Sisak/SisEk (rana Segeste)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Sisak / SisEk (ranoantička Segeste, prvi pragrad Panonije 6/5.st.; jugo-srb. Cucak): - Sisak je prastari grad u srednjoj Hrvatskoj na ušću Kupe, ter novije sjedište Sisačko-Moslavačke županije. Jedan je od najvećih industrijskih gradova kroz povijest u Hrvatskoj zahvaljujući rafineriji nafte, željezari, riječnoj luci te mlinskoj i pekarskoj proizvodnji. Prema popisu stanovništva 2011. Sisak ima 47.768 stanovnika, dok uže područje ima 33.322 stanovnika.

Grad Sisak leži oko ušća rieke Odre u Kupu i Kupe u Savu, u plodnom i dielom močvarnom jugozapadu Panonske nizine. Kroz povijest se razvijao uz donju Kupu, a u razvitku toga grada je bilo osobito važno što su Sava i Kupa plovne upravo do Siska i to je potaklo gospodarski razvitak i trgovinu.

Prigradska naselja

Sisak se sastoji od 35 naselja: Blinjski Kut, Budaševo, Bukovsko, Crnac, Čigoć, Donje Komarevo, Gornje Komarevo, Greda, Gušće, Hrastelnica, Jazvenik, Klobučak, Kratečko, Letovanci, Lonja, Lukavec Posavski, Madžari, Mužilovčica, Novo Pračno, Novo Selo, Novo Selo Palanječko, Odra Sisačka, Palanjek, Prelošćica, Sela, Sisak, Stara Drenčina, Staro Pračno, Staro Selo, Stupno, Suvoj, Topolovac, Veliko Svinjičko, Vurot i Žabno.

Sela iz širje sisečke okolice, kao i raniji dio gradskih starosjedilaca su govorom pretežno kajkavci ili bar polukajkavci. Naprotiv su većina novijih gradskih doseljenika štokavci pretežno doseljeni iz susjedne Bosne, a kojih je najviše u gradskom središtu i novijim naseljima osobito u južnijem industrijskom Capragu, gdje sad ima i dosta muslimana.

Poviest grada Siska

Sisak spada među najstarija gradska naselja sjeverozapadne Hrvatske, pa se zapisi i tragovi njegova urbanog naselja postoje već kroz 2 i pol tisućljeća, tj. bar od 5. stoljeća pr.Kr. Prvo zidano gradsko naselje/logor Segeste (najranije u Panoniji) tu na rieci Sawah nastaje od ranoperzijskih vojnih naseljenika Segestanoi iz perzijskog grada Segestan (sada Seistan) već nakon perzijskih ratova krajem 6. i u 5.st. pr.Kr. Panonski pragrad Segeste potom naseljuju zaredom Kelti, Iliri, Rimljani, itd. O ranoantičkom začetku toga prvotnog Siska vidi još pobliže novije spoznaje: Rana Pendanaya i Segeste, ter Ranoantički pragrad Segeste.

Kelti i Rimljani

U 4. stoljeću p.n.e. tu sa zapada provaljuju Kelti pa se miješaju s ilirskim Panoncima, a zajedničkom naselju daju kasnije ime Segesica, što je tada bio najveći grad jugozapadne Panonije.

Potom su Rimljani u više puta neuzpješno pokušavali osvojiti Segesticu, što su uzpjeli tek 35. pr.Kr., kad mladi Oktavijan koji će kasnije postati rimski car Oktavian August, nakon jednomjesečne obsade s vojskom od 10.000 ljudi osvaja taj grad, a s lijeve obale Kupe osniva rimski vojni logor - Siscia. Taj je logor ubrzo dobio statut grada, a njegov je zemljopisni položaj pridonio jačanju vojne, prometne i upravne uloge tog urbanog središta, a osobito trgovine i obrta.

Uz obalu Kupe bile su izgradjene i terme. Rimska je Siscia imala luku na Kupi i kovnicu novca koji se rabio na cielom ozemlju Rimskog Carstva, npr. nekoliko je primjeraka novca kovanog u Sisciji nađeno čak u Palestini), jer su ga obično rabile vojne postrojbe. U doba cara Diokleciana, rimska provincija Panonija podijeljena je 297. na četiri dijela, a Siscia postaje glavnim gradom provincije Pannonia Savia (Posavska Panonija).

Novija arheološka iztraživanja odkrila su i dielove gradskih zidina, najviše njihov krajnji sjeverni i južni dio. Iz tog su doba poznati tlocrti mnogih građevina koje se nalaze izpod današnjega gradskog središta, a u Gradskom muzeju i u privatnim zbirkama Siščana mogu se naći brojne kovanice, geme i »rimske cigle«, ter dielovi keramičkih posuda.

Širenje kršćanstva

Kršćanstvo se razmjerno rano nalazi u ovom području, a u Sisciji je već krajem 3. stoljeća sjedište biskupije. Prvi poznati biskup tu je bio Kvirin, koji je u doba Dioklecianovog progona kršćana tu uhvaćen i mučen. Zavezan za mlinski kamen je bačen u rijeku, ali nije potonuo nego je i dalje prenosio evanđelje. Sv.Kvirin je zaštitnik grada Siska, a njegov blagdan 4. lipnja, je dan grada.

U 4. stoljeću počeo je blijediti sjaj Siscije, a nakon propasti Rimskog carstva uglavnom je razrušena. Dolaskom Hrvata u 7. stoljeću grad se ponovo budi i raste, a hrvatski knez Ljudevit Posavski ovdje stoluje početkom 10. stoljeća, utvrđuje grad i bori se protiv Franaka.

Borbe s Turcima

1591. godine turski sultan Murat III. imenuje Hasan-pašu Predojevića bosanskim beglerbegom, a upadi Turaka prama zapadu pa i prama Sisku i Turopolju sve su češći. Nakon pada Bihaća, Sisak dolazi u nezavidan položaj. Uskoro su se Turci, njih oko 12.000, počeli okupljati kod Petrinje čije su zidine bile spaljene odlukom Hrvatskog sabora, a kršćansku vojsku, koja se sastojala od oko 5.000 Hrvata, Nijemaca i Slovenaca, predvode ban Toma Erdödy, vojvoda Ruprecht Eggenberg i Andrija Auersperg.

U sisačkoj tvrđavi (današnji Stari grad), što je već ranije izgrađena uz pomoć građevinskog materijala iz stare Siscije, nalazilo se svega 800 branitelja koje su predvodili kanonici Blaž Đurak i Matija Fintić. 22. lipnja 1593. odigrala se velika bitka u kojoj je poginuo sam Hasan-paša Predojević, kao i veliki dio njegove vojske.

Ova je bitka bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u srednju Europu, a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici. Europu je ubrzo obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II.

Sisečka kultura

Muzej s arheološkim postavom i galerijom, teatar, nekoliko kino-dvorana, glazbena škola s koncertnom dvoranom, te niz poznatih hrvatskih umjetnika, stvaraju kulturno okružje u kojemu uživaju Siščani i njihovi gosti.

U Sisku je 2. listopada 1839. godine prikazana drama na hrvatskom jeziku i štokavskom narječju Juran i Sofija ili Turci pod Siskom Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Do tog vremena predstave su izvođene na njemačkom ili mađarskom jeziku.

Turizam oko Siska

Krajem 20. i početkom 21. stoljeća u Sisku se sve više razvija i turizam, osobito zahvaljujući zaštićenom močvarnom području Lonjskog polja, raritetnoj ruralnoj drvenoj arhitekturi, sisačkom Starom gradu, te privlačnom središtu grada uz obalu Kupe i arheološkom parku »Siscia.« Ovamo treba pribrojiti i lovni turizam u okolnim šumama.

Ipak je turistička djelatnost tu još uvijek nedovoljno razvijena i ne koristi sve mogućnosti koje joj se pružaju. Osobito je uočljiv manjak smještajnih kapaciteta. Početkom 21. stoljeća turizam se sve više razvija, to pogoduje ugodnoj klimi tijekom ciele godine, šarolikoj znamenitosti i ljubažnosti građana.

Šport u Sisku

Grad Sisak je tradiciom vezan uz sportske aktivnosti, a za naglasiti je povijesni značaj nekih sportskih grana koje su u Sisku prvi puta organizirane, ne samo na području Hrvatske nego i ovom dielu jugoiztočne Europe. Među tim športovima treba istaknuti konjički šport na području Galdova, koje je danas dio nove gradske jezgre.

Ime grada Siska vezano je i uz prvi biciklistički klub, prvu hokejašku utakmicu, gombalački sport (hrvanje), kao i najstariji nogometni klub na području Hrvatske, koji i danas vrlo uspješno djeluje.

HNK "Segesta" osnovan je još 1906. godine i u stogodišnjem djelovanju ovaj sportski kolektiv je prošao sva ligaška natjecanja. Od 1992.- 1997. godine član je 1. hrvatske nogometne lige, dok od 1997. nastupa u 2. HNL.

Uz nogomet, koji se igra na ovom području zamalo stoljeće, ter šah koji u 1998. godini bilježi 90 godina organiziranog djelovanja, Sisak je poznat i po kuglačkom, ronilačkom, košarkaškom, kao i borilačkim športovima, čiji se predstavnici natječu u 1. odnosno 2. ligama i postižu zapažene športske rezultate.

Ukupan športski život odvija se na sportskim objektima koji su u sastavu Sportsko-rekreacijskog centra "Sisak", gradskom nogometnom stadionu, zatvorenom olimpijskom bazenu s dvoranskim prostorima, otvorenom klizalištu, četverostaznoj automatskoj kuglani, ter nogometnom stadionu "Metalac", športskoj dvorani "Brezovica", itd. Kultura u suglasju s bogatom poviešću čini temelj društvenog života.

Školska naobrazba

Osnovne škole: OŠ 22. lipnja; OŠ Viktorovac; OŠ Braća Bobetko; OŠ Ivan Kukuljević Sakcinski; OŠ Braća Ribar; OŠ Galdovo;

Srednje škole: Gimnazija Sisak, Ekonomska škola Sisak; Tehnička škola Sisak; Industrijsko-obrtnička škola Sisak; Obrtnička škola Sisak; Ugostiteljsko-trgovačka škola Sisak; Medicinska škola Sisak.

Ini strukovni studiji: Poslovna ekonomija (organizira Ekonomski Fakultet Zagreb); Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (organizira Fakultet organizacije i informatike, Varaždin).

Visokoškolska naobrazba: Sveučilište u Zagrebu - Metalurški fakultet, Sisak

Znamenitosti

Stari grad Siscia (pregradjen i obnavljan). Selo Stari Brod na obali rijeke Kupe ima prastaru drvenu kapelicu, staru preko 300 godina. Ino:

  • Arheološki park »Siscia« - ostaci zidina rimske Siscije
  • Stari grad - tvrđava iz 16. st. pod kojom se odigrala Bitka kod Siska
  • Crkva sv. Križa u središtu grada (18. st.)
  • Crkva sv. Marije Magdalene u Selima kraj Siska
  • Drvena kapelica sv. Martina iz 17. st. u Starom Brodu
  • Stari most na Kupi - zidani most od kamena i opeke iz 1934.
  • Veliki i Mali kaptol, nekadanja svratišta kanonika Kaptola zagrebačkog
  • Stari kran - drvena dizalica iz stare sisačke luke, danas postavljen kao muzejski primjerak uz obalu Kupe
  • Lonjsko polje - park prirode; močvarno područje s poznatim europskim selom roda, Čigoćem

Abstract

Sisak (ancient Roman Siscia, earlier: Segeste) is a city in central Croatia located at the confluence of the Kupa, Sava, and Odra rivers, 57 km (35 mi) southeast of the Croatian capital Zagreb. The city's total population in 2011 was 47,768 of which 33,322 live in the urban settlement. Sisak is the administrative centre of the Sisak-Moslavina County, Croatia's biggest river port and a centre of river shipping industry (Dunavski Lloyd). It lies on the main road Zagreb-Sisak-Petrinja (M12.2) and the railroad Zagreb-Sisak-Sunja. Sisak is a regional economic, cultural and historical center. The largest oil refinery in Croatia is located here.

Poveznice

Referenca

A condensed digest, loaded mostly from Croatian Wikipedia.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Sisak/SisEk_(rana_Segeste)&oldid=45869"