Hrvatski Wikinfo

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Lokot.png Ova stranica sadrži jedinstvene podatke izvorno nastale u hrvatskom odjelu Wikislavije/Wikinfoa, što su iz sigurnosnih razloga naknadno preneseni i nadopunjavani ovdje, ili u hrvatskoj Metapediji do 2017. godine. Kao jedinstveno autorsko djelo i kao jedini javno dostupan rad u izvornom obliku, stranica je u zatečenom stanju očuvana i trajno zaštićena od bilo kakvoga budućeg uređivanja.
HrvatGrb.png

Hrvatski Wikinfo (Internetna enciklopedia na Hrvatskom jeziku): Hrvatski Wikinfo je novija web-enciklopedia koja razradjuje razne hrvatske teme kao i neke inozemne, ako su izravno povezane s Hrvatskom i Hrvatima. Službeno je započela s radom na medjumrežju tek nedavno od 1. srpnja 2011. i to je dosad četvrti hrvatski wiki na medjumrežju (nakon prvog hr.wikipedia, pa hr.wikislavia i ovog hr.metapedia), tj. od danas postojećih treći i najmladji. Početno je nastao najviše zbog spašavanja i javnog smještaja hrvatskih članaka na opće-svjetske i tehničko-prirodne teme, koji su preostali zipani kao backup, nakon što je zbog masovnog vandalizma i hakiranja propala i ukinuta Hrvatska WikiSlavia (2007.- 2009.).

Ta prvotna osnovica za hr.metapediu kao i za hr.wikinfo je službeno i javno otvorena na medjumrežju od 11. listopada 2007, a ugašena je od 15. prosinca 2009, kada je imala ukupno 1.102 raznolikih članaka zajedno u hrvatsko-kajkavskoj i jadransko-čakavskoj sekciji Wikislavie. Ubrzo nakon toga je od 23. lipnja 2010. službeno otvorena ova Hrvatska Metapedia, gdje je u medjuvremenu prebačeno 2/5 ili oko 400 ranijih hrvatskih članaka iz ugasle Wikislavie koji pokrivaju predvidjeni tematski okvir glavne Metapedie, tj. kulturu, jezikoslovlje, poviest, politiku i dielom zemljopisne tekstove o Hrvatima i Hrvatskoj.

Izim toga, stotinjak ranijih hrvatskih tekstova (većinom kulturno-povjestnih) je nepovratno propalo zbog jugo-vandalizma i hakiranja pri gašenju Wikislavie, a preostalih polovica ili oko 500 hrvatskih tekstova se uglavnom tematski nisu uklapali u usmjerene okvire Metapedie, jer iako su manjeviše povezani s Hrvatskom, ovi uglavnom razradjuju naše prirodoslovlje, geologiju, klimu, ekologiju, floru i faunu, astronomiju, tehnologiju, pomorstvo i slične prirodno-tehničke sadržaje. Zbog njihovog očuvanja i daljega javnog dostupa, u okviru Internetske enciklopedie Wikinfo su od početka jačeg vandaliziranja Wikislavije tj. od 12. lipnja 2008, započele prve pripreme i dogovori za prebacivanje i spašavanje tih naših prirodno-tehničkih tekstova u novi okvir Wikinfo.

Krajem 2009, kada je propast glavne Wikislavie već postala očita i neizbježna, znatan dio važnijih hrvatskih tekstova se provizorno premještao u glavni (engleski) Wikinfo. To je dovršeno god. 2010, pa je potom iz ovoga od 1. VII. 2011. i službeno otvoren novi javni portal Hrvatski Wikinfo (www.wikinfo.org/Hrvatski) koji je u ožujku 2012. imao oko 590 članaka pretežno iz hrvatskog prirodoslovlja i općih tema, a potom u lipnju 2014. sadrži do 797 hrvatskih članaka u daljem porastu. Pritom su oko 1/3 sličnih tekstova dielom istodobno dostupni u Wikinfo i Metapediji, koji većinom dvosmjerno razradjuju granične teme npr. hrvatski zemljopis, biljno i zoo-nazivlje (jezik + priroda), naše pučke tradicije o nebu i zviezdama (127 domaćih astro-naziva) i tomu slična rubno-granična područja povezana s Hrvatskom.

ABSTRACT

Croatian Wikinfo (Starting notes): Wikinfo in Croatian language is an open and free wiki for listening, and also for contributing by its registered users. This includes also an open internet-library in Croatian with the original contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is the classical Croatian, with added subtitles in its main dialects (Kaykavian and Chakavian). Most articles will have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: openess, no outvoting censure, last modern data, true informative reliability, a positive sympathetic approach, and also an objective elaboration of topics elsewhere blurred or eliminated. At the end there are listed provisionally the expected main groups of topics and special lexicons, to be elaborated in this Croatian Wikinfo. Any useful suggestions and additions are wellcome, if realisable by some subsequent articles. Besides usual topics, one programmed also to add several special lexicons for a more detailed elaboration of the main Croatian dialects, Croatian flora and fauna, included geographic counties, etc.

Uvodne pripomene

Hrvatski Wikinfo je otvorena internetna Enciklopedia i databaza na hrvatskom jeziku. Ovo je sažeti izvod pristupnog uvoda za novu hrvatsku sekciju unutar medjunarodne internetske enciklopedije (Wikinfo), tj. početna stranica s važnijim uputama, tematskim područjima i njihovim poveznicama. Wikinfo prima i objavljuje originalna istraživanja, izvorne književne tekstove, rječnike, citate i ine nove izvorne sadržaje koje tradicionalno ne prihvaća Wikipedia.

Ideja otvorene kolektivne enciklopedije tipa Wiki (havajska riječ) začeta je od god. 1999, a smisao je da ju svatko pismen može slobodno i besplatno čitati preko interneta na engleskom ili vlastitom jeziku, pa i dobrovoljno sudjelovati u njezinom stvaranju i unapredjenju po svom znanju i tehničkim mogućnostima. Prvi i dosad najveći primjer toga je Wikipedia koja postoji od 2001, a danas u engleskoj inačici sadrži preko 3.000.000 natuknica. S manjim brojem natuknica se potom još proširila na drugih 250 jezika, pa odnedavna i na hrvatskom. Medjutim, zbog toga ubrzanog i nekontroliranog rasta, ta prva Wikipedija sada sve više poprima lijevo-anarhični ustroj koji se odražava u nizu neriješenih problema:

  • Sve veći dio njezina formalnog sadržaja tj. preko polovice su dosad mnogobrojni polugoli naslovi bez suvislog teksta ili poluprazne natuknice tek po 2 - 5 neinformativnih općih fraza koje se tako zadržavaju godinama i kopirano ponavljaju iste u brojnim natuknicama.
  • Veći broj korisnih natuknica (preko sto tisuća) sadrži tek desetak Wikipedia na svjetskim jezicima, a većina inih jezika imaju tek po par tisuća ili stotina polupraznih natuknica.
  • Sve veći je broj masovnih napada zlonamjernih vandala (uglavnom neznalica ili idejnih dogmata), koji iz obijesti i zlobe ukidaju i brišu već razradjene tekstove, ili ih izvrću do besmisla.
  • Takodjer i medju redovnim registriranim suradnicima je sve više interesnih i ideoloških grupa u čestim sukobima, koje uzajamno kvare i brišu njima nepodobne tekstove po svomu sektaškom ukusu, što ponekad stvara prave wiki-ratove na internetu.
  • Masovan je pristup potpunih neznalica i samozvanih mediokriteta koji većinom nekritički haraju po Wikipediji, pa iz svojih predrasuda i zlobe kvare i izvrću tekstove stručnjaka, čemu uz ino još pridonosi i nestručna administracija.
  • Zato nakon prvobitnog poleta, sada iz Wikipedie postoji sve veći 'odljev mozgova' (braindrain), tj. nizu stručnjaka koji su tu ranije dobrovoljno suradjivali većinom je dojadilo uzastopno obnavljanje i uzaludno popravljanje tekstova, koje im izvrću ili ukidaju nestručni mediokriteti i neznalice.

Zato je većina tih eksperata dosad napustila Wikipediu ili su dijelom prešli na druge slične i ozbiljnije projekte na internetu. Čak i sama uprava glavne engleske Wikipedije sad već priznaje da im je preostalo tek dvadesetak aktivnih eksperata koje u wiki-žargonu nazivaju wiki-dragons, a većina inih su pomoćni suradnici, promatrači ili štetočine.

Kao rezultat svih tih nepovoljnih silnica, u prvotnoj Wikipediji umjesto stručne informativnosti sada sve više prevladava masovna popkultura, uravnilovka i populistički antielitizam gdje se grupno nameću lažne poluistine nadglasavanjem brojnih neznalica i mediokriteta. Stoga nekoć dobro zacrtana Wikipedija već beznadno klizi iz perspektivne internetske enciklopedije u nestručni popularni leksikon ili tzv. prostonarodni 'sveznadar'.

Da je doista već dosta niska stručna i kulturna razina glavne Wikipedije, za nas je najbolje vidljivo po mnogim lošim i promašenim člancima na engleskom o Hrvatima i Hrvatskoj koji su vjerojatno najgori ikad objavljeni u nekoj javnoj enciklopediji. Konačna posljedica svega je da se prvotna Wikipedija dosad uzastopno raspala bar na tri paralelne otvorene enciklopedije:

  • Stara izvorna Wikipedia koja je već u poluanarhičnom stanju s mnoštvom problematičnih pop-tekstova i bezbroj polupraznih neinformativnih natuknica što već dostižu oko 2/3 Wikipedije, koja je tako većinom prešla u obični popularni leksikon ili po naški rečeno u "prostonarodni sveznadar".
  • Elitni akademski Citizendium (projekt 2.0) izdvojen je od 2006, gdje je korisnicima otvoreno i slobodno samo čitanje, ali tu izabrani suradnici moraju biti kvalificirani stručnjaci bar s fakultetom (dosad 270 eksperata), čiji se tekstovi objavljuju tek nakon stroge recenzije i odgode od godinu dana. Zato se ta inače kvalitetna inačica razvija sporije (par tisuća tekstova) i jedino na engleskom, a zbog jezične i stručne zatvorenosti uglavnom nema wiki značajke i zapravo je sličnija standardnim tiskanim enciklopedijama, osim što je besplatna za čitanje na internetu. Vrlo slični po elitnoj koncepciji su još poluotvoreni njemački Wikiweise (od 2005), veliki kineski BaideWiki (od 2006) i američka New World Encyclopedia od 2007.
  • Poluelitni prijelazni Wikinfo koji postoji od god. 2003, po značajkama je izmedju te dvije krajnosti, pa se razvija razmjerno brže uz zadovoljavajuću stručnost i stabilnost na wiki-temelju otvorene internetske enciklopedije. To je dosad vjerojatno optimalni kompromis za budući skladniji i dugoročni razvitak takve enciklopedije na internetu, čiji je osnivač i voditelj Fred Bauder iz Kalifornije. Današnji Wikinfo nastoji postići najbolji sklad izmedju otvorenosti i široke stručne suradnje, uz nužnu umjerenu kontrolu i stabilan dugoročni razvitak vjerodostojne i ozbiljne enciklopedije na internetu. Wikinfo je višejezična wiki-enciklopedija, dosad na desetak jezika (po veličini): engleski, njemački, španjolski, hrvatski, rumunjski, latinski, francuski, talijanski, portugalski, ruski i grčki. Novi predloženi jezici dolaze u sekciji: www.wikinfo.org/Multilingual/. Glavne su jezične inačice u Wikinfo, koje se na internetu otvaraju kao posebni wiki-portali:
    • Glavni engleski Wikinfo od 2003, sada ima preko 55.000 natuknica.
    • Njemačka jezična inačica nastaje kao podsveza glavne engleske Wikinfo od 2006., a veličinom je druga s preko 900 tekstova.
    • Španjolski Wikinfo je veličinom treći s preko 700 naslova.
    • Nova hrvatska inačica Wikinfo, u razvitku od kolovoza 2007, sa 631 dovršenih tekstova.
    • Manje i novije inojezične sekcije još ispod stotinjak članaka dosad su na rumunjskom, francuskom, talijanskom, portugalskom, latinskom, ruskom i grčkom.

Takodjer se prihvaćaju i kritički prienosi, bar za osnovicu novog teksta iz slične natuknice u hrvatskoj inačici Wikipedije (treba citirati izvor). Ova dosad ima preko 100.000 natuknica (većinom polupraznih), a nastala je tek nakladno iz raspada prvotne jugoslavenske Wikipedije na novu srpsku, bošnjačku i hrvatsku Wikipediju. Zato je tamo većina starijih tekstova izrasla prijevodom iz engleskog na hibridni srpskohrvatski, a potom nakon razdvajanja su tek formalno ti prievodi jekavizirani pa su tamo stariji članci često trohibridni tj. na dosta lošemu anglosrbohrvatskom polujeziku (hibridni pidgin). Takodjer i u općoj koncepciji te naše Wikipedije još je manjeviše vidljiv balkanski utjecaj toga wiki-zajedništva.

Stoga tu Wikipediju kao podlogu za Wikinfo rabi dosta kritički tj. uz jezičnu i pravopisnu preradbu na pravi hrvatski (školski 'Londonac'), a pritom je neuporabiv Anićev pravopis koji je hibridni srpskohrvatski novosadskog tipa na kakvom je već pisana prvotna jugoslavenska Wikipedija. Zato se kao glavni oslonac za hrvatski Wikinfo preporuča važeći školski "Londonac" tj. pravopis Babić-Ham-Moguš u nekomu novijem izdanju, ili tko želi pročišćeni izvorni hrvatski (polukorjenski) može još primijeniti i Jezični priručnik M. Krmpotića (2001), ili prijelazne inačice izmedju ova dva. U pogledu rječnika tj. pitanja balkanizama, turcizama i anglizama je najbolji oslonac za izbor Razlikovni rječnik V. Brodnjaka (1991, ili novija skraćena izdanja).

Razlike Wikinfo/Wikipedia

Hrvatska Wikipedija i Hrvatski Wikinfo se načelno razlikuju po jeziku, tematskom izboru, načinu razrade, opsegu tekstova i metodskom pristupu:

  • Wikinfo na Hrvatskom jeziku: pretežno razradjuje hrvatske teme, a ine opće-svjetske tek usputno i onoliko kako imaju veze s nama, tj. većinom kao odlomci širih poglavlja - a u hr.Wikipediji često je obratno.
  • Hr.Wikinfo teži detaljnoj razradi svih naših tema, a inih inozemnih tek ako imaju bar poneke veze s nama: npr. susjedne zemlje, iseljeništvo, naši istraživači u svijetu, inozemni kras, hrvatska pradomovina i tomu slične veze.
  • Metodički pristup je drugi: u Hr.Wikipediji strogo tradicijsko-neutralistički, a u Wikinfo bezuvjetno vjerodostojan, pozitivistički i maksimalno suvremen za 21. stoljeće.
  • Jezične razlike: Hrvatska Wikipedija (unatoč deklarativnosti) piše uglavnom na srbohrvatskom (novosadskom) Vukopisu, a Hr.Wikinfo na izvornomu klasičnom hrvatskom (s engleskim izvodom), ali se prihvaćaju i poželjni kajkavski i čakavski tekstovi (posve isključeni u Wikipediji).
  • Wikinfo izim tek formalne enciklopedie sadrži i internetsku knjižnicu s dokumentarnom bazom podataka, izvornim citatima, novim nalazima i inim dopunskim informacijama.

Razlike Wikinfo/Metapedia

Po općim koncepciama je Wikinfo uglavnom negdje po sredini izmedju Wikipedie i Metapedie. U njemu nema izravne dominacije ni cenzure ljevičarskog liberalizma kao Wikipedia, ali ni desnog nacionalizma iz Metapedie, jer se izrazite ideo-političke teme tu dielom izbjegavaju. Metodika razrade je dvojna i osobita, pa tu nema uskladjeno-neutralnog pristupa (tzv. NPOV) iz Wikipedie, nego pozitivistički tj. o svakoj temi se počinje s pozitivnim stavom, a u kontroverznim slučajevima se traži pisanje i po 2 paralelna teksta s poveznicama, jedan pozitivan i drugi kritički-negativan: Tako se u glavnom (engleskom) Wikinfo daju suprotni dvojni članci npr. za Communism i slično (za ine takve teme ovo još nije napisano). Glede jezika je u hr.wikinfo najpoželjniji novohrvatski školski pravopis (Londonac) iako je moguće pisati i polukorienski (u smislu M. Krmpotića 1999, I. Škarića i sličnih), dok se izraziti korienski (i pogotovo ne hibridni srbohrvatski) tamo ne preporučaju. Po tematskom obsegu je Wikinfo uglavnom slična 'svaštara' poput Wikipedie, ali manjeg obsega jer ukupno obuhvaća preko 60.000 natuknica na 12 jezika, od čega najviše ima glavni engleski Wikinfo s oko 55.000 članaka.

Nazočni jezici

Wikinfo je višejezična net-enciklopedija, pa dosad ima članke na 12 raznih eurazijskih jezika: nazočni jezici po veličini tj. brojem članaka su engleski, španjolski, hrvatski, njemački, rumunjski, latinski, japanski, francuski, talianski, portugalski, ruski i grčki.

Jezici u Wikinfo
Red Jezik Počelo u
glavnom Wikinfo 		Izdvojen
novi wiki 		Osnivač u
glavnom Wikinfo 		Brojnost
članaka 		Ulazna
stranica
1 Engleski lipanj 2003. 1. lipnja 2011 Fred Bauder 58.000+ Main Page
2 Španjolski - 10. kolovoza 2011 Pablo Martí­n
Zampini		 1.088 Página principal
3 Hrvatski rujan 2007 1. lipnja 2011 Azlovric 900 Hrvatski Wikinfo > Wikinfo na Hrvatskom jeziku
4 Njemački siječanj 2005 1. kolovoza 2011 Alencon 638 Einleitungsseite / Deutsche Sektion von Wikinfo
5 Rumunjski lipanj 2008 1. lipnja 2011 Anime Addict 336 Wikinfo în limba română
6 Latinski siječanj 2008 -- Azlovric 196 Themata Latina / Pagina incipiens
7 Japanski veljača 2008 1. kolovoza 2012 AnimeAddict 89 Nihon Wikinfo
8 Francuski siječanj 2005 -- Alencon 76 Liste des articles en français
9 Talianski siječanj 2005 -- Alencon 42 Wikinfo - L'Enciclopedia Italiana
10 Portugalski veljača 2008 -- Zarco 16 Wikinfo Lusófona
11 Ruski - - - 6 Category:Articles in Russian (Ruski članci)
12 Grčki svibanj 2012 - - 3 Category:Articles in Greek / Ελληνική πρωτοσελίϛ

Ukinuće i obnova

Deset godina nakon njegovog osnutka, klasični Wikinfo je u ožujku 2013. privremeno ugašen na svojoj prvoj adresi (www.wikinfo.org) zbog tehničko-financijskih potežkoća. Medjutim od svibnja 2013. se dosad opet otvara obnovljeni Wikinfo na novoj URL-adresi: [1]. Taj obnovljen novi Wikinfo opet započinje s glavnom i najvećom englezkom inačicom, ali se uskoro dosad obnavljaju i ostale sekcije na desetak raznih eurazijskih jezika.

Obća načela za Wikinfo

Wikinfo je ozbiljan informativni projekt za suradnju odgovornih intelektualaca, prvenstveno namijenjen za vjerodostojno informiranje i suvremeno više obrazovanje bezplatnih korisnika na razini 21. stoljeća. Zbog toga Wikinfo nije:

  • Debatni klub za beskonačne diskusije o svačemu ili ničemu: zainteresirani za te svrhe mogu se obratiti na mnogobrojne diskusijske forume diljem interneta.
  • Web-adresa za vlastito isticanje polupismenih neznalica ili umišljenih sveznalica: za takve namjene mogu na internetu otvoriti vlastitu stranicu ili se priključiti na neku sličnu postojeću.
  • Internetski žrtvenik za iživljavanje zlonamjernih tinejdžera i upornih brisača tudjih tekstova: za takve pogodnosti već dugo postoji poznata Wikipedia i slične poluozbiljne wiki-enciklopedije.

Za dosadašnje korisnike Wikipedije treba naglasiti da je Wikinfo samo pri čitanju sličan, ali u aktivnoj obradbi urednika postoji bar desetak idućih razlika kojih se zainteresirani suradnici trebaju pridržavati:

  • Registracija svih aktivnih suradnika za Wikinfo je neizbježna obaveza. Neregistrirani korisnici tu mogu tek pasivno čitati tekstove, ali nemaju utjecaja na sadržaj čime je većinom isključen vandalizam brisanja ili zlonamjernog izvrtanja smisla kao u Wikipediji.
  • Nebrisanje: U Wikipediji mogu zlonamjerni pojedinci ili interesne većine grupnim pritiskom i nadglasavanjem ukloniti i izbrisati cijele teme i natuknice ako su im nepodobne i nesimpatične. Naprotiv Wikinfo je u tom osiguran jer tu suradjuju samo poznati upisani suradnici uglavnom bez zlonamjernog iživljavanja, koji ne će ukinuti ni izbrisati članke ili odlomke pod bilo kakvim izgovorom ili bez ikakvoga kao u Wikipediji.
  • Informativnost: Svaki tekst tu mora biti sadržajan i informativan s dosta činjenica, a ne razvodnjen i poluprazan tek s općepoznatim frazama kao mnogi u Wikipediji (model: puno piše - malo kaže). Prilozi moraju biti napisani ozbiljno i doličnim stilom bez vulgarnosti. Izrazi trebaju biti jasni i razumno stručni, ali sa što manje ukrasnoga stranog žargona i fraza tj. da budu razumljivi prosječnom pismenom intelektualcu u Hrvatskoj.
  • Pozitivizam: Uz rijetke iznimke izrazitih negativaca, pristup inim temama je u načelu simpatičko-pozitivan, tj. treba privući čitatelja na dalje razumno upoznavanje i poredbeno proširenje znanja o toj i srodnoj tematici, a ne unaprijed ga odbiti dogmatskim negativnim tvrdnjama (što je često u Wikipediji zbog konzervativno-tradicijskih pristupa i prividnog 'neutralističkog' modela). Moguće negativne kritike treba izdvojiti posebno na kraju teksta, ili još bolje u poveznicama na skupinu Kritike i alternative.
  • Vjerodostojnost: Tekstovi u Wikipediji uglavnom nastaju većinskim dogovorom kroz nadglasavanje utjecajnih suradnika (tim gorje po činjenice), dok za Wikinfo važe stručno-materjalni dokazi bez obzira na predrasude u pop-kulturi. Wikinfo postoji zbog obrazovnog unapredjenja i znanstveno-kulturnog razvitka korisnika, a ne za njihovo idejno glajhšaltanje.
  • Poluelitizam: U Wikipediji većinom prevladava populistički antielitizam gdje pravi kvalificirani stručnjaci uglavnom imaju slab ili nikakav utjecaj na tekstove, koji se tamo uglavnom oblikuju populističkim nadglasavanjem većinskih mediokriteta. Za Wikinfo važi ravnopravna suradnja uz podjelu posla po sposobnosti i iskustvu, pa završnu verziju teksta oblikuju kvalificirani stručnjaci s dokazanim iskustvom i referencama - a ne nametnuti 'sveznalice' (mediokriteti) s prejakim egom.
  • Linkomanija: čim brojnije nutarnje poveznice i za Wikinfo su poželjne, ali s vanjskima treba biti umjeren i oprezan tj. ne unositi formalno bez provjere samo po naslovu svakakve dekorativne i privremene vanjske sveze (koje često više ni ne postoje). Osobito se tu mora isključiti raznu promičbu i trgovačke reklame (spam) gdje svakoj vanjskoj poveznici treba uvidom provjeriti sadržaj, pa kad je sumnjiva bolje je izostaviti ili unesti naknadno.
  • Izvorne novosti: Wikipedia i većina sličnih wiki-pregleda uglavnom nemaju dozvoljene mogućnosti za javni unos još neobjavljenih izvornih novosti, npr. znanstvenih otkrića, novih pjesama i vlastitih proznih tekstova (ili se jedva mogu citirati uz višestruke poveznice). Naprotiv je za Wikinfo to vrlo poželjno i izravno moguće u posebnoj poveznici Izvorne novosti (podsveze: otkrića, ideje, pjesme, proza, futurologija) a na dnu pod "Reference" im se dodaje auktor i nutarnje poveznice za pripadna područja znanosti, kulture, književnosti, itd.
  • Prijenos teksta: Kada se značajan dio teksta za Wikinfo prenosi iz drugoga vjerodostojnog izvora, treba pri dnu citirati taj izvornik: GNU, javna domena, itd. Ako se što prenosi iz Wikipedie, to treba učiniti vrlo oprezno i kritički, neka se odande ne unosi populističko nadglasavanje većine: Najbolje je tada povrh natuknice provjeriti povijest inačica (history), pa prenesti onaj raniji tekst koji je sadržajem i informativno najstručniji bez naknadnog miješanja neznalica i mediokriteta. Ako se ipak unosi zadnja tzv. 'usuglašena' verzija s Wikipedie, treba ju za Wikinfo dobro provjeriti i svakako preraditi. Takodjer treba paziti da taj tekst Wikipedije nije zastario i tada ga treba prebaciti u završnu skupinu Kritike i alternative - ili u protivnom ga dobro preraditi i osuvremeniti.
  • Auktorstvo: Zbog obvezatne registracije suradnika, auktorstvo za većinu tekstova i kompilacija se automatski zapisuje gore pod povijesti natuknice (history). Ipak za još neobjavljene izvorne novosti (odkrića, pjesme, proza i slično), unatoč suradničke povijesti još na početku i/ili dnu svog teksta u rubriku "Reference" treba zbog zaštite auktorskih prava (copyright) izričito dodati puno ime, prezime i adresu pisca: znak (C) Ime i prezime, adresa i datum.
  • Nove natuknice: Svježe ideje o novim natuknicama su dobrodošle, ali te poluprazne natuknice nije prikladno odmah unositi u glavni strukovni popis (kao Wikipedija), ako su to tek prazni naslovi ili poluprazne nestručne natuknice s 2 do 5 neinformativnih fraza. Takve mogu biti u glavnom popisu najviše do mjesec dana i ako ih dotle nitko ozbiljno ne dopuni, premještaju se u pomoćni popis: Poželjne teme i natuknice (ako se ikada popune, vraćaju se u glavni popis). Naime, Wikinfo ne želi beskonačno zavaravati i privlačiti korisnike kao Wikipedia, milijunskim brojem polupraznih natuknica i wiki-nedonošćadi koje se tamo godinama ne dopunjavaju.
  • Jezik i prijevod: Tekstovi za hrvatski Wikinfo su u načelu pisani hrvatskim školskim pravopisom (uzor: 'Londonac'). Ako se iz bilo kojeg razloga prilog želi pisati na drukčijem sličnom jeziku koji je Hrvatima uvjetno polurazumljiv, tada se ne uvrštava izravno u glavni popis nego u Poželjne teme i natuknice, odakle ga uredništvo ako vrijedi, preradjuje na dobar hrvatski i prebacuje u glavni strukovni popis. Slično važi i za naše iseljenike koji nakon više generacija već loše znaju ili ne znaju hrvatski, pa mogu dostaviti u skupinu Poželjne teme svoj engleski tekst koji se potom prevodi i stavlja u glavni popis.
  • Ilustracije: Prikladne snimke, karte i ini likovni prilozi su uvijek poželjni i dobrodošli, ali trebaju biti sadržajno-informativni, a ne bez veze samo formalno-dekorativni, što će se zadržati dok se ne nadje neka bolja tematska zamjena. Za svaku ilustraciju treba dolje dati opis i izvornik (najbolje vlastiti snimak ili GNU, javna domena).

Poželjni tekstovi

Veličina i obseg članka: tu postoje praktične tehničke granice, jer najveći tekstovi koje podnosi Wikinfo, smiju biti do 250 KB, tj. do pedesetak standardnih tiskovnih kartica. Predugi i preobilno ilustrirani tekstovi veći od 30 KB, osobito zbog obilja ilustracija se na prosječnim računalima teže i presporo otvaraju ili se lako sruše, pa je takove bolje dodati iz posebnog linka. Najbolje uporabiv tekst je oko 5-15 prosječno pisanih kartica (ne preko 50) ili do desetak manjih ilustracija (slike, karte, tablice itd.). Zato se predugi tekstovi mogu razdvojiti na 2 do 3 posebne tematske cjeline. Ako se ipak ne daju razlomiti, takvi dugački tekstovi i bogate slikovnice se najbolje koriste u formatu PDF na vanjski link, pa u Wikinfo treba postaviti samo kraći sažeti izvod s linkom na puni PDF-tekst. Sada sliede sažeti modeli za idealno razradjena poglavlja nekih važnijih tipova članaka u Wikinfo:

  • Zemljopisna područja (države, otoci, planine itd.): hrvatski naziv (u zaporki još engleski, klasični antički i domaći dialektalni ako ima); Abstract, Geološka osnovica, Reljef i vode, Klima i vegetacija, predhistorija i poviest, naseljenost i današnje stanje, na kraju Poveznice i reference.
  • Biogrupe i važnije vrste: Hrvatsko i obvezatno latinsko ime (pa engleski i dialektalni nazivi), Abstract, pripadne više skupine, ine srodne svojte, Sažeti opis (diagnoza), Nalazišta (areal), Ugroženost (i endemizam), Biogenetski podatci (gdje ima), glavni istraživači, Poveznice i citati.
  • Životopisi pokojnika: cjelovite objektivne biografije su samo za važnije pokojnike, a od živih suvremenika se unose tek poneki najvažniji (npr. nobelovci, državni čelnici Hrvatske i glavnih okolnih zemalja, iznimno ini pojedinci od svjetske važnosti. Sadržaj: Mjesta, datumi ili bar godine rodjenja i smrti (za antiku i srednji viek može i stoljeće), roditelji i supružnici, važniji potomci, kratak životopis, stručni ili kulturno-politički doprinos, glavna djela ili javne uloge, Literatura i linkovi.
  • Izvorne novosti (auktorska djela) su u Wikinfo poželjni i dobrodošli za Internetnu knjižnicu: novi nalazi, stručna odkrića, pjesme, proza itd. (NE unositi: krivotvorbe, plagiate, perpetuum mobile, nalaze 'tople vode' i slično). Zbog javne dokumentacije i autorstva navesti: Ime, prezime, mjesto, datum dostave (može u zaporki još vlastito doba izrade), pripadno područje ili struka (zbog svrstavanja i linkova), hrvatski naziv djela / nalaza (u zaporki može engleski i ini), može Abstract, za farmaceutske i bionalaze obavezno latinski sinonim, slijedi tekstovni i ilustrativni opis, ranije (ne)poznavanje tog pitanja, a na kraju citati i linkovi.
  • Iz navedenih inačica treba posložiti slični model razrade i za ostale tematske skupine.

Tematska područja

Sada slijede predvidjena strukovna područja i tematske skupine za buduću razradu. Ovo je provizorni pregled dosad predvidjenih strukovnih područja i glavnih tematskih skupina za Hrvatski Wikinfo, koje će se kasnije u podsvezama još pobliže razraditi do završnih poveznica. Sve korisne sugestije i razumne dopune su dobrodošle, ako se mogu ostvariti i popuniti natuknicama.

Futurologija

Nove ideje i problemi

Književne novosti (Literature news)

  • Nova neobjavljena proza
  • Nove neobjavljene pjesme

Nova znanstvena otkrića (Scientific news)

  • Prirodoslovna otkrića
  • Tehnička i tehnološka otkrića
  • Društveno-humanistička otkrića
  • Istraživanja u tijeku

Strukovna područja (Topic groups)

Prirodoslovlje - Naravoslovje (Natural Sciences)

  • Astronomija i astrofizika
  • Biologija (botanika, zoologija itd.)
  • Ekologija, rezervati, endemi
  • Fizika
  • Geodezija i kartografija
  • Geografija i države
  • Geologija i paleontologija
  • Kemija
  • Klima i meteorologija
  • Matematika i geometrija
  • Medicina i antropologija
  • Oceanografija i hidrologija

Tehnika i tehnologija (Technics and technology)

  • Arhitektura i urbanizam
  • Elektronika i elektrotehnika
  • Gospodarstvo i trgovina
  • Internet i telekomunikacije
  • Poljodjelstvo i prehrana
  • Pomorstvo i ribarstvo
  • Promet i vozila
  • Radio i televizija
  • Strojarstvo i ina tehnika
  • Šumarstvo i hortikultura
  • Turizam i ugostiteljstvo
  • Vojska i ratovi

Humanističke i društvene znanosti

  • Arheologija i predhistorija
  • Etnologija i folklor
  • Filozofija i logika
  • Glazba (muzikologija)
  • Pedagogija i naobrazba
  • Pisani mediji i književnost
  • Povijest (historiografija)
  • Politika i stranke
  • Pravo i administracija
  • Psihologija
  • Slikarstvo i kiparstvo
  • Sociologija
  • Šport i hobi

Jezikoslovlje (Linguistics)

  • Hrvatski jezik: povijest, gramatika, pravopis, rječnici
  • Manjinski jezici: arbanaški, ćiribirski, hebrejski, romski, rusinski
  • Okolni jezici: talijanski, slovenski, njemački, magjarski, srpski, bošnjački, crnogorski
  • Svjetski jezici: engleski, španjolski, francuski, ruski, arapski, kineski
  • Kreolski pidgin i lingua franca: agramerski, anglokajkavski, srbohrvatski, franglais
  • Umjetni jezici: esperanto, volapuek, interlingua, etc.
  • Mrtvi jezici: latinski, samskrit, akadski itd.
  • Starohrvatska pisma: glagoljica i bosančica

Vjere i svjetonazori (Religion and world view)

  • Islam (muhamedanstvo)
  • Judaizam
  • Katolicizam
  • Pravoslavlje
  • Protestantizam
  • Ine klasične religije
  • Novi svjetonazori

Ostala područja (Other topics)

Kritike i alternative (Alternative and critics)

  • Prirodoslovne kritike
  • Tehnička kritika i alternative
  • Humanističke kritike
  • Vjerske kritike i alternative
  • Ine kritike i alternative

Nove teme i natuknice (Topics incubator)

  • Prirodoslovni inkubator
  • Tehnološki inkubator
  • Humanistički inkubator
  • Ine tematske novosti
  • Život glavnih suvremenika

Životopisi pokojnika (Biographies)

  • Hrvatski vladari
  • Književnici i pjesnici
  • Političari i vojskovodje
  • Prirodoslovci
  • Športaši
  • Teolozi i filozofi
  • Ini naši uglednici

Tematski wiki-leksikoni

Gradski i regionalni leksikoni (Urban and regional lexicons)

  • Dubrovački leksikon
  • Hercegovački leksikon
  • Istarski leksikon (Istra-Wiki)
  • Morski leksikon Jadrana (Wiki-Jadran)
  • Kvarnerski leksikon (Wiki-Kvarner)
  • Lički leksikon (Wiki-Lika)
  • Dinarsko-planinarski leksikon
  • Splitski leksikon (Wiki-Split)
  • Zagrebački leksikon (Wiki-Zagreb)
  • Zagorski leksikon

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Wikinfo's starting instructions adapted by GNU-license from Croatian Wikinfo: Uvodne upute.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Hrvatski_Wikinfo&oldid=54076"