Rika (Rijeka)

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Rijeka (Rika))
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Rika (= domaće-izvorno, Rijeka = novije jugo-bošnjački, korienska novotvorba: Rieka), domaće-čakavski na Kvarneru: Rika, u Gorskom Kotaru i Istri: Reka, na Kvarnerskim otocima - staročakavski: Rykva, talianski i magjarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Fluß, grčki: Tarsatike, klasično latinski: Tarsatica. To je danas polučakavski grad u zapadnoj Hrvatskoj na Kvarerskoj obali i administrativno središte Primorsko-goranske županije. Nazivi njegovih stanovnika: talianski Fiumani, njemački: Fiumaner, čakavski Fjumâni i Fjumanýce (= domaći nazivi starosjedilaca), jugo-štokavski i bošnjački od 1946: Riječani i Rječanke (većinom za novije kopnene doseljenike iz unutrašnjosti).

Broj gradskih stanovnika je 143.817 (2001.), poštanski broj: 51000, površina 44 kv.km, z. širina = 45.33N i z. dužina = 14.44E. Grad Rijeka s okolicom tj. bivša općina Rijeka: Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena i Bakar ima ukupno preko 250.000 stanovnika. Grad se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom tisućljeću Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.

Abstract

Rijeka or originally Rika (Serbocroat in Yugoslavia: Rijeka, Croatian dialects: Rika or Reka, Italian and Hungarian Fiume, other Slovene: Reka, German: Sankt Veit am Flaum, Greek: Tarsarike, classical Latin: Tarsarica) is the principal seaport and the third largest city in Croatia (after Zagreb and Split). It is located on Kvarner Bay, an inlet of the Adriatic Sea and has a population of 128,735 inhabitants (2011). The conurbation, which includes adjacent towns and municipalities of Opatija, Lovran, Mošćenička Draga, Matulji, Kastav, Viškovo, Klana, Kostrena, Čavle, Jelenje, Bakar, and Kraljevica has a population of 213,842 (2011). Historically, because of its strategic position and its excellent deep-water port, the city was fiercely contested, especially between Italy, Hungary, and Croatia, changing hands and demographics many times over centuries. According to the 2001 census data, the overwhelming majority of its citizens (80.39%) are Croats, with Serbs coming in second (6.21%). The Croatian, Serbian, Slovene and Italian version of the city's name mean river in each of the languages. Rijeka is the center of Primorje-Gorski Kotar County in Croatia. The city's economy largely depends on shipbuilding (shipyards "3. Maj" and "Viktor Lenac") and maritime transport. Rijeka hosts the Croatian National Theatre "Ivan pl. Zajc", first built in 1765, as well as the University of Rijeka, founded in 1973 but with roots dating back to 1632.

Osnovni podatci za Rijeku

  • Koordinate: 14° 26' istočne zemljopisne dužine, 45° 21' sjeverne širine
  • Površina: 44 km2 (po prostoru drugi grad u Hrvatskoj)
  • Srednja godišnja temperatura: 13,8 stupnjeva C
  • Prosječna vlažnost tijekom godine 58 %
  • Ukupne oborine godišnje: 1228 mm
  • Ukupno 86 kišnih dana u godini
  • nakon Zagreba, grad Rijeka ima drugi najveći gradski proračun Grada u Republici Hrvatskoj: Zagreb ima oko 6 milijardi kuna, Rijeka cca. 800 milijuna kuna, Split cca. 500 milijuna kuna itd.
  • Gradonačelnik Rijeke, mr.sc. Vojko Obersnel je predsjednik udruge gradonačelnika svih gradova Republike Hrvatske.

Upravna podjela grada

Jedino naselje grada Rijeke je Rijeka (Rika). Grad Rijeka je administrativno podijeljen u mjesne odbore tj. kvartove: Banderovo, Belveder, Brajda-Dolac, Brašćine-Pulac, Bulevard, Centar-Sušak, Draga, Drenova, Gornja Vežica, Grbci, Kantrida, Kozala, Krimeja, Luka, Mlaka, Orehovica, Pašac, Pećine, Pehlin, Potok, Podmurvice, Podvežica, Srdoči, Svilno, Sveti Kuzam, Sveti Nikola, Škurinje, Škurinjska Draga, Školjić, Trsat, Turnić, Vojak, Zamet.

Himna, barjak i grb

Barjak grada Rijeke je plavi sa žuto uokvirenim gradskim grbom u sredini, izglasana na gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće grada Rijeke je u travnju 2005. godine doneslo zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola - iako samom gradu do danas još nije vraćeno izvorno čakavsko ime Rika (starije 'Rykva', istarski Reka), već i dalje nosi umjetno jugo-štokavsko ime tzv. "Rijeka" koje javno postoji tek od godine 1946 (ranije grad nije bio u državama SHS niti u NDH), a prije toga je bilo: talianski Fiume, izvorno čakavsko-ikavski (na Kvarneru) Rika i istarsko-ekavski Reka (tako ga zovu i Slovenci).

Izvorni Poviestni grb grada Rijeke se temelji na grbu koji je 6. lipnja 1659 dodijelio hrvatski kralj i car Svetog Rimskog carstva Leopold I. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U novoj službenoj uporabi je tehnička inačica pojednostavljenog grba bez krune i natpisa Indeficienter, jer su odbijeni mišljenjem ministarstva Uprave iz 1998.

Poviest

Tarsatica, ilirsko-liburnijsko i rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru iznad ušća Rječine se prvi puta spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske gusare, starosjeditelje na ovom prostoru. 1230. Tijekom vladavine cara Klaudija između 41 i 42 godine spominje se da je Aulus Plautius budući rimski osvajač Britanije bio zadužen za gradnju ceste koja povezuje današnji grad Trst s Tarsatikom. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci. 1465. Na temelju ugovora o uzajamnom nasljeđivanju, Wolfgang Walsee predaje Liburnijski feud, kao obiteljsko nasljedno dobro, Friedrichu III. Habsburgu, a sebi zadržava pravo na doživotno uživanje Rijeke, koja do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg.

1779. Rijeka odlukom Marije Terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni. 1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju. 1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine. Nakon 1. svjetskog rata 'Riječko pitanje' postaje veliki međunarodni problem koji se riješava uspostavom Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume 1920. godine. Ipak, samo godinu dana kasnije, fašisti izvode državni udar i uspostavljaju marionetski režim sklon aneksiji Riječke države Italiji. Godine 1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji.

Nakon 2. svjetskog rata, mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka i Istra službeno su pripale Hrvatskoj i Jugoslaviji, pa grad dobiva novi umjetni jugo-štokavski naziv tzv. "Rijeka", inače nepoznat okolnim čakavcima Istre i Kvarnera (tako ga izgovaraju samo najbliži pravoslavci iz Moravica i Drežnice. 1992. je ukinuta općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana. Formirana je Županija Primorsko-goranska.

Ine zanimljivosti

  • Rijeka je bila nezavisna država od 8. rujna 1920. do 24. siječnja 1924. i da je njen izabrani predsjednik Riccardo Zanella zahtjevao od međunarodne zajednice i Tita 1945. godine obnovu nezavisnosti.
  • Od 1918. do 1924. Rijeka je izdavala međunarodno priznate poštanske marke. U filatelističkoj literaturi se nalaze po nazivom Fiume.
  • Američki predsjednik Wilson je 1919. predložio Rijeku za sjedište Lige naroda – preteče Ujedinjenih naroda
  • Riječani koji su rođeni 1913. i koji su doživjeli 1991. promijenili su 6 država: Austro-Ugarsku, Slobodnu Državu Rijeka, Kraljevinu Italiju, Treći Reich (Njemačku), SFR Jugoslaviju, Republiku Hrvatsku
  • U kasnom 19. i ranom 20. st. Riječani su ravnopravno koristili 4 jezika – hrvatski, talijanski, mađarski i njemački
  • Komunistička partija Slobodne Države Rijeke osnovana 1921. godine bila je među najmanjim članicama III. Internacionale (150 članova). Manje su bile npr. komunističke stranke Palestine i Turkestana. Glavni tajnik („generalni sekretar”) je bio Simon Arpad.
  • Osim većinski hrvatskog stanovništva, Rijeku danas naseljavaju i pripadnici 11 nacionalnih manjina - Albanci, Bošnjaci, Česi , Talijani, Mađari, Crnogorci, Srbi, Romi, Slovaci i Slovenci
  • Sveučilište u Rijeci osnovali su isusovci 1627.
  • Rječina je od 1924.-1941. bila državna granica – zapadna obala pripadala je Italiji, a istočna (Sušak) Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
  • U prošlom stoljeću u Rijeci je djelovalo 57 konzulata, 20 konzulata u razdoblju uoči I. svjetskog rata
  • U svojoj povijesti Rijeka je imala 3 imena – hrvatsko ime Rijeka i talijansko i mađarsko ime Fiume (fiume na talijanskom jeziku znači rijeka), te njemačko Sankt Veit am Pflaum
  • János Kádár, dugogodišňji vođa mađarske komunističke partije i prvi čovjek socijalističke Mađarske je rođen u Rijeci 1912. godine
  • U Rijeci se trenutačno nalazi najveći trgovački centar u ovom dijelu Europe, poznatiji kao Tower Centar Rijeka na Pećinama.

Uprava i politika

U Rijeci je dugo na vlasti koalicija predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

Demografija i kultura

Po popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144.043 stanovnika. Od toga je 75.532 žena i 68.511 muškaraca. Prosječna starost pučanstva je 41,2 godine. U narodnosnom smislu preko 80% čine Hrvati dok su od nacionalnih manjina još važniji Srbi, Taliani, Bošnjaci i Slovenci. Po vjeri 76% stanovnika se izjašnjava katolicima, 3,8% muslimanima, 7% agnosticima i 5% kao ateisti. Oko polovice stanovnika Rijeke su domaći kvarnersko-istarski čakavci, a druga polovica su uglavnom noviji štokavski doseljenici iz kopnene Hrvatske i Bosne.

Po kulturnoj pripadnosti su oko polovica u Rijeci domaćim govorom čakavci koji sebe zovu Fjumâni, a žene Fjumânke (ili starije Fjumanýce), bilo da su gradski starosjeditelji ili više doseljeni iz okolnih čakavskih naselja Istre i Kvarnera, odnosno kajkavci iz susjednoga Gorskog Kotara. Zato je danas Rika u Hrvatskoj najveći polučakavski grad s oko 100.000 aktivnih čakavaca (nekoć čakavski Split sad ima tek oko 10.000 zadnjih polučakavaca i ostalo štokavci), dok je u svijetu najveći polučakavski grad više od Rijeke čileanska Antofagasta s preko 160.000 naših jadranskih doseljenika u najbržem prirastu (spram inih čakavaca).

Nacionalni sastav Rijeke

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni Muslimani Talijani Slovenci ostali
1991 167,964 117,178 (69,76%) 18,891 (11,24%) 6,925 (4,12%) 4,803 (2,85%) 3,247 (1,93%) 2,709 (1,61%) 14,211 (8,46%)
1981 159,433 103,248 (64,75%) 14,436 (9,05%) 27,167 (17,03%) 2,505 (1,57%) 1,917(1,20%) 2,897 (1,81%) 7,263 (4,55%)
1971 132,222 98,121 (74,20%) 14,079 (10,64%) 6,152 (4,65%) 1,487 (1,12%) 2,964 (2,24%) 3,944 (2,98%) 5,475 (4,14%)

Izvori, Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

Nova kultura i naobrazba

  • HNK Ivana pl. Zajca (www.hnk-zajc.hr)
  • Međunarodni riječki karneval (www.ri-karneval.com.hr)
  • Riječke ljetne noći
  • KUC "Kalvarija" (riteatar.way.to)
  • "Teatro Fenice", "Croatia" (www.rijekakino.hr kina)
  • Informacije o kulturnim zbivanjima u Rijeci - KULTURAPLUS (www.kulturaplus.com/)
  • HKD Sušak
  • Muzej grada Rijeke (www.muzej-rijeka.hr)
  • Morčići - Znamenitost

Osnovne škole

  • OŠ "Pećine" (www.os-pecine-ri.skole.hr)
  • OŠ "Gornja Vežica" (nekadašnja "Vladimir Bakarić")
  • OŠ "Ivan Zajca"
  • OŠ "Vežica"
  • OŠ "Trsat"
  • OŠ "Brajda"
  • OŠ "Eugena Kumičića" (nekadašnja "Veljko Vlahović")
  • OŠ "Kozala"
  • OŠ "Kantrida"
  • OŠ "Centar"
  • OŠ "Pehlin" (www.skole.t-com.hr/os-rijeka-025/skola)
  • OŠ "Turnić"
  • OŠ "Nikola Tesla"
  • OŠ "Vladimir Gortan"
  • OŠ "Škurinje"
  • OŠ "Podmurvice"
  • OŠ "Zamet" (nekadašnja ˝Ivana Čikovića Belog˝)
  • OŠ "Srdoči"
  • OŠ "Fran Franković"
  • OŠ/SEI "Belvedere"
  • OŠ/SEI "Dolac"
  • OŠ/SEI "Gelsi"
  • OŠ/SEI "San Nicoló" (nekadašnja Mario Gennari)

Srednje škole

  • Ekonomska Škola Mije Mirkovića-Rijeka (www.ekonomska-rijeka.hr)
  • Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka (gam.skole.htnet.hr)
  • Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
  • Prva riječka hrvatska Gimnazija (www.prhg.hr/)
  • Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci (www.skg-rijeka.hr)
  • Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo
  • Srednja talijanska škola u Rijeci - Scuola media superiore italiana di Fiume (SMSI)
  • Medicinska škola
  • Građevinska tehnička škola Rijeka (www.gradtehri.hr)
  • Građevinska škola za industriju i obrt
  • Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju
  • Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo (bivša Elektrotehnička škola Rijeka)
  • Elektroindustrijska i obrtnička škola (www.eios.hr)
  • Prometna škola
  • Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja
  • Kemijsko grafička škola u Rijeci
  • Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci (www.spur.hr)
  • Trgovačka i tekstilna škola Rijeka

Fakulteti

  • Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci (www.apuri.hr)
  • Teologija u Rijeci (www.rijeka.kbf.hr)
  • Medicinski fakultet u Rijeci (www.medri.hr)
  • Pomorski fakultet u Rijeci (www.pfri.hr)
  • Tehnički fakultet u Rijeci (www.riteh.hr)
  • Građevinski fakultet u Rijeci (www.gradri.hr)
  • Pravni fakultet u Rijeci (www.pravri.hr )
  • Filozofski fakultet u Rijeci (www.ffri.hr)
  • Ekonomski fakultet u Rijeci (www.efri.hr)
  • Veleučilište u Rijeci (www.veleri.hr)

Znamenitosti

Zanimljivosti

  • Prvi torpedo izrađen je u Rijeci. Projektirali i izradili su ga Ivan Luppis, pomorski kapetan te Robert Whitehead, engleski inženjer
  • U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna. Učinio je to Dr. Peter Salcher
  • Riječki kirurg Anton Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate
  • Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno je u Rijeci, na Kalvariji
  • Prve novine tiskane na talijanskom jeziku (uključujući Italiju) «Notizie del giorno» tiskane su u Rijeci
  • Prva država koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusiju bila je D'Annunzijeva riječka talijanska regencija Kvarnera
  • Prva međunarodna nogometna utakmica u Hrvatskoj igrala se u Rijeci 1905. između lokalnog kluba Atletico Fiumano i kluba s broda SS Slavonia, kompanije Cunard Line, koji je plovio na liniji Rijeka-New York
  • u Rijeci je otvoren prvi muzej u Hrvatskoj

Šport

Nogomet

  • HNK Rijeka
  • NK Lokomotiva (lokalni niželigaš)
  • NK Orijent (trećeligaški klub, sudjelovao i u 2. i 1. nogometnoj ligi)
  • NK Lučki radnik

Ragbi:

  • ragbi klub Rijeka

Košarka:

  • košarkaški klub "Kvarner"

Rukomet:

  • rukometni klubovi "Zamet", "Kozala", "Pećine"

Boćanje:

Hrvanje:

  • hrvački klub Rijeka-Belveder

Vaterpolo:

Judo

  • judo klub Rijeka

Gradovi prijatelji

  • Linz (Austrija), od 1966./1968.
  • Aleksandrija (Egipat), od 1971.
  • Rostock (Njemačka), od 1974./2002.
  • Kawasaki (Japan), od 1980./1999.
  • Faenza (Italija), od 1983.
  • Gdinja (Poljska), od 1984.
  • Jalta (Ukrajina), od 1987.
  • Neuss (Njemačka), od 1991.
  • Loretto (Italija), od 1991.
  • Csepel-Budimpešta, (Mađarska), od 1997.
  • Qingdao (Kina), od 1999.
  • Ljubljana (Slovenija), od 2000.
  • Este (Italija), od 2004.
  • Genova (Italija), od 2004. [1]

Poveznice

Vanjske sveze

Reference

Corrected and elaborated by GNU-license almost from Chakavian WikiSlavia (and partly Croatian Wikipedia).