Prirodni geopark Papuk
Prirodni geopark Papuk (njem. Papok-Gebirge, latin. Mons Vartius), je najduža slavonska gora u sjeveroiztočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline. Zajedno s nižim iztočnim nastavkom (Krndija), taj gorski greben Papuk-Krndija je ukupno dugačak 70 km u smjeru iztok-zapad, pa je to i najduže naše gorje u medjurječju sjeverno od Save. Najviši vrh grebena je istoimeni Papuk na 953m. Paleozojsku jezgru gradjenu većinom od gnajsa, na rubovima prekrivaju mladji kredni karbonati (vapnenac i dolomit) i terciarne laporne naslage.
Sadržaj
Abstract
Natural geopark Papuk: This is the largest mount range in the Slavonia plains of eastern Croatia, near the city of Požega. It extends between Bilogora to the northwest, Krndija to the east, and Ravna gora and Psunj to the southwest. Its peak (also named Papuk) is 954 meters high. The area of Papuk is designated a nature park (park prirode), a kind of protected area in Croatia. At the seventh European Geopark Network Open Conference, hosted by North West Highlands Geopark in September 2007, the Papuk Geopark became the first Croatian Geopark and 30th member of the European and UNESCO Global Geopark Network.
Zemljopisne značajke
Papuk se odlikuje velikim šumskim prostranstvom gdje prevladavaju hrastovi i bukva na višem grebenu, pored toga javor, klen, jasen i dr. Na prisojnim stranama ima breze, borovice i pitomog kestena. Ogoljelih stijena ima u nižim dijelovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjeg Vrhovca koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite. Papuk je izvorišno područje za više vodotoka: Pakra, Karašica, Čadjavica i dr.
Papuk sa svojim razvedenim grebenima i uvalama, s bujnom vegetacijom, karakterističnom florom i faunom, uz obilje izvorske vode i gustu mrežu putova, predstavlja vrlo prikladno područje za razvitak gorskog turizma. Na području Papuka očuvani su značajniji ostatci kulturne baštine vezani za dva povijesna razdoblja: predpoviesno doba i srednji vijek. Starije ime Papuka, zabilježeno u srednjovjekim dokumentima bilo je Požeški Snježnik, a antičko latinski Mons Vartaeus.
Papuk je bio prvo oslobodjeno od okupiranih područja u Republici Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Područje od više od 500 četvornih kilometara su hrvatski branitelji uspjeli osloboditi uz minimalne žrtve. Oslobadjanje je započelo 13. prosinca 1991.. 136. slatinska brigada HV je za nekoliko dana uz pomoć 123. požeške, 127. virovitičke, 132. našičke brigade te pridruženih postrojbi iz Bjelovara, Čakovca i drugih postrojbi HV oslobodila cijelo područje bivše Općine Podravska Slatina.
1999. godine proglašen je Park prirode Papuk, a 2007. godine Papuk Geopark - prvi geopark u Hrvatskoj. Na Papuku su poznata rekreacijska središta Zvečevo, Jankovac i Velika, kao i arboretum Lisičine. Na Papuku su izgradjeni planinarsko-turistički objekti:
- planinarski dom Lapjak (335 m) 3 km udaljen od Velike
- termalno kupalište Toplice (296 m) nedaleko od Velike
- planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka
- dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m)
- planinarski dom Jankovac (475 m) na sjevernim obroncima Papuka
Zaštita prirode
Park prirode Papuk se smjestio u gorskim šumskim predjelima Papuka, a parkom prirode je proglašen 23. travnja 1999. 2007. godine Papuk je zbog vrijednog geološkog nasljedja postao dijelom europske i svjetske udruge geoparkova i prvim geoparkom u Hrvatskoj - Papuk Geopark. Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske - Slavonije su nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine do blizu tisuću metara nadmorske visine. Jedna od tih planina je i Papuk, najduža i najljepša planina u Slavoniji.
Geomorfološke, klimatske i vegetacijske značajke Parka prirode Papuk osiguravaju dobra prirodna staništa za brojne biljne i životinjske vrste. Šumska vegetacija pokriva više od 96% područja. Dominantna vrsta drveća na grebenu je bukva, a od rijetkog drveća su za Papuk osobiti gluhač (Acer obtusatum), bjelograb (Carpinus orientalis) i dr. Ovdje žive gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune, a do prije 200 godina ovo je područje takodjer bilo nastanjeno medvjedima, vukovima i risovima. Danas su guste šume Papuka stanište jelena, srna, divljih svinja, lisica i kuna. Papuk pruža odlična staništa i brojnim vrstama ptica i medjunarodno je vrlo važno područje za ptice. Ponor Uviraljka je važno zimovalište za šišmiše. Blizu 1300 vrsta biljaka (više od četvrtine Hrvatske flore) rastu na Papuku. Najugroženije i zaštićene vrste biljaka rastu na travnjacima i drugim nešumskim područjima.
Prirodni park Papuk
- Obuhvat: Područje planine Papuk i dijela Krndije
- Površina: 336 km2
- Najviši vrhovi: Papuk 953 m, Ivačka glava 913 m
- Proglašenje: Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk (N.N. 45/99), 1999.
- Županije: Požeško-slavonska županija i Virovitičko-podravska županija
- Susjedni gradovi: Orahovica, Kutjevo
- Općine: Velika, Orahovica, Kutjevo, Kaptol, Brestovac, Čačinci i Voćin
Posebno zaštićena područja:
- Slap Skakavac na Jankovcu: Unutar Parka prirode Papuk nalaze se brojna područja koja imaju veći stupanj zaštićenosti nego ostali dijelovi parka. Status posebno zaštićenih područja dobili su zbog svojih neuobičajenih značajki koje ih manifestiraju kao jedinstvene u području, regiji, zemlji ili šire.
- Jankovac: zbog izuzetnih prirodnih ljepota Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom Park - šumom. Na Jankovcu je izgradjena "Grofova poučna staza" koja prolazi najljepšim dijelovima Park šume.
- Rupnica: u blizini mjesta Voćin na sjeverozapadnom dijelu Parka smješten je jedinstveni geološki spomenik prirode Rupnica. Rupnica je još 1948. godine proglašena prvim geološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj.
- Sekulinačka planina: oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena je 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije na površini od 8 hektara.
- Stari hrastovi: stari hrastovi su zaštićeni kao spomenik prirode 2005. godine. Visina stabala je oko 33 m, a stara su oko 420 i 500 godina.
- Stanište tise: stanište tise zaštićeno je kao spomenik prirode 2005. godine. na površini od 0,72 hektara. Nekada je Papuk bio bogat tisovom šumom što nam potvrdjuju brojni toponimi (Tisovac, Tisica, Tisov potok).
- Pliš-Mališćak-Turjak-Lapjak: Specijalni floristički rezervat koji je dobio ime po četiri susjedna brda na kojima se nalazi.
- Kulturno povijesna baština: Na prostoru Parka prirode Papuk nalazi se veliki broj arheoloških lokaliteta i spomenika kulturno-povijesne baštine koji pokazuju kontinuitet naseljavanja ovog prostora još od vremena mladjeg kamenog doba (neolitika). Prirodno bogatstvo osnovnih sirovina poput vode, drveta i kamena osiguravalo je povoljne životne uvjete, dok je brdovito područje pružalo utočište i hranu. Arheološki ostatci iz starijeg željeznoga doba (750.-300.pr.K.), prikupljeni na svjetski poznatom nalazištu kod Kaptola su najvažniji elementi arheološke baštine unutar Parka prirode Papuk. O važnosti papučkog prostora, posebno u vrijeme nadiruće turske opasnosti, svjedoči velik broj srednjovjekih utvrda od kojih većina potječe iz 13. stoljeća. Ovi stari gradovi, kojih na Papuku ima sedam, osim što su povijesni spomenici, nerazdvojiva su sastavnica krajolika. Nedaleko od mjesta Orahovice nalazi se najljepši i najočuvaniji stari grad - Ružica, vrijedan primjer gotičke i renesansne umjetnosti u ovom dijelu Hrvatske.
- Brdski biciklistički maraton Papuk: Potrebe urbaniziranog čovjeka za izvornom i očuvanom prirodom sve su veće, a izleti u prirodu jedan su od najboljih načina da se odmakne od životne svagdašnjice. Brojne planinarske staze omogućuju posjetiteljima šetnju slikovitom prirodom koja je privlačna i različita u svako godišnje doba. Ljeti se izletnici mogu osvježiti u bazenima s termalnom vodom u Velikoj i u Orahovačkom jezeru, omiljenim izletištima stanovnika Slavonije. Iako na Papuku nema uredjenih skijališta, ljubitelji snijega i zimskih športova mogu uživati u skijanju, sanjkanju ili samo u šetnji. Penjalište Sokoline, s uredjenim smjerovima, omogućuje bavljenje športskim penjanjem, a stijena je idealna za trening i stjecanje osnovnih penjačkih vještina. Na području Papuka postoji 104 kilometra označenih biciklističkih staza. Druga je poučna staza na području Jankovca, gdje je i planinarski dom koji posjetiteljima nudi smještaj i okrjepu. Organiziranim skupinama Javna ustanova Park prirode Papuk nudi stručno vodjenje radi upoznavanja prirodne i kulturno-povijesne baštine Papuka, a djeci školskog uzrasta nekoliko programa škole u prirodi.
Papuk Geopark
"Papuk Geopark" je prvi hrvatski geopark koji je postao dio europske i svjetske UNESCO-ve mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj. Geopark je područje sa izražajnom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice. U rujnu 2007. godine na sedmoj sjednici Europske Mreže Geoparkova kojoj je domaćin bio škotski park North West Highlands, Papuk je postao prvi hrvatski geopark i 30. član europske mreže te član UNESCO-ve svjetske mreže geoparkova. Europska mreža Geoparkova je utemeljena 2000. godine, a inicijalno je napravljena od teritorija 4 geoparka i to u: Francuskoj , Njemačkoj Grčkoj i Španjolskoj. Mreža je rasla neprestano i trenutno ima 33 geoparka u 13 zemalja diljem Europe.
Literatura
- Svoboda, Lj. 1969: Slavonske planine. Naše planine 21: 3, Zagreb.
- Petković, A. 1972: Planinarstvo Slavonije. Naše planine 24: 270, Zagreb.
- Smerke, Z. 1983: Slavonsko gorje, planinarsko-turistička karta. NIŠRO, Varaždin.
Vanjske sveze
Poveznice
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license from WikiSlavia and Wikinfo.
