Pogranični hrvatski otoci
Pogranični hrvatski otoci (krajnji jadranski otočići uz pomorske granice): - Od preko tisuće tj. većine jadranskih otoka, otočića i školja koji pripadaju Hrvatskoj, poneki rubni se nalaze na pučini blizu pomorskog razgraničenja hrvatskoga teritorialnog mora spram susjednih prekojadranskih država, tj. najviše prama Italiji.
Sadržaj
Uvodni pregled
Najiztaknutiji su takvi naši pogranični otoci, navedeni redom od zapadne do jugoiztočne pučine Jadrana: najzapadniji je Sveti Mikula (jugonaziv: 'Sv. Nikola') zapadno izpred Poreča, pa krajnji na jugozapadnoj pučini visoki otok Svetac (jugo-naziv: čakav. Štondia), ter najjužniji spram Italije naš otočić Galiula (spram rta Monte Gargano), a na krajnjem jugoiztoku otočić Molunat (Veli Školj) izpred istoimenog rta i luke Molunat uz Konavle.
Najzapadniji Sv.Mikula uz Poreč
Najzapadniji hrvatski otočić je Sveti Mikula (yugo: 'Sv. Nikola') na razmjerno plitkoj pučini sjeverozapadnog Jadrana, koji leži uz zapadnu obalu Istre neposredno izpred gradske luke Poreča. Uz taj otočić je plićina Mramori i dalje spram kopna do luke Poreč je hridinasti greben Lunga poplavljen u doba plime.
Izim kupača ljeti u turističkoj sezoni, ovaj je otočić kroz veći dio godine uglavnom nenaseljen, a većinom je obrastao prirodnom tvrdolisnom makijom sredozemnog tipa, u kojoj ima dosta prisadjenih borova.
Tek malo zapadnije i dalje na sjeverozapadu uz naš najzapadniji rt Savudrija, izpred lučice Zambratija se takodjer još nalaze par nizkih kamenih hridi (čakav. školji) Šipar i Zanestra, koji su krajnja i najzapadnija nadmorska točka hrvatskog kopna na sjeverozapadu Jadrana. Za vrieme valova i najviše plime su ovi školjevi neriedko preplavljeni morem, pa zato na njima uglavnom nema kopnenog rašća.
Jugozapadni otok Svetac/Štondria
Na središnjoj pučini Jadrana zapadnije od Komiže (na Visu), tj. približno na polovici izmedju hrvatskog kopna i poluotočne Italije izviruje razmjerno visoki pučinski otok Svetac (domaće-čakavski: Štondria). To je strmi i klisurasti kraški otok visok do 305m, okružen s par tamnih vulkanskih otočića: blizu južnije je nizki crni Brusnik, a dalje na zapadu strma i smedja piramidasta Jabuka.
Jabuka i Brusnik su nenaseljeni i polugoli tek s malo subtropskoga ljetopadnog grmlja, dok je veći i viši Svetac većinom obrastao južnom tvrdolisnom makijom i prisadjenim borovima. Jedino pučinsko naselje s lučicom je tu na jugoiztočnoj obali Svetca, čiji su zadnji stanari tu živjeli do kraja prošlog stoljeća, dok su dosad zadnji već odumrli, a ini mladji su se već preselili u najbližu luku Komiža na Visu.
Najjužniji naš otočić Galijula
Od razmjerno većih i nastanjenih južnijih otoka je na pučini hrvatskog Jadrana razmjerno važnija i poznatija Vela Palagruža, s većim svjetionikom i meteorološkom postajom. Ipak, najjužnija krajnja pogranična točka našega hrvatskog kopna je niži pučinski otočić Galijula, još južnije od poznatije pučinske Palagruže sa svjetionikom, koja je naš razmjerno južniji otok sa stalnom posadom svjetioničara i meteorologa.
Oba otoka su okružena dubljim kamenim i koraljnim dnima izpod 100-200m dubine. Galiula je tek niski kameni kras od par hektara površine i visok do 11m, na kojemu se gniezde jata morskih ptica (galebovi, čigre i crni ronci). Još dalje na jugoiztoku od ove Galiule se iz pograničnih dubina još izdvojeno izdiže i nizka kamena hrid (školjić) Olevonta, što je najjužnija otočna točka Hrvatske već najbliža Italiji.
Ova nizka hrid Olevonta ima tek par metara površine, a ovisno od plime ili oseke viri tek po 1-2m nad pučinom i za jačih oluja je posve prekrita valovima, pa je vrlo opasna za brodolom i nasukavanje brodova što iz Sredozemlja uplove na Jadran. O tim pučinskim otocima vidi još pobliže: Galijula i Olevonta.
Jugoiztočni otoci Mrkan i Molunat
Kroz predhodnih pola tisućljeća, tj. od srednjega vieka pa sve do 20. stoljeća je najiztočniji hrvatski otočić bila kamena Lastovica na vanjskom ulazu izpred Boke Kotorske, koji je kroz niz stoljeća i službeno-katastarski pripadao Dubrovačkoj Republici. Medjutim, nakon uzpostave Jugoslavie od 20. st. su jugo-Srbi taj dubrovački otočić nasilno prekrstili tj. posrbili kao "ostrvo Mamula", pa je sliedom toga na prievaru, nakon nedavnog jugo-razpada taj dubrovački otočić nasilno ukraden Hrvatskoj i dosad pripojen Crnoj Gori.
Nakon ove prievare i kradje, sada je kao krajnji jugoiztočni otok u oklaštrenoj Hrvatskoj preostao kameni otočić Molunat (ili Veli Školj) izpred istoimenog rta pred južnom lučicom Molunat na jugu Konavala, jugoiztočno od grada Cavtata. Izpred samog Cavtata je blizu dugi nešto veći otok Mrkan, koji je ljeti naseljen s kupačima. Oba ova otoka Mrkan i Molunat su uglavnom obrasli tvrdolistnom sredozemnom makijom.
Poveznice
Abstract
Croatian bordering isles: A survey on the marginal bordering isles of Croatian archipelago along northeastern Adriatic Sea are shortly presented, including the westernmost St. Nick isle at port Poreč, then Svetac isle in central Adriatic, also Galijula islet in southernmost offing at Italy, and Molunat islet in southeast Adriatic.
Referenca
Comparative digest exhausted from reports on Adriatic isles in this wiki.
