long history of recorded weather measurements.

Video-film

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Almost original digest from recent news and proper experiences in Croatia (comparable data for Bosnian floods partly added from Bosnian Wikipedia by GNU license).

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Nevrieme_Hrvatska-BiH,_V/2014.&oldid=35516"