Rani Hvar: laži promičbe
Rani Hvar: promičbene laži (Krk, Cavtat i Sisak kod nas raniji od Pharosa): - Već je duže poznato kako su rani Grci doista osnovali grad Pharos tj. sada Starigrad na Hvaru. Medjutim se u novije doba, ali osobito od proljeća 2016. kod nas u javnosti još uporno nameće, kako je taj Pharos tobože dosad i "najstariji" grad u Hrvatskoj.
Ovo je očita neistina iz lažne lokal-patriotske promičbe (zbog dobivanja EU-fondova), jer dosad postoje barem 3 ina naša još puno starija grada: oko 2 stoljeća stariji je Sisak, ter čak za pola tisućljeća raniji gradovi Krk i Cavtat, koji stalno postoje kod nas već punih 3 (tri) tisućljeća !
Sadržaj
Pharos: osnutak pred 23 stoljeća
Potvrdjena je i medjunarodno manjeviše prihvaćena činjenica, kako su grad Pharos tj. antički predhodnik današnjeg Starigrada na otoku Hvaru, doista utemeljili pomorski rani Grci iz egejskog otoka Paros-a još u 4. stoljeću pr.Kr. Stoga je ovaj Starigrad na Hvaru tek područno doista najstariji, - ali samo medju dalmatinskim otocima, a nikako ne i na našem kopnu niti pogotovo u Hrvatskoj.
Kod nas još ima inih puno starijih gradova: kao npr. Segeste (pra-Sisak) stariji za 2 stoljeća, ter Epitauro (pra-Cavtat) i pogotovo megalitna Kuraktike (pra-Krk) koji su čak preko pola tisućljeća stariji od hvarskog Starigrada tj. ovi postoje već kroz punih 3 milenija od svojih osnutaka do danas!
Segeste: prvi pragrad Panonije
Prvotni pra-Sisak ili Segeste su osnovali naseljeni plemenski Segestani iz ranoperzijske vojske šaha Darija I, koji je preko Bospora provalio u Trakiju i Macedoniju do Grčke. Ovi su Segestani stigli obćom mobilizaciom iz iztočnoperzijske satrapie Segestan (= danas Seistan) i kod nas su u 5.st. izgradili prvu ranosisačku gradinu u najdonjem zavoju rieke Kupe (kod ušća u Savu), približno blizu novijega sisačkog groblja.
Kasnije su trgovački rani Grci tu pra-sisačku gradinu prozvali Segestike, a negdje od Kristova doba je nakon rimskih osvajanja, blizu na drugoj strani uz ušće Kupe u Savu izgradjena klasična i bolje poznata rimska Siscia, koja je uz kasnije srednjovjeke pregradnje i osobito kao utvrdjena predstraža protiv turskih provala manjeviše očuvana kroz punih 2 i pol tisućljeća, sve do danas.
Još par stoljeća stariji od panonske Segeste i čak za pola tisućljeća raniji od promičbenog Pharos-a je pra-Cavtat ili Epitauro na jugoiztočnoj obali Hrvatske, koji su prvi utemeljili i bar dielom ga izgradili rani pomorski Feničani već oko 10.st. pr.Kr., pa je to postala na iztočnom Jadranu najveća fenička kolonia (uz njihov ini veći grad Hatrya na ušću rieke Pada).
Sam fenički pra-Cavtat su zatim preuzeli stari Grci kao Epidauros, pa konačno osvojili Rimljani kao Epidaurum. Rani Feničani su tada pred nekih 3 tisućljeća, izim lučkog grada Epitauro, u susjedstvu na obalama južne Dalmacie osnovali najmanje još ina dva njihova lučka grada: Buthoe (sada Budva, potom rimska Butua), ter Emporion na ušću rieke Neretve (možda uz sadanji Metković). Vidi još: Fenički pomorci na Jadranu.
Kuraktike: grad Hythmeta na Krku
Medju ovima najranijim gradovima na iztočnom Jadranu su većinu osnovali rani Grci ili još prije Feničani (npr. Buthoe, Epitauro, Emporion). Jedina naša domaća iznimka ranoga grada koji su tu na iztočnom Jadranu već vrlo rano utemeljili domaći starosjedioci, bila je megalitna gradina pra-Krka ili Kuraktike.
Njezine ruševine s golemim blokovima (nalik Mikeni) se sve dosad nalaze uz glavni gradski trg kod luke Krk, ter isto na sjevernom brdskom rubu grada uz novu obilaznu cestu. Ovu megalitnu pra-gradinu su prvi podigli domaći pomorski Hythmetoi negdje u 11. ili 12.st. pr.Kr., koji su na Krku i u susjednomu primorskom Vinodolu živjeli već prije Liburna. O Hythmetima i pra-Krku vidi još pobliže: Ranokvarnerski Hythmeti.
Poveznice
Referenca
A critics on the recent popular declaring as Pharos oldest in Croatia (earlier: Kuraktike, Epitauro, Segeste).
