Razgovor sa suradnikom:Zrakomlat/Pismohrana 1

Pismohrana razgovora sa suradnikom Zrakomlat (2012. godina)

NAPOMENA! Ovu pismohranu razgovora nikako NE UREDITI, IZMJENITI, NADOPUNITI I BRISATI! Pismohranu jedino smije izmjeniti suradnik koji ju je i otvorio, odnosno, njen vlastnik.

RAZGOVORI

Kategorija:Zemljopis Hrvatske ne treba na Metapediji jer se ne pretpostavlja potreba stvaranja kategorije za časopis koji se jedno vrijeme zvao Hrvatski zemljopis. Ako se ne želi kategoriju nazvati prirodnije, tj. Hrvatski zemljopis, onda se može reći i Hrvatski prostor i zemljopis ili Hrvatski zemljopisni članci ili Zemljopisni članci o Hrvatskoj, čemu štedjeti slova? -- Izpitnik ^(razgovor) 01:59, 19. siječnja 2012. (SEV) 01:59, 19. siječnja 2012. (CET)

Viša prava bota

Kroz prošla 2 mjeseca ste pored mene postali najaktivniji pisac ove Hrvatske Metapedije. Zato ste od danas podignuti na višu razinu "botova" tj. izmedju admina i običnog člana, pa odsad dobivate veće tehničke i ine mogućnosti sudjelovanja u razradi Metapedie. Pozdrav uz štovanje, Yoshamya 31. 1. 2012.

Latinska imena

Rimska imena mjeseca, jednako kao i sva latinska imena biljaka (i životinja) uviek bez iznimke započinju velikim prvim slovom: Naši srbohrvatski "jezičari" i hr.Wikipedia su u tom pogledu većinom polupismeni (a najgorji dogmatski vukovci koji su ideopolitički postavljeni i unapriedjeni, uglavnom nemaju pojma o latinskom jeziku niti prirodoslovlju - osim jedino o slavenstvu). Stoga gdje god uočite rimske mjesece ili latinska imena bilja i životinja malim slovom, slobodno ih automatski izpravite u veliko početno. (Yoshamya, 2. 2. 2012)

Zastava i stieg

Tzv. "zastava" je izvorno iztočni srbizam (usp. 'Crvena zastava'- Niš), a u Hrvatskoj je ranije do 19. stoljeća bila nepoznata i uglavnom se proširila u Jugoslaviji od 1. svj. rata. Stieg je dobra hrvatska riječ, ali nije najprikladnija po značenjskom obsegu, jerbo starije izvorno označava samo donje koplje ili stup na kojemu je tek iztaknut grb ili barjak ili nešto slično (npr. u pomorstvu znakovi smjera ili opasnosti). Naš orientalni iranizam 'barjak' je stariji od Turaka i rabi se kod otočnih čakavaca daleko izvan ikakve turske vlasti: npr. usred jadranske pučine 2 otoka Barjaci i rt Barjak kod Komiže, pa plićina Barjak (= podmorski vulkan) kod otoka Svetac (Sv.Andrija), ...itd.

Izvorno, nomadski turski predci u srednjem vieku još nisu ni rabili barjake (novije: bayrak), nego su ih uveli po izvorno perzijskomu beirak tek u sultanatu kada su osvajali Europu, a kod nas se to rabi u srednjoj Hrvatskoj, Bosni i Dalmaciji. Povrh toga, do danas u kajkavici i čakavici, od Omiša pa sve do Medjimurja još uviek postoji iz srednjovjeke Kraljevine Hrvatske izvorni seljački naziv korùgva (= barjak, srb. zastava), u Zagorju: horúgva, koji bi možda trebali vratiti i u gradski književni hrvatski? (Yoshamya, 2. 2. 2012)

Preusmjerbe

• U slučaju Protuhrvatstva koje je već poznati i rabljeni pojam, može se slobodno preusmjeriti na Protuhrvatstvo i izdaja (Antikroatizam) tj. ostaviti medjunarodnu istoznačnicu bar u zaporkama. Medjutim u slučaju "Detudjmanizacije" možda je ipak bolje to ostaviti kao početno jer je manje poznato u javnosti i pridodati u zaporke još (Odtudjmanjivanje ili odtudjmanba), jer je ovo drugo dosad u javnosti zamalo nepoznata i većini nejasna novotvorba pa s tim početkom ga ne bi skoro nitko ni pogledao. Dakle je tu ipak bolje staviti naslovni početak: Detudjmanizacija (odtudjmanjivanje ili odtudjmanba)... --Yoshamya 07:50, 3. veljače 2012. (CET)

Razlikovni riečnik

• Još novija knjiga enciklopedijskog formata (oko 4cm) slična Brodnjakovoj načelno bi postojala, - ali je u stvarnosti nedostupna: Hrvoje Kačić, "Hrvatski i srbski razlikovni rječnik". Predana je već pred 7 godina za tisak u Akademiji i načelno prihvaćena ali sve dosad ništa, jer su zatim zbog detudjmanizacije pozadinski ideolozi veleizdajničke SrboHAZU (= ista JAZU) i to zablokirali pa ne objavljuju niti vraćaju rukopis, kako ne bi uzbunili istočnu 'braću' niti osviestili Hrvate da ipak imamo neki svoj posebni jezik. --Yoshamya 07:25, 5. veljače 2012. (CET)

Popis tudjica

Ovime napominjem 2 dugoročna problema koja bi u dogledno vrieme trebalo razraditi:

• U Metapediama su najduži članci koje je sada tehnički moguće spremati do 260 kb (do lani je bilo najviše 80kb). Preko 260kb, server jednostavno ne prima promjene ni proširenje, ali tehnički problemi težkoga i produženog prihvaćanja počinju već negdje oko 200kb. To je bio slučaj npr. za velebni Prahrvatski ep o Harezmu koji su mi poslali iz Punta (Krk) za uvrštenje, ali je pri upisu iznosio blizu 400kb, pa se morao razdieliti napola. Uskoro će biti blizu toga i taj naš novi Popis tudjica... koji je dosad dostigao 130kb, što je oko pola dopuštene dužine,- ali će ga se u dogledno vrieme morati razpoloviti (i ako još naraste potom i u više popisa).

• Tudjice grčkog izkona (helenizmi): Grčki jezik sam u Klasičnoj gimnaziji 'štrebao' 6 godina pa su mi naši helenizmi posve jasni i dobro poznati. Nažalost pisci Wikipedie i domaćih rječnika tudjica uglavnom ne znaju grčki (ili tek ponešto novogrčki) pa većinom izkon helenizama pišu pogrješno preslikom novih "jelinizama" iz grčke Uikipedie koja je na suvremenomu novogrčkom - a ovaj se podjednako razlikuje od klasičnoga starogrčkog kao npr. talianski od latinskoga, ili srbski od hrvatskoga. U novogrčkom (kao i u srbskomu) se vrlo često ne izgovaraju i ne pišu početni suglasnici najčešće bez h-, ter većinom bez izostavljenih završnih -n i -s, a e se često pretvara u 'i', ...itd. Naprotiv izvorne starogrčke imenice nikad ne završavaju na samoglasnike -i ili -o (nego na -is, -es, -on, -os i slično). Dodatni je još tehnički problem upis grčkih slova koje većina čitatelja ne razumiju, pa je možda bolje kao izvornik navesti njihov klasični rimsko-latinski priepis (ili oboje zaredom), ali nikako ne novogrčki koji postoji tek od Balkanskih ratova oko 1912, pa sigurno nije izvornik helenizama u hrvatskomu. --Yoshamya 10:25, 11. veljače 2012. (CET)

• Dosad je u Popis tudjica unesena većina balkanizama i orientalizama, ali tu još manjka niz germanizama, romanizama i inih zapadnih europeizama. Medjutim je od jučer taj izvorni popis prestigao tehničku granicu 260 kb i dalji unos je nemoguć, pa je od danas razdvojen na Popis.../A-O i Popis.../P-Ž, koji će vjerojatno zbog budućih manjih i pojedinačnih unosa zadovoljavati bar kroz ovu godinu. Pritom je ipak zbog sigurnosti protiv mogućih napada jugo-vandala, još ostavljen i zaključan izvorni jedinstven popis (za kopiranje) kao tablični članak, ako se tehničkom zabunom ili napadima možda oštete i unište novi podieljeni popisi, koji su samo dielom polu-zaštićeni (protiv neubilježanih napadača), ali za Vas kao bota su i dalje posve otvoreni. --Yoshamya 19:05, 18. veljače 2012. (CET)

• Dobra viest: nakon novije zamiene puno jačih servera za glavnu Metapediu, nedavno je tehnički uvećana i gornja moguća granica za dužinu unesenih tekstova, koja je odsad podjednaka kao i kod Wikipedie tj. čak do nekih 480 kb. Ovo je sad idealno uz ino i za naše uvećane popise tudjica, koji se do daljnega ne moraju sjeckati. Jedini je odsad novi problem što poneki čitatelji sa slabijim računalima možda ne budu mogli otvarati toliko duge tekstove, kao niti oni sa starijim pretraživačima koji će se pritom 'srušiti'. --Yoshamya 06:00, 29. veljače 2012. (CET)

Popis: Tudjice u hrvatskom jeziku koji ste započeli je bila izvrstna ideja i 'pun pogodak', jer u svega četrdesetak dana kako postoji, dosad ga je pogledalo čak preko 2.200 čitatelja tj. oko 55 dnevno. Doduše, od toga je oko 200 otvaranja bilo naše uzastopno umetanje dopunskih rieči, ali su ipak ostalih oko 2.000 bili uglavnom ini čitatelji. Zato je nakon našega početnog portala (Glavna stranica: preko 9.350 čitanja), sada ovaj popis tudjica postao druga najpopularnija stranica hr.metapedie, - na čemu Vam odajem puno priznanje, kao i na njezinoj slikovitoj tehničkoj opremi (bilo bi dobro ubuduće staviti i više ovakvih stručno-popularnih stranica). --Yoshamya 21:29, 8. ožujka 2012. (CET)

Sveza/poveznica

Puno Vam zahvaljujem na dosadanjem učinkovitom sudjelovanju u izradbi i osobito u sustavnoj tehničkoj razradi hr.Metapedie (za što imam manje smisla i strpljenja negoli za pisanje tekstova). Većina dopuna i izpravaka koje ste dosad unesli su uglavnom dobrodošli, izim par sitnijih primjetbi. Jedan je takav slučaj unos u Metapediu novotvorbene imenice 'uništba', koja je čudna i neizgovorljiva, pa za neke i polurazumljiva, jer iz infinitiva + ba je pravilnije 'uništitba'. Ipak je i ovako bar dielom nepotrebna: Već niz stoljeća kod izvornih hrvatskih pisaca i pjesnika se ponavlja u istom smislu liepa i zvučna domaća rieč "zatorba" (i pridjev zatorni), - pa je uz ovu zamalo suvišna ta nova čudnovata 'uništba' samo zato, jer je u olovnoj Jugoslaviji izvorno-hrvatska zatorba postala nepodobna i prognana, što ne znači da mi isto moramo još nastaviti.

Drugi je sličan slučaj što je sad sustavno izbačena imenica "sveza" iz (meni) nejasnih razloga. Naime, ova se već par stoljeća rabi ponajviše u Hrvatskoj, a u izmienjenom smislu i u Sloveniji kao zveza-zvezni (= savez). Isto zveza-zvezni postoji i u hrvatskoj kajkavici (uz ino mi je majka rodjena kajkavica), ali tu kod nas to znači drugo u širjem obsegu: blizkost ili povezanost, jednako kao i naša književno-štokavska sveza npr. kod ikavaca. Kod Srba se "sveza" tek uzko i malo rabi u pomaknutom značenju kao naš zarez i to imaju u dialektu samo zapadno-jekavski Srbi (Vlasi-Prečani), dok u matičnoj Srbiji za isti zarez književno ipak prevladava naziv 'zapeta' i tamo je sveza zamalo nepoznata.

U Hrvatskoj sveza kao normalna domaća imenica javno i često postoji već najmanje 3 stoljeća tj. od doba kad je još kajkavica tu bila službeni javni jezik prije Vukopisa. Sveza se uz ino tu rabi već preko stoljeća i kao službena stručna razina (kategoria) npr. u naravoslovlju za grupno povezivanje sličnih-srodnih živih bića, itd. Zato nije dr.F. Tudjman bez razloga vratio njezinu raniju javnu uporabu npr. kroz izraz "u svezi"... Naprotiv je inače zgodan računalni naziv "poveznica" tek nedavna novotvorba (prije weba uglavnom nepoznata), što ne znači da se njome baš mora izbaciti puno ranija hrvatska bašćina koja je u olovno doba jugo-jezika bila potisnuta kao nepodobna (ili je smisleno izkrivljena). Zato Vas najljepše molim, kako ubuduće ne bi u mojim člancima bezrazložno brisali sve te 'sveze' i kako bi već uklonjene vratili - eda ih ne bi morao opet pješice izkopavati iz ranijih inačica svih tekstova. Sa štovanjem, --Yoshamya 15:47, 29. veljače 2012. (CET)

Nehrvatski nazivi i imena (s nastavkom -ija)

... Imam nekih nejasnoća oko stranih naziva i imena koji se koriste u hrvatskom jeziku:

1. Mogu li se po korienskom, primjerice, neka biblijska imena (Marija, Izaija, ...) koristiti bez nastavka -ija (Maria, Izaia, ...)?
2. Pišu li se (po korienskom) pridjevi tudjica takodjer bez nastavka -ija (organizacijski -> organizaciiski; biblijski -> bibliiski)?
3. Nazivi država i kontinenata (uglavnom, zemljopisni nazivi) se pišu takodjer bez nastavka ili s nastavkom -ija (ako se govori o nazivima nehrvatskog izkona)? Po Korienskom pisanju iz 1942., ti zemljopisni nazivi bi trebali završavati s nastavkom -ija. --Zrakomlat 12:50, 1. ožujka 2012. (CET)

• Koliko mi je poznato, rieč 'sveza' je za navodni "srbizam" prvi tek nedavno proglasio Ž. Šikić 2010. na njegovom Google-portalu koji je oko 95% dobar izvorno-hrvatski tj. dosad možda najbolji takav na webu. Ipak, on kao dubrovački jekavac slabo poznaje ine hrvatske dialekte i dostupno mu je samo srbska izkrivljena sveza (zarez) iz susjedne iztočne Hercegovine, ali ne ine hrvatske sveze iz ikavske zapadne Hercegovine, kajkavske sjeverne Hrvatske, itd.
• Nedavno umrli jezikoslovac prof.dr. Ivo Škarić koji je većinom bio za polukorjensko pisanje, od 1990tih godina je grčko-rimske klasicizme predlagao pisati izvorno na -ia (ne "-ija"), što su dakako ini "hrvatski" vukovci odbacili i zanemarili uz podrugljive obrazložbe. Ovo je načelno preuzeto i u hr.Metapediu pa je dosad provedeno u nekim tekstovima: npr. Biblia, Maria, ...i slično. Zato se to može slobodno uvesti u svim budućim člancima, ter izpraviti u ranijima.
• U skladu s gornjim načelnim priedlogom pokojnog dr.Škarića, bolje je hrvatski skraćeno pisanje država na -ia (ne -ija) jer je tako i on započeo (ali su ini vukovci to odbacili i zanemarili): po njemu bi bilo bolje u hrvatskom pisati npr. Rusia, Italia, Albania, itd.
• U meni dostupnim, ranijim korienskim tekstovima još nisam susreo oblike kao 'bibliiski, organizaciiski' i slične,- ali sam zato višeput iz matične Srbije uočio kako pišu skraćeno "bibliski, organizaciski" i slično, što tamo smatraju jače srbskim. Zato je zasad možda bolje tu ostaviti još neizmienjeno (biblijski, organizacijski,...).
• Inače je u načelu poželjno i preporučivo stvarati i prjedlagati novotvorbe osobito za nazive tehničkih, političkih i sličnih novijih pojmova, koji uglavnom još ni nemaju pravih hrvatskih naziva izim stranih posudjenica, pa su tada male opasnosti suvišnih iztoznačnica. Naprotiv, za starije već poznate pomove do 20. stoljeća bi se uviek prije novotvorbi moralo unatrag pogledati, je li u literaturi već ima nekih dobrih i poznatih naziva od ranije, koji su pismeno uporabljeni (bar 2 - 3 puta uzastopce). Tada je ipak preporučivo zbog kontinuiteta i starosti hrvatskog jezika, vratiti njih ako su odbačeni i ukinuti pod Jugoslaviom pa zamienjeni srbo-turcizmima, negoli brzopleto izmišljavati za većinu nepoznate novotvorbe kao suvišne iztoznačnice. --Yoshamya 18:14, 1. ožujka 2012. (CET)

Kano ?

• "Kano" dosad većinom rabe u pjesmama pravoslavni jekavci u Crnoj Gori i iztočnoj Hercegovini (npr. Mi stojimo postojano kano klisurine), a sada najviše u pop-cajkama (Imam ženu kano mrenu, Jel kome kano srcu mome, itd), pa Mileković (1999. i kasnije) to smatra balkanskim srbizmom. Oblik "kano" je uglavnom nepoznat u domaćim govorima sjeverozapadno od Cetine, što isto upućuje na njegov iztočni izkon. Ine hrvatske dialektne inačice za 'kao' su kajkav. kak i najstarije čakav. koti. Zato je bolje razmisliti o širenju ove sumnjive rieči u hr.Metapediu --Yoshamya 19:49, 4. ožujka 2012. (CET)

Prama, prema, prjema?

Opazio sam kako ste bar na dvadesetak mjesta u hr.meta uveli novi oblik "prjema" umjesto prema (i starijega prama). Naime, oblik prama je u pisanomu hrvatskom izvorno najstariji i prevladava od glagoljskih tekstova pa sve do 2. svj. rata, a još i danas je najčešći u kajkavici i čakavici. Jugo-oblik prema je svakako noviji "vukovski" i prevladao je tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, pa bi ga se moralo maknuti. Medjutim, lažno "jekavizirano" tzv. prjema uglavnom rabe pravoslavni jekavci i to ponajviše Crnogorci, koji zbog njihovoga uvrieženog tzv. hiperjekavizma po analogiji pretjerano jekaviziraju svaki dugi 'E' - često kada to uopće niti nije promjenjivi 'jat' (vidjeti Montenegro-wiki). To je baš ovdje slučaj - jer ako je to ikakav jat, on bi u ikavici i čakavici morao obvezno glasiti prima - a toga nema baš nigdje ni u Hrvatskoj niti BiH. Uostalom, i u svim novijim hrv. pravopisima, uključivo korienski u NDH piše prema ali nigdje ne "prjema". Prjema je inače normalno genitiv od imenice prjem u kajkavici i slovenskom (= štokavski prijem), pa tu zvuči smiešno i nejasno. Stoga u Metapediji ne može niti smije pisati nesmisleno "prjema" (znači: sve izpraviti) nego po izboru, bilo starohrvatski prama ili u najgorjem slučaju dosad uobičajeno prema (nikako ne crnogorski ultrajekavski ne-jat "prjema"). --Yoshamya 09:29, 8. ožujka 2012. (CET)

Vandalizam

Molim vas, pročitajte ovo jerbo je iznimno važno!:

• [1]

Neki vandal (vjerojatno ženskog spola) je počeo brzo i nemilosrdno brisati sve članke na Metapediama (primjer: grčka Metapedia na kojoj gotovo više nema članaka), pa se s pravim razlogom bojim tih napada na našu Metapediu (takodjer i ostale). Taj vandal koristi par nadimaka kako bi mogao neprekidno brisati sve nezaštićene članke. --Zrakomlat 00:45, 8. ožujka 2012. (CET)

• S istom vandal(icom) već imam od jučer prva izkustva jer mi je posve izbrisao par (izvorno mojih) engleskih članaka u en.metapedia, pa sam ih morao obnoviti. Ipak dosad nisam znao kako je tako brz(a) i automatiziran(a), pa je već izbrisao cielu grčku i nizozemsku Metapediu, što se i nama može lako dogoditi. Zato će biti problem uzpješno i dovoljno brzo zaštitom blokirati bar važnije članke u hr.meta, ali ću jutros probati zaštititi bar desetak najvažnijih koliko stignem (a zamolio sam i pomoć iz centralne Metapedie neka bar privremeno blokiraju upis za sve nove izdavače u hr.meta). Dosad u hr.meta nismo imali takvoga ozbiljnog vandaliziranja, izim tek 4 slučaja ubacivanja reklamnog spam-a (po 1 karicu).

Inače pred par godina sam već imao dosta slično izkustvo ovomu, u predhodniku ove hr.meta tj. u bivšoj Hrvatskoj Wikislaviji koja je tako slično razorena masovnim vandaliziranjem najveće Ruske Wikislavie, pa je zatim za godinu dana zato ukinuta i ciela zajednička Wikislavia na 9 jezika. Ipak tamo nije bilo tako brzo ni automatski, ali je djelovalo zajedno i sustavno 30-ak vandala koji su redom uništili i izpraznili zamalo sve pripadne wikije (čak preko 200.000 članaka!) - izim jedine hr.wikislavie koja je ipak uredno radila do zadnjeg dana ukidanja zato, jer sam za mjesec dana (i noći) uzpio zaštitom blokirati oko 2/3 od 540 važnijih članaka, - što je zatim kopiranjem i preradom postalo temeljom ove nove hr.metapedie. Sad je slično jedva moguće, jer je ovaj vandalizam prebrz i automatski, ali ipak treba nešto slično smisliti, kako bi bar dielom očuvali ovaj naš wiki kao jedini izvornohrvatski i korienski na medjumrežju. --Yoshamya 05:05, 8. ožujka 2012. (CET)

• U svezi gornjeg problema s vandalizmom, nakon uvida u hr.meta, danas kanim posve zaštititi tridesetak glavnih (većinom općih-službenih) članaka tj. sve one koji su u plavomu povezani na našem početnom portalu (Glavna stranica) a zasad nisu za preuredbe: Ako mislite da je to nedovoljno, slobodno me upozorite i na ine za potrebnu zaštitu, - ali pritom izabrati one koji se vjerojatno zasad ne će preuredjivati (jer posve sigurno zaštićene, može mienjati samo sysop-admin). Moguća je i djelomična zaštita (kao slučaj Popis:Tudjice ...) što je dovoljno samo za obične amaterske vadnale, dok bi te poluzaštićene lako zaobišla i uništila ova gore stručnija i automnatizirana anonim(ka).

Takodjer još namjeravam izvesti i drugu rezervu možda sličnu kao ranije iz uništene hr.wikislavie u hr.metapediu, tj. bar djelomično kopiranje važnijih izvornih članaka u ini wiki (nije hr.wikipedia). Tamo sam isto jedan od sysopa, ali ne glavni pa ipak sve to trebam izvesti oprezno da ne bude problema i prienos (uz prilagodbe) će više potrajati. Možda će ovo biti kasnije sigurnosni izlaz - ako wiki-mafia jednom uzpije uništiti i ovu hr.metapediu. Javim se o tom opet ovdje, kada (i ako) bar dielom uzpijem provesti ovu vanjsku transakciu. --Yoshamya 06:02, 08. ožujka 2012. (CET)

• Od danas su iz središnjice Metapedie, preko našeg wiki-api automatski zaštitili sve dosad postojeće slikovne datoteke u hr.metapediji. Za templates sam ih zamolio da ih još ne zaštite sve automatski (jer zasad Vi na njima dosta radite), pa bi to ipak smetalo. Takodjer sam još stotinjak važnijih naših članaka iz hr.metapedie za rezervu dosad prekopirao u drugi hrvatski wiki: hr.wikinfo (vidjeti novi članak Hrvatski Wikinfo. Inače je nedavno isti vandal posve izbrisao svih 219 članaka (osim glavne stranice) u Danskoj Metapediji, a na desetak tih stranica je sada još ubacio bezvezni spam. --Yoshamya 14:42, 15. ožujka 2012. (CET)

Djeljba > djelitba

Od nedavna sam u ovom wiki opazio pojavu čudne novotvorbe "djeljba" (najviše u članku Kršćanstvo), koja je dosad nepoznata i jedva izgovorljiva (oblikom podsjeća na ruski - ali je tamo nemaju). Prirodnija hrvatska rieč istog značenja već stoljećima postoji u našoj otočnoj čakavici kao dilîtva, pa i u kajkavici iz Zagorja i Varaždina kao delîtva, a ista je već pred tisućljeće još glagoljicom zapisana u poznatomu 'Istarskom razvodu'. Stoga je novi nezgrapno-nepravilni oblik "djeljba" neprihvatljiv u Metapediji, jer u skladu s gornjim prastarim dialektnim oblicima, književno i pravilnije je: djelitba (može i djelitva,- ali ne 'djeljba'). --Yoshamya 06:35, 17. ožujka 2012. (CET)

Srednjovjeki i raniji nazivi

Kod starijih svetaca ter inih osoba i zbivanja iz početka srednjeg vieka ili još ranie, nisu dovoljna samo novija talianska imena i novi nazivi mjesta. Sve do 9. stoljeća, talianski i ini romanski jezici još ni ne postoje, nego tek latinski malo izkvaren kao Vulgata (pučko-latinski) i srednjovjeki crkvenolatinski, a tek nakon 10. st. je postupno zapisan talianski i ini romanski jezici. Isto i u arabsko-afroazijskim područjima oko Sredozemlja do 7. st. još nije proširen arabski (izim same Arabije), nego u sjevernoj Africi najviše latinski i u zapadnoj Aziji većinom grčki. Zato kod svih osoba i mjesta iz južne Europe prie 10. st. obvezatno treba biti prvo tada važeći latinski naziv, pa tek u zaporkama današnji, a isto uz afroazijske obale prie 8. st. treba obvezatno biti grčki (ili latinizirani) naziv, pa tek onda arabski ili ostali noviji, - jer Metapedia mora biti vjerodostojna i ozbiljnija od površno-popularne Wikipedie. --Yoshamya 11:55, 10. lipnja 2012. (CET)

Razni ini problemi

... Za izkon oblika kano i prjema nisam uobće znao; hvala na obaviesti. Odnosi li se izto i za oblik trjeba (treba)? Takve izkrivljene oblike sam zabunom često koristio u ovom forumu (dok sam bio članom iztog; puno prije dolazka na hr. Metapediu).

Imam ponovno nekih nejasnoća:

• U kojim slučajevima se koristi rieč područje, a kada ozemlje (ili se uobće ne bi trebala koristiti rieč područje u hrvatskom jeziku)?
• Podpuno me zbunjuje koristba oblika obavezno ili obvezno, pa nisam siguran što je pravilnije koristiti.
• Izim je izto što i osim?

Slažete li se s podpunim ili dielomičnim prienosom cjelokupnog sadržaja (pravila) Korienskog pisanja u PDF formatu u izti članak na hr.Metapediji? U članku u hr.Metapediji je samo ukratko opisano nekoliko pravila, a i nisu dovršena (ili je netko vjerojatno puno prije vršio postupak "copy-paste", pa su zato pravila tako nedovršena). --Zrakomlat 16:33, 13. ožujka 2012. (CET)

• • Oblik 'trjeba' je pravopisno-jekavski izpravan, jer to odgovara ikavskomu 'triba'.
  • Područje i ozemlje nikako nisu iztoznačnice/sinonimi: ozemlje je izvornohrvatska iztoznačnica samo za prostorno-zemljopisni teritorij, dok je "područje" puno širji pojam za preneseno-pojmovni obseg svačega, npr. područje djelatnosti, područje zbivanja ...itd. U prostorno-zemljopisnom tekstu je uviek bolje ozemlje, ali područje ipak ostaje u svim inim uporabama gdje nema bolje zamjene.
  • "Obavezati" i "obavezno" su srbizmi/bošnjaštvo, a izvornohrvatski je obvezati i obvezno, ili još bolje starohrvatski ovezatno.
  • Izvornohrvatski izim = srbohrvatski / jugoslavenski: osim = čisto srbočetnički "sem".

• Za Koriensko pisanje je svako koristno proširenje i podpuniji prikaz, ali ima 2 problema:

1. Dio čitatelja su po iskustvu ponekad lieni i brzopleti čitati veće tekstove, pa je uputno prvo ostaviti već postojeći kraći tekst kao uvodni predgovor (da bar nešto pročitaju), pa zatim unesti sav podpuni pregled kao citat izvornika, za ine koje to više i ozbiljno zanima.
2. Drugi je problem tehnički i auktorski unos izvornih pravopisnih pravila: Pri početku unosa da netko ne prigovara (kao formalnu tj. političku podvalu) obvezno mora stajati podpuni bibliografski citat izvornika - kako to ne bi netko formalno zlorabio kao birokratski zahtjev za ukloniti članak. --Yoshamya 20:31, 27. lipnja 2012. (CEST)

Zašitita budućih članaka

S obzirom na trenutne i stalne okolnosti, bilo bi potrebito zaštititi svaki novi članak kojeg bih napisao/pokrenuo, a čija je tematika nepodobna za domaće jugo-komuniste ter ostale protuhrvatske i protueuropske petokolonaše. Zaštitite takve članke na način kako bih ih mogao i dalje uredjivati (kao i u slučaju popisa tudjica). --Zrakomlat 16:58, 16. lipnja 2012. (CEST)

• Postoje 2 tehnički ostvarive razine zaštite: podpuna 100%-tna i prosječna poluzaštita.
  • Podpuna 100-postotna je (navodno) najsigurnija jer pod njom mogu mijenjati ili ukloniti tekst samo glavni vlastnik tj. vrhovni birokrat svih Metapedia + glavni birokrati pojedinih jezičnih Metapedia, što se u načelu rabi samo za glavne portale i par inih službenih uputa nekog wikija - ali je tada tekst nedostupan za preuredbu svima inima.
  • Djelomična poluzaštita je jedina druga mogućnost u kojoj i Vi možete dalje preurediti poluzaštićene tekstove, a ne mogu ih mijenjati ini obični vanjski čitatelji, - ali to mogu ipak provaliti tehnički sposobni hackeri. Tako bih zaštitio sve članke koji izgledaju "rizično" što ću s nekima najugroženijim učiniti idućih dana, - ali i Vas molim dostavite mi čim prije popis inih naslova za koje procienite kako bi ih bilo uputno tako zaštititi. Ako kašnje opazimo provalu hackera u te poluzaštićene, mogu se privremeno na kraći rok dići u 100% zaštite (dok opasnost prestane pa ih se opet vrati u poluzaštitu zbog dalje preuredbe). --Yoshamya 20:35, 27. lipnja 2012. (CEST)

Glagoljica u tekstu

Kada budete imali vremena zamolio bih Vas, ako je moguće naći tehnički način za unos unutar redovnog wiki-teksta pojedinih rieči ili citata na starohrvatskoj uglatoj glagoljici. Naime, već kroz par godina sam to pokušavao sa 4 razna glagoljska fonta unesti u 3 razna wikija (prvo u čakavsku Wikislaviu, pa u hr.Metapediu, ter u hr.Wikinfo), ali mi nikad to nije zapravo uspjelo, - osim samo kao preslik scaniranjem (što ispadne mutno i kvrgavo). To nam je inače potrebno za članke o glagoljici, pa o čakavici i o srednjovjekom hrvatskom jeziku i jednom će se nekako trebati riešiti. Probao sam s tehnički sličnim alfabetima glagoljici kao npr. armenski, ili abesinski Geez koji se uredno upisuju, ali glagoljica nikako, - možda to nije predvidila Wikimedia pri osnovnoj izradi wikija. --Yoshamya 06:05, 28. lipnja 2012. (CEST)

...Bi li se za imenovanje navedenih slika mogli koristiti nazivi slova s jedne od ovih tablica: http://tamburica.ta.funpic.de/photo/gross/azb_tab_gr.jpg, http://www.fabula-croatica.com/hr/pages/znakovi/tablica ili ih jednostavno imenovati kao glag-A.png, glag-B.png, itd.? --Zrakomlat 15:21, 28. lipnja 2012. (CEST)

• Prva tablica pod 'tamburica' mi s nazivima baš ne izgleda pouzdano, odmah sam opazio bar 2 griješke: navode značenje "št" koji skup ni u glagoljici niti čakavici ne postoji (samo u srbskoj ćirilici), a glagoljsko-čakavski je to znak za "mekani" Ć ili Šć. Isto spominju i navodno značenje "thita" što je opet srbo-ćirilsko: glagoljsko-čakavski je to Theta (ili može kraće: samo Th). Druga tablica pod Fabula Croatica mi izgleda u redu i može se rabiti kao polazište. U prvom krugu su najvažnija osnovna slova + brojevi, a za spojenice/ligature zasad nije žurno, ali ih je dobro imati za kašnje ako bi trebale. --Yoshamya 22:45, 29. lipnja 2012. (CEST)

Šatrovački "psukhē"

Tudjice ... || psihologija
(psukhē + logos) || dušoslovlje || Znanost koja proučava duševni život i duševne procese, njihov nastanak i očitovanje. - Mislim kako sam već upozorio neka se za etimologiu grčkih složenica nikako ne smije koristiti popularistička Wikipedia koju pišu polupismeni neznalice, zato jer oni uglavnom nemaju pojma o izvornomu grčkom jeziku: Svi ti medjunarodni starogrčki izrazi su iz antičkoga kultiviranog helenskog jezika, a ovo psukhē je današnja ulična psovka u balkanskom stilu iz novogrčko-šatrovačkog "dhimotiki" (koji 100% sigurno) nije osnovica puno starijoj psihologiji. Pravi helenski izvornik bio je psychê + logos. Trebamo ipak paziti na kulturnu razinu Metapedie i ne tako olako prepisivati vulgarnosti od medjunarodnih globalističkih neznalica i polupismenih uličnih primitivaca (za to postoje i vjerodostojni antičko-helenski rječnici za provjeru). Samo pedantni kulturni Nijemci u svojoj Wikipedie daju dobru pravu etimologiju (psyche), dok šlampavi Ameri i po njima svi ostali wikipedisti priglupo ponavljaju to vulgarno "psukhe", što nije jedini takav slučaj nego skoro pravilo u mnoštvu sličnih prepisanih besmislica "mainstream" Wikipedie. --Yoshamya 6:05, 7. srpnja 2012. (CEST)

Koristba > (u)poraba

Uočio sam kako ste odnedavna višeput uveli novu radnu imenicu 'koristba' (umjesto srbizma tzv. korištenje), koja je možda dobro složena, ali ima bitnu manu što je to suvišna novokovanica (iz nehrvatskog glagola). Naime, u izvornohrvatskim javnim tekstovima kroz niz ranijih stoljeća već se dugo rabe (od srednjovjekovlja do 1918. i 1939.- 1945.) prastare istoznačnice: kajkavski poraba i čakavsko uporaba od posebnoga prahrvatskog glagola rabiti (= srbski 'koristiti'), pa zato nema razloga da sad iz srbskoga 'koristiti' stvaramo lažnohrvatsku kovanicu 'koristba' (to je slično kao srb. 'uraditi' > lažnohrvatski "uradak"). --Yoshamya 01:03, 11. rujna 2012. (CEST)

Pitanja

• Može li se, izim naziva Italia, uporabiti i naziv Talianska?
  • Načelno i to može, ali je uglavnom nepoznato, pa pri uporabi treba u zagradi dodati (Italia) da se ne shvati krivo za pridjev.

• Jesu li dopuštene teme vezane i za nadnaravno? Sudeći po ovim kategoriama i člancima: [2] [3], vjerojatno se može pisati o tim temama, ali su one u njemačkoj i englezkoj Metapediji više-manje smještene u kategorijama mitologia i folklor.
  • Svakako su dopuštene, možda i pod kategoriom vjera ?

• Imam velikih potežkoća oko izvornog podrietla pjesme "Spustila se gusta magla". Mislim otvoriti članak o ovoj pjesmi, ali naidjoh na priepreku, a to je njeno izvorno podrietlo. Pjesma je vjerojatno obrada pjesme "Na livadi pod jasenom voda izvire".
  • O tomu nemam ni ja sigurnih pokazatelja ni odgovora.

• Možete li mi objasniti podrietlo klapskog pjevanja koje na Wikipediji nije ni spomenuto, izim njegovog ozemnog podrietla? --Zrakomlat 18:22, 1. studenog 2012. (CET)
  • Namjeravao sam o tomu ranije već nešto napisati u ovaj wiki, ali nisam imao suvislih podataka, pa sam odgodio da ne pišem "nedonošćad". Čim za ovo pronadjem nešto koristno, javiti ću se. Pozdrav, --Yoshamya 22:16, 1. studenog 2012. (CET)

Italia - Talianska (i slično)

• Može li se, izim naziva Italia, uporabiti i naziv Talianska?
  • Trebalo mi je oko mjesec i pol da to Vaše pitanje malo pobliže načelno razvidim po raznoj literaturi, od glagoljice pa do 19. stoljeća, a rezultati su ovi:
    • U starijoj kajkavici se većinom nalaze državna imena na -i(j)a, npr. Nemčija, Italija, Gerčija, Macedonia, Romunia, Grenlandia, Islandia, Turkia, Perzia, ... Manje ima i drukčijih kao Britanja, Irska, Horvatska, Egipet, Kitaj, Mehiko, Amerikanski Združeni Orsagi, ...itd.
    • U pomorskoj čakavici osobito na otocima (uključivo neke iz stare glagoljice), uglavnom izrazito prevladavaju državna imena na -i(j)a, a ina su iznimno rietka (naglašeni slog podebljano): Harvatija (novije i Harvaška), Geldija (nov. Franćeska), Lehija (= 'Poljska'), Vlahija (nov. Sarbija), Norvegija, Talija, Garćija (nov. Garška), Romanija, Bugarija, Rošija, Murlakija (= 'Hercegovina'), Morija (= 'Arabia'), Hatija (nov. Turkija), ... itd. Rjedje su drukčije stare kao Španja, Britanja, Bošnja, Švica, Tuješka (= 'Njemačka'), Dunajška (= 'Austria'), Obarška ('Turkestan-Kazahstan'), Mišyre (= 'Egipat'), Indre (novije Indija), Kitaj, Tohoraj (= 'Baltik') itd.
    • Državna imena na -ska su najčešća u bosanskoj novoštokavštini, a pismeno se najviše nalaze nakon sredine 19. stoljeća tj. većinom od Vuka Karadžića: Dakle takvi oblici državnih naziva bi uglavnom pripadali srbohrvatskom jugojeziku, a medju Hrvatima ih najviše promiču oni iz BiH. Zato mi se takva baš ne čine previše prikladnima za nametanje u Metapediu, jer više mirišu na bošnjački negoli hrvatski. --Yoshamya 23:19, 15. prosinca 2012. (CET)

Predugi naslovi

Iz praktično-tehničkih razloga, glavni naslovi i podnaslovi članaka u Metapediji (i inače u sličnim wikijima) bi trebali biti što kraći tj. koncizno-jasni, dok se isto zatim može staviti obširnije i podebljano odmah kao početak pripadnog teksta: "Razvučeni opisni podnastov o tom i tomu:" ... itd. (sliedi tekst). Glavni naslovi i podnaslovi u načelu nikako ne bi smjeli premašiti oko 50 slova + praznina (= 3 - 4 rieči: ne više).

Zato sam dosad većinu takvih naslovnih opisno-razvodnjenih "trakavica" u hr. Metapediji naknadno sažeo i skratio na razumnu dužinu, jer uz ino npr. tehnički stvaraju nepreglednu zbrku u zajedničkim stupcima s popisom članaka (i drugdje u Metapediji), a i nezgrapni su za ozbiljno citiranje. Pozdrav, --Yoshamya 22:27, 25. studenog 2012. (CET)

Automatski bot

Mogu li pojedini suradnici postati automatski botovi, tj. oni botovi koji, kada se u (primjerice) našoj Metapediji otvori članak na neku odredjenu temu s jezičnim medjusvezama, automatski (bez posebnog log-ina) postavljaju medjusveze i u članku u drugim jezičnim odjelim Metapedie? Do odprilike 2008. ili 2009. godine, koliko sam uzpio odkriti, postojao je neki automatski bot koji je vršio upravo te navedene radnje. --Zrakomlat 23:58, 15. prosinca 2012. (CET)

• Koliko mi je poznato, takvi automatizirani botovi postoje, sada je sigurno u englezkoj Metapediji takav pod imenom Enadmin, a vjerojatno ih imaju i neke ine Metapedie npr. švedska i osobito najveća magjarska Metapedia - ali te jezike slabo razumijem, pa o njihovim auto-botovima ne znam pobliže.

Medjutim, osobno nemam iz vlastitog (i tudjih) iskustva baš najbolje mišljenje o takvim auto-botovima koji većinom rade birokratsko-formalistički. Npr. spomenuti autobot Enadmin je u godinu dana koliko radi, par puta bezvezno zablokirao u en.metapediji nekoliko novoupisanih suradnika koje poznajem i preko Stormfront-a (portal idejno srodan Metapediji), kao tamo pozitivne i nedvojbeno na našoj strani. Konačno je u nastavku, na vrhuncu tih svojih gluposti trajno i podpuno zablokirao i mene tobože kao "trolla" - iako sam u tom istom wikiju zapravo admin, pa sam se zato morao sam odblokirati. Formalno-birokratske gluposti očito nemaju granica, pa su zato ini na Stormfrontu nedavno tog bota Enadmin - javno i otvoreno doslovce prozvali "najvećim idiotom u Metapediji". --Yoshamya 23:59, 16. prosinca 2012. (CET)

• Zbog bolje sigurnosti sam još naknadno provjerio, kako je pitanje auto-bota riešeno u najsuvislijoj Njemačkoj Metapediji. Oni su prvo do 2008/09. imali sličnoga auto-bota kao gorespomenuti u en.meta, ali im je takodjer pravio gluposti i bezmislice, pa je bilo drugima više posla zbog njegove kontrole i izpravaka, negoli da ga ni nema i zato je za par godina ukinut i izbačen. Sada opet imaju drugoga, ali pozorno programiranog s ograničenim učinkom, nad kojim se povremeno povode štih probe zbog sigurnosti. Mislim kako se trebamo ugledati na pedantne i marljive Niemce, pa se tek onda i u Hrvatskoj Metapediji može dodati njima sličan auto-bot, ako bi bio pedantno i odgovorno programiran i usmjeren s ograničenim ovlastima uz povremene štih-probe: inače bolje da ga nema.

Ti brzopleti autoboti su drugdje izvan njem.wiki npr. pri postavljanju poveznica formalno dodavali bezvezne linkove koji se tek naizgled pričinjavaju sličnima, dok one prave i najvažnije neriedko izostave i preskoče, iako se razlikuju tek jednim slovom ili crticom (naglasak, povlaka, jednina/množina i sl.). Takodjer zbog sličnoga pedantno-marljivog prisupa koji je urodjen većini izvornih Niemaca (i Japanaca) je npr. čak inače globalistička, Njemačka Wikipedia daleko suvislija i pouzdanija spram množtva inih raznojezičnih Wikipedia, koje su uglavnom bezvezne 'svaštare' s gomilama wiki-stubova (informatičke nedonošćadi).

Tehničke stvari

Nedavno sam mislio prilagoditi Metapedijin logo našoj inačici, nu na kraju to nisam ni učinio jerbo nisam uzpio pronaći oblik slova jednak nadpisu "alternative encyclopedia" (izpod glavnog nadpisa "Metapedia"), ali sam zato razmišljao o tomu kako bih ga mogao napisati glagoljicom. Razmišljao sam o tomu hoću li staviti samo "alternativni sveznadar" (s obzirom kako se ovdje najviše uporabljuje staroštokavski) ili samo čakavsku i kajkavsku inačicu "alternativnog sveznadara" - po tom sam pitanju podpuno nesiguran; trebat će mi vaša pomoć. ... --Zrakomlat 01:15, 18. prosinca 2012. (CET)

Već sam pred par godina probao tu unesti već pripremljen takav naš hrvatski logo s glagoljicom, ali mi nije uzpjelo - još nisam bio dovoljno izkusan. Taj sam logo ustvari prenesao preradjen iz naše ranije Hrvatske Wikislavie, gdje je slikovni logo bio jednak kao i Metapedia. Pokusni logo je imao upisan podtekst na glagoljici i sad sam ga htio opet naći, ali mi je ostao negdje na starijem računalu (javim ako ga nadjem). Sličan prvotni logo s glagoljicom iz hr.wikislavie možete viditi preslikan u engleskom članku: [4]. --Yoshamya 01:56, 18. prosinca 2012. (CET)

P.S. Evo sam pronašao taj prvi logo pred 4 god. i tu je prekopiran (Yoshamya)

Mogao bih napraviti noviji logo, odnosno, ovaj prvotni prilagoditi Metapediji. Našao sam izvorni priedložak (sliku) Metapedijinog logoa na kojemu bih mogao bez ikakvih potežkoća upisati glagoljska slova bez ikakvog posebnog rezanja drugih Metapedijinih logoa. Prie nego podjem raditi na logou: franki je izto što i alternativni ili? --Zrakomlat 21:42, 18. prosinca 2012. (CET)

• Na otočnoj čakavici "franki" uglavnom znači 'otvoreni' ili 'slobodan', što je bio službeni pridjevak pod logom bivše WikiSlavie. Ako čakavski treba reći kao pod logom Metapedie, 'alternativna enciklopedia', to bi glasilo: Vaporèdni velikãz. Upozorba: ono gore glagoljicom ispod slike piše "Wikislavia" (nije Metapedia) jer to je bio stariji logo iz Hrvatske WikiSlavie. --Yoshamya 23:12, 18. prosinca 2012. (CET)

Ako budem imao prostora, izpod vaporèdni velikãz bih mogao staviti i latinično alternativni sveznadar - više sbog porabe staroštokavskoga. Alternativni sveznadar = vriedi li to izto i za kajkavicu (zaboravih ranije pitati)? Vidjeh kako se u kajkavskim člancima najviše porabljuje rieč enciklopedia. --Zrakomlat 11:20, 19. prosinca 2012. (CET)

• Slažem se neka izpod glagoljice bude i dvoredni podpis čakavski + staroštokavski (ako je to tehnički moguće ?). Glede kajkavice, uvidom u desetak većih kajkavskih rječnika i iz vlastitih spoznaja (zagrebéčka + petrînjska kajkavica), nigdje nisam našao nijedan posebni domaći naziv enciklopedie ni leksikona, izim tih medjunarodnih - vjerojatno zato što na samoj kajkavici nije objavljena nijedna enciklopedia niti veći leksikon. --Yoshamya 11:55, 19. prosinca 2012. (CET)

Novi logo je dovršen:

Čestitam na uspješnoj izradi našega novog logoa koji je jasan, estetski dobro izgleda i mogao bi se takav unesti gore uz zaglavlje. Medjutim, imam za kasnije manju načelnu primjetbu glede glagoljice, koja tu dobro izgleda, - ali nažalost u njoj prvo slovo M zapravo nije iz izvorne starohrvatske glagoljice, nego je takvo tek naknadno preneseno iz ćirilice u novu "jugo-glagoljicu", što sada promiče udruga Žubrinić i suradnici (koji su npr. u tu jugoglagoljicu čak ubacili i novo prije nepostojeće jugoslovo "Đ"). Medjutim sada za logo je možda bolje neka to M ostane, po tomu bar oni koji ne znaju glagoljicu ipak vide kako je to početak ME(tapedie). Inače pravo-izvorno veliko "M" iz srednjovjeke uglate glagoljice je bilo drukčije tj. gore kao svod od 3 kockice + niže bočno s 2 kockaste 'noge': taj izvorni treba inače kasnije rabiti za ine glagoljske zapise u našoj Metapediji. --Yoshamya 17:58, 20. prosinca 2012. (CET)