Prevlaka i rt Oštro

Prevlaka i rt Oštro (jugoiztočni kopneni kraj R.Hrvatske uz Boku Kotorsku): - Prevlaka je manji poluotok u jugoiztočnoj Hrvatskoj na zapadnoj strani ulaza u Boku Kotorsku, na jugoiztoku Jadrana izmedju lučica Molunat i Zelenika.

Nalazi se na jugoiztočnom kraju dubrovačkih Konavala koji se zove Vitaljina, za čiji je brdski greben povezana 170 metara širokom i 3 do 8 metara visokom kopnenom spojnicom koja se takodjer inače u sličnim slučajevima obćenito naziva prevlakom.

Zemljopisni položaj

Zemljopisna posebnost Prevlake je i to što je ona na ulazu Bokokotorskog zaljeva. Kao uska i izdužena kopnena prepreka, Prevlaka zatvara zapadnu stranu ulaza u bokleljski zaljev pružajući zaštitu od ulaza visokih valova iz otvorene pučine Jadrana.

Do rta Oštro vodi cesta iz Konavala duž cijele Prevlake. Na kraju Prevlake se nalazi i manje pristanište za brodice. U sklopu tvrdjave na rtu Oštro je svjetionik, postaja za slanje znakova i vojne stražarnice.

Od toga uzkog spoja s dubrovačkim kopnom, pa do krajnje točke poluotoka Prevlake na rtu Oštro ima 2,5 km dužine. Taj rt Oštro je najjužnija točka cjelovitog kopna na jugoiztoku sadanje Rep. Hrvatske, iako nije najjužnija točka cijele Hrvatske: to je medju našim pučinskim otocima otok Galijula i još južnija hrvatska hrid Olevonta na jugoiztoku Palagruških otoka prama talianskom poluotoku Gargano.

Površina poluotoka Prevlake je 93,33 hektara. Ranije se Prevlaka još dubrovački nazivala Ponta Oštra, ili samo Oštra po nazivu rta, a prevlakama se nazivaju i dvije uvale oko morskoga grebena kojim je povezana za Vitaljinu. Kopneni nastavak toga grebena se zove Obora i dosiže visinu 187 metara. Po nazivu rta Oštro zove se i tjesnac Oštro širok je 1,25 do 3 km, koji se birokratski u Crnoj Gori sada još zove i Bokokotorska vrata.

Flora i fauna Prevlake

Uz tvrdolisne šume i šikare tj. makije, tu takodjer prevladava niži grmasti pokrov mediteranskog šibljaka poznatog kao gariga koji podnosi vjetar, posolicu i sušu. Površine pod rogačem i maslinom služe za gospodarski uzgoj.

Od lovnih ptica se nalaze naseljeni fazani, a od zvjeradi divlja svinja, čagalj i jazavac. Kao i drugdje na jadranskoj obali, nazočni su razni gušteri.

Ime rta i poluotoka

Poluotok je dobio sadanje ime jer je od širjeg kopna odvojen dvjema uvalama nazvanim Prevlaka. Mletačko-talianski naziv bio je Pellegrino, a za sam rt Oštro bio je Punta di Pellegrino (detta Ostra). Riječju prevlaka obično se označava uzak kopneni pojas koji spaja dva kopna ili otok s kopnom, a čijim probijanjem inače nastaju plovno važni kanali.

Geopolitički problemi

Jugoslavenska vojska je na širjem području Prevlake izgradila vojnu bazu s podzemnim prolazima koja je preko 50 godina bila skrivena od očiju javnosti.

Inače je poluotok Prevlaka/rt Oštro i njegovo neposredno okružje postalo nedavnim predmetom pravnog spora izmedju Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (odnosno potom Crne Gore). Spor je nedavno u postupku rješavanja izmedju Hrvatske i Crne Gore kao nasljednice privremenoga režima uspostavljenog temeljem Protokola o Prevlaci iz 2002.

Poviest Prevlake i rta

Poviest Prevlake ujedno je dio poviesti Konavala i povijesti Dubrovačke Republike, a zbog geoprostornog susjedstva i Boke Kotorske. Dubrovačka Republika je 24. lipnja 1419. odkupila od Sandalja Hranića istočni dio Konavala tj. prostor od sela Popovići prema utvrdi Sokol i prostor Sutorine do rta Oštro na ulazu u Bokokotorski zaljev. Do 1426. odkupljen je i zapadni dio Konavala.

Zbog pogodnosti za pomorski prievoz i strateškog položaja s kojeg se nadzire ulaz i izlaz u Bokokotorski zaljev, u doba austrijske vlasti 1850-ih su tu izgradjene obrambene utvrde, dobro sačuvane sve do danas: jedna na samom rtu Oštra, a druga na susjednomu dubrovačkom otočiću Lastovica ili Vela Žanjica (sada posrbljen kao crnogorska 'Mamula').

Utvrda na Prevlaci je nakon kapitulacije Italije 1943. pretrpjela udarce koji su dosad vidljivi. Ove tvrdjave su izgradjene na priedlog časnika u Austrijskoj vojsci Lazara Mamule, po kojem je taj višestoljetni dubrovački otočić naknadno dobio sadanje srboidno (crnogorsko) ime.

Prevlaka i Domovinski rat

Temeljem sporazuma podpisanog u Ženevi 30. rujna 1992. nakon jednogodišnjega srbijansko-crnogorskog zauzeća (u okupaciji nije sudjelovala samo JNA, nego i postrojbe crnogorske teritorialne obrane) njihove jedinice napustile su Konavle. Poluotok Prevlaku i okolicu zadnji jugo-vojnik je napustio 20. listopada 1992. u 20h i 30 minuta.

Odaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda u Prevlaci (UNMOP) započelo je sa svojim djelovanjem 1. veljače 1996. iako su vojni promatrači OUN-a raspoređeni na područje Prevlake i njezina okružja još od 15. listopada 1992 zajedno s Motriteljskim odaslanstvom Europske zajednice. Unmop95.jpg

Vojno poslanstvo UN je bilo zaduženo za poluotok Prevlaku i okolicu u Hrvatskoj i susjedna područja u Crnoj Gori (koja je tad još bila dio Savezne Republike Jugoslavije). Sjedište togt UNMOP-a je bilo u Cavtatu, a kao glavni vojni promatrač služili su pukovnici: Göran Gunnarsson (Švedska), Harold Mwakio Tangai (Kenia), Graeme Williams (Novi Zeland), Rodolfo Sergio Mujica (Argentina).

Vijeće sigurnosti je 15. prosinca 2002. doneslo odluku o prekidu ovlasti Ujedinjenih Naroda nad područjem Prevlake i okružja ter o njegovogom ponovnom uvrštenju u sastav Hrvatske. Pet dana kasnije povukli su se ti vojni promatrači i ukinuto je Poslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda na Prevlaci.

Potom je protokolom dogovorena mjerodavnost Hrvatske na kopnu jugozapadno od rta Konfin, a Crne Gore sjeverno od toga, gdje prestaje kopnena granica dviju država, a počinje granica na moru u ulazu Boke Kotorske. Dogovoreno je postojanje razvojačenoga područja 3 km u dubinu kopnene granice za Crnu Goru, a 5 km za Hrvatsku, isključujući cestu za Molunat kao i samo naselje.

Otok Žanjica (tzv.'Mamula')

Dubrovački otočić Lastovica (ili Vela Žanjica, sada 'Mamula'), iako povijesno stoljećima pripada Dubrovniku i Hrvatskoj, sada se nalazi pod upravom (tj. okupaciom) Crne Gore: Izdajničko stajalište komunističke vlade Republike Hrvatske iz doba Ivice Račana bilo je "da se na pripadnosti otočića Mamule ne zahtijeva".

Otočić je visine 16 metara, nalazi se na sredini tjesnaca Oštro, ali nešto bliže crnogorskoj obali. Do 1947. nalazio se kroz niz stoljeća u zemljišniku i katastru Dubrovnika. O tomu dubrovačkom otočiću vidi još pobliže: Lastovica (otok Mamula).

Summary

Prevlaka is a small peninsula in south-eastern Croatia, near the border with Montenegro at the entrance to the Bay of Kotor on the eastern Adriatic coast. Because of its strategic location in the southern Adriatic, in the aftermath of the Yugoslavia's breakup, the peninsula became subject to a territorial dispute between Croatia and FR Yugoslavia, a federal state that included Montenegro. The territory has functioned under U.N. in a provisional regime since 2002. The narrow, uninhabited peninsula is 2.6 kilometers long and only 150–500 meters wide, covering the area of 93.33 hectares (just under 1 kilometer squared).

The word prevlaka means portage. Cape Oštro (Punta d'Ostro), located at the very tip of the peninsula, is the southernmost point of mainland in Croatia. Along with the small Montenegrin island of Mamula (former Croatian Lastovica), which sits some 2 kilometers east of Cape Oštro, in addition to being two sides of an international maritime border, the two spots present observation entry points into the Bay of Kotor. North of the Prevlaka isthmus, just within the Bay of Kotor, lie the two less prominent capes Konfin and Kobila, to the northwest of which is a road border crossing between Croatia and Montenegro. The D516 highway connects it to Konavli and the D8; northwards the road connects to Njivice, Sutorina and Igalo.

Poveznice

• Boka Kotorska
• Konavli (Konavlje)
• Galijula i Olevonta
• Lastovica (otok Mamula)
• Rtine hrvatskog Jadrana

Referenca

Adapted partly from Croatian Wikipedia by GNU license, with some corrections added.