Višejezične wiki-enciklopedie

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Lokot.png Ova stranica sadrži jedinstvene podatke izvorno nastale u hrvatskom odjelu Wikislavije/Wikinfoa, što su iz sigurnosnih razloga naknadno preneseni i nadopunjavani ovdje, ili u hrvatskoj Metapediji do 2017. godine. Kao jedinstveno autorsko djelo i kao jedini javno dostupan rad u izvornom obliku, stranica je u zatečenom stanju očuvana i trajno zaštićena od bilo kakvoga budućeg uređivanja.
HrvatGrb.png

Višejezične wiki-enciklopedie: Na internetu dosad postoji bar stotinjak digitalnih enciklopedija wiki-tipa, koje korisnici mogu besplatno čitati i kopirati tekstove. Manji dio (ili oko 1/4) njih su manjeviše otvorene za korisnike koji ih ujedno mogu dopunjavati i preradjivati, većinom tek nakon registracije. Svega desetak tih wikija su opće enciklopedije, dok su većina inih ograničene i specializirane, bilo u nacionalnom ili strukovno-tematskom okviru. Najveće su medju njima po broju uvrštenih naslova, engleska Wikipedia s preko 3 milijuna tekstova, pa kineska Baidu-Baike s preko 2 milijuna i još ine s manjim brojevima.

Abstract

Multilingual Wikis: Among different wiki-enciklopedias on internet, the majority are unilingual and among them, a half ones are in English and other frequent ones are in German, Spanish, French, Russian, etc. So far, only four internet-encyclopedias are truly multiligual ones, including the connected parallel versions in some different languages that are reviewed comparatively in actual Croatian article: the largest multilingual Wikipedia in 250 languages, then also polyglot group Metapedia in 17 languages, a minor polyglot Wikinfo in 9 languages, and the commercial Encarta Microsoft in 8 languages.

Uvodne napomene

Najveći dio svih wiki-enciklopedija su jednojezične tj. svi nazočni članci u njima su napisani podjednakim jezikom, a od tih su blizu polovice na internetu pisane samo engleski. Medju inima jednojezičnim na većim svjetskim jezicima su još razmjerno češće one na njemačkom, španjolskom, francuskom i ruskom jeziku, dok su ostali jezici zastupljeni tek u malobrojnim ili pojedinim wiki-enciklopedijama. Medju svim tim brojnim encilopedijama na internetu, dosad su samo 4 enciklopedije istodobno razradjene kroz više paralelnih i manjeviše povezanih jezičnih inačica: najpoznatija Wikipedia, pa grupa Metapedia-Wikislavia, manji Wikinfo, Veropedia (u osnivanju) i komercialna MS-Encarta.

Mnogojezična Wikipedia

Najveći i donedavna skoro jedini primjer mnogojezične i multikulturne wiki-enciklopedije bila je poznata Wikipedia koja postoji od 2001. Ubrzo nakon osnutka već se razvijaju i njezine usporedne, inojezične inačice na većim svjetskim jezicima tj. njemačka, francuska, španjolska, ruska i ostale kasnije. Do danas Wikipedia postoji s preko 250 paralelnih jezika, od kojih većina mladjih inojezičnih Wikipedija sadrže tek po nekoliko tisuća ili stotina članaka, a tek je desetak većih i sadržajno dovoljno informativnih Wikipedija s preko 200.000 obuhvaćenih naslova: najveća engleska (preko 2.000.000 članaka), pa potom slijede njemačka, španjolska, francuska, talijanska, nizozemska, kineska, poljska, portugalska i švedska, dok preko 100.000 naslova još imaju katalonska, češka, esperantska, madjarska, norveška, rumunjska, ruska, slovačka, finska, turska, ukrajinska i ine manje Wikipedije ispod 80.000 naslova.

Medjusobna idejna, tehnička i kontrolna povezanost svih tih brojnih Wikipedija je dosta uska i njihovo raznojezično pisanje prilično je uskladjeno na podjednakim načelima, tj. kada se npr. neki članak u jednoj (najčešće engleskoj) inačici nadglasavanjem revidira ili briše, onda se to kao odjek kroz zajedničku kampanju ubrzo ponavlja i u većini inojezičnih inačica koje su stvarno manjeviše slični ili skraćeni klonovi po engleskoj inačici. Osim toga, svaka pojedina jezična inačica tu sadrži samo i isključivo jednojezične članke na tom pripadnom jeziku, a odobrenje i prihvat novouvrštenog jezika su složeniji negoli u drugim višejezičnim wikijima.

Takva procedura u upravi Wikipedije traje oko godinu dana uz niz testova i izglasavanja, ali se većinom neformalno svodi na duhoviti američki model: wiki-jezik = dialekt + država + vojska. Zato nedržavni manjinski jezici tu teško dobivaju svoj posebni wiki, a pritom su glavna iznimka manjinski jezici Europske Unije gdje višejezična solidarnost i manjinska prava uvjetuju i njihove posebne nove Wikipedije (baskijska, korzička, sicilska, retoromanska, nynorsk, bokmal itd.).

Višejezična Metapedia-WikiSlavia

Višejezična eurazijska grupa Metapedia + WikiSlavia uglavnom postoji od 2006, kao bivši odvojak prvenstveno stvoren izdvajanjem, odnosno izbacivanjem švedskih i ruskih suradnika iz pripadnih inačica ranije Wikipedije. Ova višejezična skupina zajedno sadrži oko 250.000 wiki-članaka i sada je razmjerno najraznovrsnija izvan Wikipedije, jer dosad obuhvaća niz paralelnih wiki-enciklopedija na tridesetak eurazijskih jezika. Od njih je brojem najbogatija ruska inačica s preko 200.000 uvrštenih naslova, a ine paralelne s više tisuća ili par stotina članaka su još iduće wiki-encliklopedije (abecednim redom): čakavsko-kajkavska, češka, danska, donsko-kozačka (južnoruska), engleska, estonska, francuska, hrvatska (klasična-staroštokavska), islandska, magjarska, moldavska, njemačka, norveška, panslavenska (slovio), portugalska, rumunjska, ruska (ćirilicom i latinicom), sibirska, slovačka, staroruska, španjolska, švedska, talianska, tatarska, ukrajinska i još ine novije u osnivanju 2009/2010.

Za razliku od usko koordinirane i ujednačene Wikipedije sa centraliziranim globalističkim nadzorom, ovdje su paralelne raznojezične enciklopedije maksimalno samostalne i šaroliko-raznolike s vrlo slobodnim i neujednačenim sadržajima, uz labavu koordinaciju u okviru zajedničke 'konfederacije' (pod krovnim nazivom Meta-Wikislavia). Značajna poredbena osobitost ove grupe je da i pojedine nacionalne wiki-enciklopedije takodjer mogu biti iznutra poliglotske tj. jezično slobodne i otvorene za ine strane suradnike, pa uz najčešće članke na vlastitom jeziku neke sadrže još i dodatne medjunarodne tekstove o svojoj nacionalnoj kulturi i geografiji tj. najčešće još i na engleskom i inim važnijim jezicima zbog bolje medjusobne informacije stranih suradnika o sebi. Nadalje tu vlada i krajnja demokracija za slobodni prihvat svih manjinskih jezika i dialekata, čije se kulture slobodno odražavaju kroz posebne manjinske wiki-enciklopedije. Sam postupak prihvata novog jezičnog wikija je dosta jednostavan i za početak je dovoljna probna glavna stranica tog jezika (uz stotinjak početnih tekstova) i par suradnika istog jezika za otvaranje posebnog portala i buduće održavanje.

Višejezični Wikinfo

Iako je Wikinfo kao manji odvjetak izdvojen izvan glavne Wikipedije od 2003, kroz prvih par godina bio je uglavnom jednojezičan na engleskom, a dosad sadrži blizu 39.000 članaka. Njegov poliglotski začetak počinje od 2006, otkad je unutar glavnog engleskog Wikinfo još pridodana i manja njemačka sekcija koja dosad ima oko 600 članaka. Potom je dosad u Wikinfo dodano još par inojezičnih sekcija npr. na francuskom, latinskom i druge u osnivanju 2009. Postupak nove jezične inačice ovdje je krajnje jednostavan, brz i kratak do mjesec dana, a prvo se u glavni Wikinfo uvrsti početna inojezična stranica s uputama na tom jeziku i zatim se u njoj postupno pridodaju poveznice (linkovi) za upisane nove članke na pripadnom jeziku.

Glavna osobitost za poliglotski Wikinfo spram inih višejezičnih wikija je, da su tu raznojezični članci dosad najuže povezani i uzajamno su usko koordinirani kao raznojezične sekcije na vlastitim jezicima unutar iste jedinstvene wiki-enciklopedije Wikinfo - ali s budućim porastom pojedinih jezičnih jekcija na više tisuća članaka, očekuje se zaredom i njihovo formalno izdvajanje na posebnim portalima s vlastitom web-adresom.

Komercialna Encarta Microsoft

Na internetu postoji više komercialnih digitaliziranih enciklopedija gdje se mogu slobodno čitati tek poneki probni članci ili njihove skraćene inačice kao sažetci pripadnog članka. Ove su uglavnom jednojezične kao Encyclopaedia Britannica ili poznati njemački Brockhaus, a zamalo jedina višejezična od komercialnih na netu je Encarta Microsoft. Ova dosad zadrži paralelne inačice na 8 glavnih svjetskih jezika, a prodaje se bilo kao dodatak uz Widowse, ili posebno kao DVD.

Ini višejezični wikiji

Izim ovih 5 spomenutih, postoji još nekoliko manjih, uglavnom uže strukovno-usmjerenih enciklopedija na interenetu s paralelnim člancima na par svjetskih jezika. Od inih općih wikija, odnedavna postoje još početne najave da bi uskoro npr. i Citizendium (elitni odvjetak od Wikipedije iz 2003) trebao postati poliglotski na inim europskim jezicima, ali još nije precizirano odkad ni na kojim jezicima.

Vanjske sveze

Poveznice

Referenca

Adapted and elaborated GNU-license, mostly from Wikinfo and WikiSlavia.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Višejezične_wiki-enciklopedie&oldid=54097"