Redarstvo
Redarstvo ili policija je služba javne uprave pojedinih država zadužena za održavanje zakona, javnog reda i mira.
Nazivlje
U Hrvatskoj je u široj javnoj uporabi međunarodni naziv policija, izvorno izveden od grčke riječi politêia, s tim kako se u inim državama, radi lakšeg prepoznavanja, rabi naziv police, izveden iz srednjovjekovnog francuskog jezika i proširen preko engleskog jezika, ili sličan naziv prilagođen jezičnim standardima određenh država (npr. Polizia, Polizei, itd.), dok su u nekim državama na službenim vozilima istaknuti naziv police i naziv na domaćem materinskom jeziku i pismu.
U hrvatskom jeziku, uz službeno i međunarodno „policija”, također postoje i ini dijalektalni nazivi: čakav. sigurba, ikav. policjot, kajkav. policaj, štokav. redarstvo.
Djelovanje
U većini pravnih sustava, glavna uloga redarstva je obeshrabriti i istražiti zločin, s posebnim naglaskom na zločin protiv osoba ili vlasništva i odavanja javnog reda, i ako je moguće, uhititi osumnjičenike, zadržati ih u pritvoru i obavijestiti odgovarajuće autoritete.
Redarstva se redovno rabe kao službe kod raznih iznenadnih ozbiljnih okolnosti, hitnih slučaja, iznimnih stanja, pomoći u nuždi, intervencija u neočekivanim okolnostima što traže hitno djelovanje, uzbune, sinkronizacije liječničkih i vatrogasnih službi, usluga hitnih poziva. U brojnim državama postoje zajednički telefonski brojevi hitnih službi što dopuštaju redarstvu, vatrogasnim i hitnim liječničkim službama biti objedinjenima u hitnim djelovanjima.
Redarstvo je također odgovorno za izvješćivanje o manjim prekršajima, čiji je ishod obično plaćanje kazne za, primjerice, prekršaje zakona o prometu.
Struktura
Većina redarstva ima podskupine čiji je posao istraživanje pojedinih vrsta zločina. U većini zapadnjačkih redarstvenih snaga, možda je najznačajnija podjela između uniformiranog redarstva i detektiva. Uniformirani redarstvenici nose odgovarajuće odore i njihov posao uključuje vidljive pothvate i zadatke, nadzor prometa, prevenciju i djelatni odgovor na činidbu zločina. Za razliku od detektiva što nose „poslovnu odjeću”, i njihov posao je istraživati zločin na većoj stručnoj razini, obično u duljem vremenskom roku. Također, pojedini detektivi su odjeveni u civilnu odjeću tijekom dužnosti, kako bi izbjegli osobno prepoznavanje kao redarstvenih službenika.
U pojedinim slučajevima se redarstvu propisuje prikriveno djelovanje, kad se ne identificiraju kao redarstvenici, nekad i dulje vrijeme, kako bi istražili zločin, posebno drugčije neriješiv organizirani zločin. Ovaj oblik redarstvenih zadataka dijeli puno zajedničkoga sa špijunažom.
Posebni odjeli i jedinice
Postoje posebni redarstveni odjeli za rad protiv pojedinačnih vrsta zločina i prekršaja: promet, umorstva, prijevare. Također postoje i posebno izvježbane jedinice: ronilačke jedinice, helikopterske jedinice, jedinice za razminiranje, itd.
Postoje posebno izvježbani odjeli interventnih jedinica, opremljenih oružjem manjeg kalibra, za djelovanje u iznimno nasilnim okolnostima. Opremljene su dodatnim arsenalom neubojitih taktičkih pribora, poput plinskih suzavaca, šok-bombi, gumenih metaka, itd. Cilj tih jedinica je u okviru svojih ovlasti s mjesta događaja ukloniti zatečene nedužne osobe od opasnih i nasilnih osoba u opasnoj okolnosti, po mogućnosti sve to uz što manju primjenu sile.
U konačnici, u cilju provedbe zakona, zakonodavstvo u okviru redarstva zapošljava i službu za unutarnji nadzor, čiji joj je zadatak nadzirati i istražiti rad samih redarstvenika. Službenici za unutarnji nadzor obično ne nose oružje i njihov zadatak je boriti se protiv podmićivanja, ucjena, i inih oblika unutarnje iskvarenosti.