Sanda Ham
Prof.dr. Sanda Ham (Osijek, 20. kolovoza 1959.), vodeća hrvatska jezikoslovka. Sanda Ham je rođena 20. kolovoza 1959. godine u Osijeku, Hrvatica je, udana i majka jednoga djeteta. S obitelji živi u Osijeku.
Život i djela
Osnovu školu, gimnaziju i fakultet pohađala je u Osijeku gdje je i diplomirala 1982. na Pedagoškom fakultetu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Magistrirala je i doktorirala iz područja jezikoslovlja (kroatistika) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu godine 1988. Magisterij: Pasivna rečenica u suvremenom hrvatskom književnom jeziku godine 1994., mentor dr.sc. Stjepan Babić; a doktorirala tezom Jezik Josipa Kozarca, sklonidbeni sustav, mentor dr. S. Babić).
Od 1983. je zaposlena kao asistentica na Suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (sada Filozofskomu fakultetu). U znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 1997., u zvanje izvanredne profesorice 2000., a redovita je profesorica postala 2005. U trajno je zvanje sveuč.profesora izabrana 2009. Na matičnom fakultetu predaje klegije: Hrvatsku morfologiju i Hrvatsku sintaksu; na Hrvatskim studijima u Zagrebu je devet godina predavala Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st; na Visokoj učiteljskoj školi u Slavonskom Brodu sedam je godina predavala Hrvatski jezik i jezičnu kulturu.
Samostalno je ustrojila i izvodi 4 kolegija: Jezik zagrebačke filološke škole, Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st., Hrvatska morfologija, Hrvatska sintaksa. Dosad je pod njezinim mentorstvom napisano pedesetak diplomskih radnja na matičnom fakultetu i tri na Hrvatskim studijima, jedan magisterij i dva doktorata na Filozofskom fakultetu u Osijeku: doktorandice Dubravka Smajić i Nataša Bašić, pa jedan doktorat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: doktorandica Jadranka Mlikota. Od 1990. do 2003. bila je istraživačica na projektu Hrvatska leksikologija i frazeologija (matični broj: 083291), od 2003. do 2007. na projektu Gramatizacija u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku, a od 2007. na projektu Jezik i stil zavičajne periodike.
Borbe za jezik
Članica je Uredništva časopisa Jezik od 1996., a od 15. lipnja 2004. tu je glavna i odgovorna urednica. Časopis uspješno uređuje i nastavila je slavnu tradiciju čuvara hrvatskog jezika, po čemu je poznat Jezik.Čatić, Igor, prof.; (6. veljače 2015). "Je suis Jezik Ne dirajte Sandu Ham, ona je, za razliku od IHJJ-a, čuvateljica hrvatskoga jezika". Zagreb: Hrvatski-fokus.hr. Pristupljeno 23. ožujka 2015.
Članica je uredništva časopisa Strani jezici, bila je urednica Jezične knjižnice MH. Bila je dvije godine članica uredništva časopisa Jezikoslovlje.
Izrazila je neslaganje s novim Pravopisom (pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje) koji je objavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, smatrajući da ne postoje stručnjaci koji bi mu dali prolaznu ocjenu i da ga tek politika može učiniti službenim, s obzirom na to da je praćen neistinama, tj. ministar i ravnatelj su tvrdili „da nemamo pravopis", da je „u upotrebi pet pravopisa", da je prijeko potreban „jedinstveni pravopis", premda je već godinama postojao pravopis hrvatskog jezika usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, dok je Institutov "Pravopis" nastao doista pod dvojbenim okolnostima tj. ukinuto je Vijeće za normu koje je donijelo odluke o pravopisnim načelima, a dokumentacija Vijeća iz javnosti je nestala. Ham, Sanda; (22. travnja 2013.) "Jozić-Jovanovićev pravopis samo politika može učiniti službenim Ne postoje stručnjaci koji će pravopisu dati prolaznu ocjenu". Zagreb: Hrvatsko kulturno vijeće/Hrvatski tjednik. Pristupljeno 28. ožujka 2015.
Zapisnici Vijeća na stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje bili su dostupni dok ministar znanosti nije raspustio Vijeće i nestali su bez objašnjenja s Institutovih stranica, kao što je bez objašnjenja i raspušteno vijeće. Ham, Sanda; (26. ožujka 2013. ) "Posebno izdanje 'Jezika' o radu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika ". Zagreb: Hrvatsko kulturno vijeće/culturenet.hr. Pristupljeno 1.svibnja 2015.
Zatim se sukobila s interesnim grupama u kojima su naši znanstvenici koji već dugo nisu napisali članak na hrvatskom jeziku, nego samo na stranim jezicima. U tomu su ti znanstvenici već niz godina podupirani od onih koji su još 1991. tražili ukidanje svih znanstvenih časopisa na hrvatskom jeziku. Ideal napadačkih interesnih grupa je neka hrvatska znanstvenica koja tvrdi kako hrvatski jezikoslovci ni o čem pojma nemaju, javno na televiziji tvrde da su srpski i hrvatski jedan jezik. Netko podupire te grupe, da jednog dana ne bi trebalo plaćati na sjednicama u EU-u prevođenje s i na 4 jezika "koji čine jedan nadsustav".
Zbog neslaganja s politikom tih interesnih skupina, od koje bi neke trebale voditi borbu za hrvatski jezik, uslijedili su pritisci na Sandu Ham. Provaljeno joj je u sandučić elektronske pošte na poslu i sadržaj predan tisku, a vrhovna osoba na poslu zbog takva ponašanja moralno osuđena zbog takva ponašanja. Čatić, Igor, prof.; (11. srpnja 2014.). "Sanda Ham na udaru jezičnih jugounitarista Zašto njegujete nazivlje?". Zagreb: Hrvatski-fokus.hr. Pristupljeno 23. ožujka 2015.
Bila je šest godina voditeljica Odjela za hrvatski jezik u MH i pokretačica i voditeljica jezične savjetodavne službe Jezični telefon koji je bio u okviru rada Odjela. Ocjenjivačica je 4 nastavna programa i 4 znanstvena projekata (podatci su dostupni u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i ne mogu se ovdje iznositi da se ne bi povrijedila obveza tajnosti); brojnih udžbenika iz hrvatskoga jezika za sve razrede osnovne i srednje škole; Težak – Babićeve gramatike. Sudionicom je tridesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje u hrvatskim i inozemnim znanstvenim zbornicima i u sljedećim časopisima: Jezik (Zagreb), Filologija (Zagreb), Književna revija (Osijek), Jezikoslovlje (Osijek), Fluminensija (Rijeka), Dometi (Rijeka), Riječ (Budimpešta).
Središnje joj je znanstveno zanimanje usmjereno sintaksi suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, normativnim pitanjima suvremenoga književnoga jezika, ali i hrvatskomu književnomu jeziku u 19. stoljeću, pa su joj i važniji radovi iz navedenih područja.
Recenzentica je časopisa Hrvatistika koji su ožujka 2006. pokrenuli studenti kroatistike (hrvatskoga jezika i književnosti) na Filozofskom fakultetu. Za časopis su surađivali i studenti medicine, ekonomije, matematike i informatike, a radove su recenzirali poznati i priznati hrvatski jezikoslovci: akademik Stjepan Babić, prof.dr.sc.Ljiljana Kolenić, prof.dr.sc. Ana Pintarić, izv.prof.dr.sc.Vlasta Rišner te dr.sc.Milica Mihaljević. Objavio: Gemi; (24. lipnja 2006.). Časopis - Hrvatistika. Osijek: osijek031.com. Pristupljeno 23. ožujka 2015.
Drugi program Hrvatskog radija je 2012. godine, uz medijsko partnerstvo priloga Studio, prvi put u Hrvatskoj organizirao projekt Junaci za sva vremena, putem kojeg je publika izabrala svoje junake. Junaci za sva vremena su predstavnici pojedinačnih zanimanja koji su prepoznati i cijenjeni u svojoj djelatnosti i svojoj okolini. Junak za sva vremena je prije svega dobar čovjek. Od ukupno 64 proglašenih junaka za sva vremena čak 22 ih je iz Osijeka i okolice, među njima i Sanda Ham. Tekst: radioosijek.hrt.hr; Objavio: Redakcija 031; ; (5. lipnja 2012). Završena akcija "Junaci za sva vremena". Osijek: osijek031.com. Pristupljeno 23. ožujka 2015.
U informaciji stoji: "Naizgled suhoparno područje jezikoslovlje itekeko može biti zanimljivo i "živo" zahvaljujući hrabrim, inventivnim i vrijednim potezima osobe koja živi za svoj poziv, a ujedno ima "sluha" i za trenutak i područje u kojem živimo. Tako, zahvaljujući njoj imamo izbor u primjenjivanju pravopisnih odredbi (Moguš-Ham-Babić) , zatim (tada pri Matici HR: Prvi "jezični telefon" (nažalost nije obstao), pa (uz prof.Stjepana Babića) "Natječaj za novu hrvatsku riječ", a o brojnim predavanjima, napisima (od popularizacije sveopće jezične kulture do znanstvenih radova na najvišim razinama struke !), pa preko uredništva (Časopis "Jezik"), ter o popularnom načinu obrazovanja mladih mogli bismo beskrajno "raspredati".
Glavni zaključak
Prof.dr. Sanda Ham je dosad razmjerno najmladji javno-službeni stručnjak za izvorni hrvatski jezik (ne 'srbohrvatski' hibrid), kakav je u nas postojao kroz ranija stoljeća tj. do 19.st. i prije 1.svj.rata,- dok ini takovi naši stručnjaci zasad nisu bili pripušteni na sveučilišta.
Zbog svega tog je prof. S.Ham bila uzastopce progonjena i višekratno napadana od većine izdajničkih unitarnih jugoslavista iz inih naših sveučilišta i akademije, ter isto od jugo-komunističkih političara.
Zato se nakon novijega jezičnog jugo-prevrata sada do danas nalazi u Osijeku prividno izopćena od naše jezikoslovne javnosti (koju naša izdajnička politika opet nasilno gura u jezičnom smjeru unitarnog Jugo-Balkana).
Iako naši unitarni 'jugo-jezičari' odnedavna opet prešućuju i zanemaruju poviesno-jezična načela dr. S.Ham, ova su naprotiv dosad već preuzeta i u suvremenoj praksi, osobito npr. za našu tehnologiu: Akad.prof.dr. Igor Čatić (Tehnološki fakultet, Zagreb), pa za prirodoslovlje i ekologiu doc.Dr.ing. A.Ž. Lovrić i sur. (Institut R.Bošković, Zgb),... itd.
Poveznice
Referenca
A shortened digest, partly loaded from Croatian Wikipedia.
