Bitka kod Siska (1593.)
| Bitka kod Siska | |
|---|---|
| Nadnevak | 22. lipnja 1593. |
| Mjesto sukoba | Sisak, Hrvatska |
| Sudionici | |
 ???
|
???
|
| Vojne snage | |
| 5.800 | 12.000-35.000 |
| Posljedice sukoba | |
| 40-50 smrtno stradalih | 8.000-20.000 smrtno stradalih |
Bitka kod Siska je jedna od najvažnijih bojeva u hrvatskoj poviesti, koja se odigrala u stogodišnjem ratu izmedju Hrvatskog Kraljevstva unutar Habsburške Monarhije protiv Otomanskog Carstva. Sama bitka se dogodila 22. lipnja 1593. godine i završila je podpunom pobjedom Hrvatskog Kraljevstva. S ovom je pobjedom hrvatski narod osigurao svoj obstanak u svetoj Europi i time spriečio nestanak Hrvata. Hrvatsko Kraljevstvo je predvodio Toma Erdödy, tadanji Ban Hrvatske.
Sadržaj
Tijek bitke
U proljeće 1593. godine, turski divljaci su bez objave rata prešli Kupu (u to vrieme granica izmedju Habsburške Monarhije i Turskog Carstva) i time započeli novu bitku. Turska vojska je napala hrvatske branitelje sa 12.000-35.000 vojnika, dok je Hrvatska bila prisiljena braniti se s oko 5.800 vojnika (većinom sastavljena od seljačtva koji su postali vojnicima na dan same bitke).
Turski vojnici su napadali cieli dan, ali hrabri hrvatski branitelji podpomognuti uz pomoć slovenskih i njemačkih branitelja su se držali bez odstupanja korak unatrag. Napokon su malobrojni branitelji s dvije strane napali Turke, kojima je prietilo okruživanje, pa su se u panici i strahu okrenuli i počeli biežati prama rieci Kupi. Turska vojska u podpunom kaosu, po riječima svjedoka se razbiežala, a svi zapovjednici su ubijeni ili su se utopili u Kupi.
Hrvatski branitelji su položili izmedju 40 i 50 života za Hrvatsku. Turci su naprotiv izgubili izmedju 8 i 20.000 vojnika u jednom danu. Sva Europa je bila oduševljena ovom pobjedom Hrvatske, jer je s time zaustavljen prodor Turaka ter je ovime spašena Europa.
Posljedice bitke
Dana 29. srpnja, turski sultan Murad III. je objavio rat Habsburškoj Monarhiji. Ovaj poraz je spriečio turske provale u Europu, a Hrvatskoj i ostaloj Europi je donesen prieko potreban odmor od rata. Trinajst godina kasnije, mirom kod Žitve 1606. u današnjoj Slovačkoj napravljen je mir vrlo nepovoljan po Hrvatsku, jer je pritom ostao status quo unatoč hrvatskim pobjedama.
Važnost za hrvatsku poviest
Sama pobjeda je imala veliki značaj za daljnu hrvatsku poviest jer je spašena Hrvatska, ter s time i kasnija mogućnost za povratak okupiranih ozemlja u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i Slavoniji. S ovom pobjedom je spriečen daljni prodor Turaka, ne samo prama ostatku hrvatskog ozemlja, nego i prama ostaloj svetoj Europi.
Podsjetnik na bitku
Kao zahvala hrvatskim braniteljima na pobjedi nad Turcima, malo zvono na Zagrebačkoj katedrali svakog dana u 14:00 sati se oglašava u čast hrvatskim braniteljima i zagrebačkom biskupu koji je donirao veliki dio novca sa izgradnju sisačke utvrde, bez koje bi pobjeda bila teško izborena.
Izvori
- Joseph von Hammer-Purgstall: Geschichte des Osmanischen Reiches Großentheils aus bisher unbenützten Handschriften und Archiven. Vol.4: Vom Regierungsantritte Murad des Dritten bis zur zweyten Entthronung Mustafa des Ersten 1574 - 1623, Budapest: C. A. Hartleben, 1829. Reprint: Graz: Akademische Druck-u. Verlagsanstalt, 1963.
- Peter Radics: Die Schlacht bei Sissek, 22. Juni 1593, Josef Blasnik, Ljubljana 1861.
- Alfred H. Loebl: Das Reitergefecht bei Sissek vom 22. Juni 1593. Mitteilungen des Instituts für Österreichische Geschichtsforschung IX (1915): 767 – 787.
