Vila Rebar

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Vila Rebar 1942. godine

Vila Rebar bio je ljetnikovac smješten u šumi u južnim padinama Medvednice, na obronku brda Rebar neposredno iznad zagrebačkoga naselja Gračani. Od njega su danas preostale ruševine.

Opis i namjena

Prije izgradnje ljetnikovca, na njegovom se mjestu 1920-ih godina nalazila lovačka kuća na čijem je mjestu Grad Zagreb 1932. godine dao izgraditi drveni ljetnikovac s kamenim prizemljem s prevladavajućim lukovima i iznad njega tenisko igralište po projektu arhitekta Ivana Zemljaka. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ljetnikovac je pretvoren u prebivalište poglavnika Ante Pavelića, a u sklopu kojega su radi sigurnosti Poglavnika i njegove obitelji izgrađeni podzemni bunkeri i sklonište, što su uskim podzemnim tunelima bili povezani s ulazom iz prizemlja i s prvoga kata.

Nakon pada Nezavisne Države Hrvatske, ljetnikovac je služio kao dječje odmaralište i planinarsko-izletnički dom, a potkraj 1950-ih prelazi u vlasništvo ugostiteljskoga objekta „Risnjak” kada postaje otmjeni restoran. U njemu su se održavale svadbe, maturalne večeri i vikendima je svirala živa glazba, te se isto tako moglo prenoćiti i služiti uslugom „dnevnoga odmora”. Također je poznat i kao mjesto nesretnoga slučaja kada je 1967. godine, prilikom proslave pobjede Dinamove nogometne momčadi nad frankfurtskim Eintrachtom nakon poluzavršničke utakmice Kupa velesajmskih gradova, Dinamov nogometaš Stjepan Lamza pri padu s balkona prvoga kata pao na glavu, čime je završila njegova nogometna karijera.[1]

U studenomu 1980. godine[2], cijeli drveni dio ljetnikovca izgorio je u namjerno podmetnutom požaru. Po tvrdnjama novinara i izlagača Branimira Špoljarića, požar je podmetnuo bivši konobar što je također zapalio još dva restorana na Sljemenu.[3] Od ljetnikovca su jedino preostali kameno prizemlje i sklonište danas posjećivano od zantiželjnika, osobito istraživača podzemnih prolaza i skloništa, i izletnika, a u skloništu su tijekom 1990-ih bile organizirane divlje zabave zagrebačke mladeži.[4]

Urbani mitovi

Vila Rebar predmet je ljevičarskih urbanih mitova i teorija urote, po kojima se u podzemnim tunelima tijekom 1940-ih navodno nalazilo opljačkano blago, te kako je prostor ljetnikovca navodno uklet i poprište nadnaravnih aktivnosti.

Na temelju tih mitova, podzemni tuneli ljetnikovca poslužili su kao jedno od mjesta radnje i aktivnosti vampira u romanu Mjesec boje krvi Borisa Rašete i Tine Fras.

Galerija

Izvori