Spiridon Brusina
Spiridon Brusina (Špiro), (Zadar, 11. prosinca 1845. - Zagreb, 21. svibnja 1908.), hrvatski zoolog i biolog.
Životopis
Gimnaziju završio u Zadru, studij prirodopisa započeo 1865. na Filozofskom fakultetu bečkog Sveučilišta. Nakon očeve smrti 1867. vratio se u Zadar, ter je kraće vrieme radio kao suplent u zadarskoj gimnaziji, a potom odlazi u Zagreb, gdje je izabran za pristava u prirodoslovnom odjelu Narodnoga zemaljskog muzeja. Nedugo po dolazku osamostaljuje Zoološki odsjek, a nešto kasnije odvaja i botaničku zbirku. Njegovim dolaskom započinje razvitak Zoološkog muzeja kao moderne prirodoznanstvene ustanove, kojoj je bio upraviteljem od 1876. do umirovljenja 1901.
Brusina je velikim trudom i spretnošću uspio utemeljiti ili urediti mnoge muzejske zbirke, osobito malakoložku i ornitoložku, i vrlo vrijednu knjižnicu, čime zagrebački Zoološki muzej već podkraj stoljeća postaje jedan od najuglednijih u tom dijelu Europe. Prvi je opisao više od 600 neogenskih vrsta i podvrsta od kojih se većina u sistematici do danas održala, zatim oko 70 recentnih jadranskih i nekoliko desetaka recentnih kopnenih i slatkovodnih vrsta ili podvrsta. Jedan je od osnivača Hrvatskoga naravoslovnog družtva ter pokretač i prvi glavni urednik Glasnika Hrvatskoga naravoslovnoga društva.
Objavljivanjem znanstvenih radova i na svjetskim jezicima u tom časopisu Brusina je, zamjenom za knjige i časopise, osigurao dotok znanstvenih informacija iz cijeloga svieta. Rano je pristao uz Darwinove teorije, svakako već za svog studija u Beču (oko 1866), održavao je i osobne veze s Darwinom o čemu svjedoči Darwinovo pismo iz 1869. kao odgovor na Brusininu molbu da mu pošalje svoju fotografiju za buduće Hrvatsko prirodoslovno društvo, koje je kanio osnovati.
Kao uvjereni darvinist držao je predavanja (1870–71) u kojima je prvi u nas promicao ideje darvinizma, zbog čega je s razlogom bio oštro napadan. Član je mnogih prirodoslovnih društava, od 1870. dopisni, a od 1874. redoviti član JAZU. Bio je i dugogodišnji član Ravnateljstva Hrvatskoga glazbenog zavoda, član Hrvatskog sokola i tajnik Hrvatskoga sokolskog saveza, član i veliki meštar lože Hrvatska vila. Starješina je slobodne zidarske lože Hrvatska vila od 1894. a od 1900. postaje njezin počasni starješina.
Poznata djela
- Prirodopisne znanosti, osobito zoologičke, uopće i kod nas, 1876.
- Conchiglie dalmate inedite. Verhandlungen der k. k. zoologisch-botanischen Gesellschaft in Wien, 1865, 15, str. 1–42.
- Contribuzione pella Fauna dei molluschi dalmati. Vienna 1866.
- Prinesci malakologiji hrvatskoj. Rad JAZU, 1867, 1, str. 78–105.
- Prinesci malakologiji jadranskoj. Ibid., 1870, 11, str. 1–124.
- Prilozi paleontologiji hrvatskoj ili kopnene i sladkovodne terciarne izkopine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Ibid., 1874, 28, str. 1–109.
- Sisavci Jadranskoga mora. Rad JAZU, 1889, 95, str. 79–177.
