Sjeverna Zagorska brda
Sjeverna Zagorska brda (Podravski bregi Macelj i Ravna gora): - To su rubna Zagorska brda uz Podravinu i ujedno najsjeverniji brdski masivi u Republici Hrvatskoj izmedju rijeka Bednje i Drave. Izim par nižih podravskih brežuljaka, tu su glavni brdski masivi silikatni Macelj (718 m) i karbonatna Ravna gora (686 m).
Macelj, 718 m
Macelj je staro gorje na sjeverozapadnom rubu Hrvatskog Zagorja uz hrvatsko-slovensku granicu, s najvišim vrhovima Log (718 m) sa slovenske strane i Belinovec (714 m) na zagorskoj strani granice (krivo se spominje kao najviši na Macelju).
Gorski greben Macelja je pretežno gradjen od lapora i pješčenjaka, a na sjeveroistoku se preko ceste Ptuj-Krapina nastavlja u niže flišno humlje Kolos (slovenski: Haloze), visine do 623m. Macelj je većinom obrastao naizgled bujnim bukovim i jelovim šumama,- ali je inače ovdašnja flora jednolična i u poredbi s inim zagorskim brdima je najsiromašnija vrstama (pored florno jednolične Bilogore).
Ravna gora 686m
To je najsjeverniji gorski greben Zagorja i cijele Hrvatske, izuzev niže humlje Kolos (slovenski Haloze) na sjeverozapadu uz slovensku granicu. Uzdiže se sjeverno od višeg grebena Ivanščice, izmedju Trakoščana i Lepoglave.
Ravna gora ima polukružni oblik potkove sa središnjom dolinom ponornice Kamenice, koja iz toga gorja izlazi na jugoistoku. Ravna gora se sastoji većinom od vapnenačkog krasa s više špilja i kanjonskih potoka, ter strmih stijena na jugozapadnoj padini, pa je ovo najsjeverniji kraški greben u Hrvatskoj.
Najviši je vrh Ravna gora (686 m) na sjeverozapadnoj strani kružnog grebena, a na jugozapadu je drugi vrh Hudo Duplje, 655m. Gornji greben je uglavnom obrastao šumom bukve i jele (Abieti-Fagetum ampl.), a na jugozapadnim stjenovitim strminama su naša najsjevernija nalazišta crnograba (Ostrya) i ine južnije flore.
Poveznice
Reference
A provisional digest loaded almost from Wikinfo and former WikiSlavia.
